Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: 13 Gž-67/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Igora Delina, predsjednika vijeća, Katije Hrabrov, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Blanke Pervan, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja: 1) B. M., OIB: …, 2) I. M., OIB: … i 3) M. D., OIB: …, zastupani po punomoćniku V. A., odvjetniku u R., protiv tuženice R., OIB: …, zastupane po punomoćniku N. R., odvjetniku u Z., radi utvrđenja ništavosti, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj P-755/2019-47 od 9. ožujka 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 18. travnja 2023.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj P-755/2019-47 od 9. ožujka 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, s tim što će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:
»I. Odbija se tužba i tužbeni zahtjev tužitelja M. B., OIB: …, V. D., M I, OIB:…, V. D. i D. M., OIB. …, V. D . , koji glasi:
"1. Utvrđuje se da su ništetne slijedeće isprave: - ugovor o kreditu, Br. 531.871
- očitovanje, sastavljeno kod javnog bilježnika B. J. iz Z., OU-… od dana 01.
06. 2007. g. te se utvrđuje da su isti bez učinka.
2. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, brisanje upisanog prava zaloga (hipoteka) na nekretnini upisanoj u z.k.ul. 1800, k.o. D., k.č.br. 2063/1 kuća br. 119 i dvorište, površine 35 hvati, temeljem gore navedenih ovršnih isprava koje su ništave i bez valjanog pravnog učinka.
3. Tuženik je u obvezi naknaditi tužiteljima troškove ovog postupka u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II Tužitelji M. B., OIB: …, V. D., B, M. I., OIB: …, V. D., i D. M., OIB. …, V.D., dužni su tuženiku R., OIB: …, A., naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 41.125,00 (slovima: četrdesetijednatisućastodvadesetipetkuna) u roku od 15 dana.«
2. Protiv citirane presude žalbu su izjavili tužitelji pod 1) B. M., 2) I. M. i 3) M. D. (dalje: tužitelji) pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje. U žalbi ističu kako su se u podnescima pozivali i na čl. 322. Zakona o obveznim odnosima, kao i na čl. 1022. istoga Zakona, obrazlažući nezakonitosti predmetnog Ugovora o kreditu. Također, isticali su da je predmetni kreditni odnos prestao raskidom Ugovora i to prije stupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju pa bi na taj pravni odnos trebalo primijeniti odredbe zakona Republike Hrvatske. Do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju cjelokupno neposredno pružanje bankovne usluge u Republici Hrvatskoj je nezakonito i kao takvo se ne priznaje, ako banka nije poslovala putem svoje podružnice u Republici Hrvatskoj. Ističe kako nije bitno je li bankovni posao i dalje u tijeku nego je bitno kada je isti sklopljen. Ukoliko je sklopljen prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju tada je nedopušten i ne može biti naknadno ozakonjen. Tuženiku nije bilo dopušteno poslovati na području Republike Hrvatske, jer nije imao registriranu podružnicu putem koje bi poslovao i nije imao odobrenje Hrvatske narodne banke za rad na području Republike Hrvatske, slijedom čega je bankovno poslovanje tuženiku bilo zabranjeno, nedopušteno do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Sud prvog stupnja nije provodio dokaze u tom pravcu a nije proveo ni sve dokaze predložene po tužitelju, čime je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku, slijedom čega nije ni pravilno ni potpuno utvrdio činjenično stanje. Osim toga, sud prvog stupnja propustio je uočiti da su tužitelji podneskom od 9. svibnja 2019. Uredili tužbeni zahtjev, koji sud prvog stupnja uopće ne spominje ni u izreci ni u obrazloženju pobijane presude, te o njemu pobijanom presudom uopće ne odlučuje, a niti tijekom postupka zauzima stav o tom tužbenom zahtjevu. Pobijanom presudom sud prvog stupnja odbio je tužbeni zahtjev tužitelja postavljen u tužbi, pa ne odlučivanje o tužbenom zahtjevu iz podneska od 6. svibnja 2019. također predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. Zakona o parničnom postupku. Popisuje trošak sastava žalbe.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Iz stanja spisa proizlazi kako su tužitelji podnijeli tužbu te presudom zatražili da se utvrde ništetnima slijedeće isprave: ugovor o kreditu, br. 531.871, očitovanje sastavljeno kod javnog bilježnika B. J. iz Z., OU-… od dana 1. lipnja 2007. te da se utvrdi da su isti bez učinka, kao i da se naloži zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci brisanje upisanog prava zaloga (hipoteka) na nekretnini upisanoj u z.k.ul. 1800, k.o. D., k.č.br. 2063/1, kuća br. 119 i dvorište, površine 35 hvati, temeljem navedenih ovršnih isprava, koje su ništetne i bez valjanog pravnog učinka
5.1. Podneskom od 8. svibnja 2019. (l.s. 240 do 246), a prije zaključenja prethodnog postupka, tužitelji su postavili tužbeni zahtjev kojim traže da se utvrdi da je ništetan ugovor o jednokratnom kreditu, br. računa 531.871 od 29. svibnja 2007. sklopljen između tuženika, kao zajmodavca i tužitelja pod 1) i 2), kao zajmoprimaca, te se utvrđuje da je ništetno i očitovanje koje se temelji na tom ugovoru, i to očitovanje sastavljeno 1. lipnja 2007. po javnom bilježniku B. J. iz Z., posl. br.: OU-…, kao i da je tuženik dužan trpjeti da se temeljem donesene presude izvrši brisanje prava zaloga upisano 4. lipnja 2007. pod brojem Z-9495/07 u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižnog odjela na temelju očitovanja od 1. lipnja 2007. za iznos kredita od 55.000,00 EUR, te za iznos pripadajućih naknada, kamata i troškova ovrhe u korist tuženika na čest. br. 2063/1,. kuća br. 119 i dvorište površine 35 čhv, upisana u zk. ul. 1800 k.o. D..
6. Tužitelji, kada u žalbi ističu da sud prvog stupnja pobijanom presudom nije odlučio o tužbenom zahtjevu postavljenom u podnesku od 8. svibnja 2019., već o tužbenom zahtjevu postavljenom u podnesenoj tužbi, ukazuju sadržajno na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 70/19) koja je, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, počinjena pred sudom prvog stupnja.
6.1. Naime, navedena bitna povreda postoji ako je presudom prekoračen tužbeni zahtjev, između ostalog i ako je presudom odlučeno o nečem drugom, a ne o onome što je traženo, što je u konkretnome slučaj, budući da je sud prvog stupnja svojom presudom odlučio o tužbenom zahtjevu koji ne egzistira.
7. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem čl. 369. st. 4. ZPP, ukinuti presudu suda prvog stupnja i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje.
8. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu u postupanju, utvrditi odlučne činjenice u predmetu te odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja postavljenom kao u podnesku od 8. svibnja 2019.
9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
Zadar, 18. travnja 2023.
Predsjednik vijeća
Igor Delin