REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 4198/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Branka Medančića člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja DRAVSKE ELEKTRARNE MARIBOR d.o.o., OIB 63154022402, Maribor, Obrežna ulica br. 170, Republika Slovenija, kojeg zastupa punomoćnik Tomislav Kovač, odvjetnik u Varaždinu, Braće Radić 6, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu, radi utvrđenja prava vlasništva i brisanja upisa, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2411/2019-3 od 10. svibnja 2021., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P-114/2016-10 od 30. siječnja 2019., u sjednici vijeća održanoj 18. travnja 2023.
r i j e š i o j e :
Prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja odbacuje se.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2411/2019-3 od 10. svibnja 2021., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P- 114/2016-10 od 30. siječnja 2019. 2. U prijedlogu je naveo pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, te je predložio da se dopusti podnošenje revizije.
2. Tuženik nije odgovorio na prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da o pitanjima koja je tužitelj postavio ne ovisi ishod spora, a samim tim nisu ni važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
5. U prijedlogu za dopuštenje revizije predlagatelj je naveo tri pitanja:
1. - Da li su nekretnine na teritoriju Republike Hrvatske na kojima je pravni prednik pretvorbom nastalog pravnog subjekta iz Republike Slovenije naplatnim putem stekao pravo korištenja na sredstvima u društvenom vlasništvu, mogle biti u režimu dobra u općoj upotrebi (općeg, javnog, javnog vodnog dobra) u trenutku osamostaljenja Republike Hrvatske ili u razdoblju od osamostaljenja Republike Hrvatske pa do stupanja na snagu Međunarodnog ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa (NN broj - Međunarodni ugovori 15/99) sklopljenog između Republike Hrvatske i Republike Slovenije dana 08.listopada 1999.g., a koji je stupio na snagu dana 23. veljače 2000. g. (NN broj 4/00)?
2. - Da li su nekretnine na teritoriju Republike Hrvatske na kojima je pravni prednik pretvorbom nastalog pravnog subjekta iz Republike Slovenije naplatnim putem stekao pravo korištenja na sredstvima u društvenom vlasništvu, a koje po svojoj naravi predstavljaju nasip, odvodni kanal, neplodno, neplodno zemljište HE- SD2 i neplodno-deponija odnosno predstavljaju vodnu građevinu za proizvodnju električne energije i pripadajući kanal, mogle biti u režimu dobra u općoj upotrebi (općeg, javnog, javnog vodnog dobra) u trenutku osamostaljenja Republike Hrvatske ili u razdoblju od osamostaljenja Republike Hrvatske pa do stupanja na snagu Međunarodnog ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa (NN broj - Međunarodni ugovori 15/99) sklopljenog između Republike Hrvatske i Republike Slovenije dana 08.listopada 1999.g., a koji je stupio na snagu dana 23. veljače 2000. g. (NN broj 4/00)?
3. - Da li pravni subjekt iz Republike Slovenije na temelju odredbe čl. 2. st. 2. i čl. 4. st. 1. Međudržavnog ugovora o uređenju imovinsko pravnih odnosa (NN broj - Međunarodni ugovori 15/99) sklopljenog dana 08.listopada 1999.g. između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, a koji je stupio na snagu dana 23.veljače 2000.g. (NN broj 4/00), može steći pravo vlasništva ili druga stvarna prava na sredstvima u društvenom vlasništvu na kojima je njegov prednik naplatnim putem stekao pravo korištenja i/ili pravo upravljanja i/ili pravo raspolaganja, ako je valjana pravna osnova stjecanja nastala do dana stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske, ukoliko su ta sredstva u trenutku osamostaljenje Republike Hrvatske ili u razdoblju od osamostaljenja Republike Hrvatske pa do stupanja na snagu istog Međunarodnog ugovora, bila u režimu dobra u općoj upotrebi (općeg, javnog, javnog vodnog dobra)?
Kao razloge za ta pitanja ističe kako je u drugostupanjskoj presudi izneseno pravno shvaćanje koje je protivno odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-977/09 od 26. travnja 2010., kao i da je suprotno odluci Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž-1919/06-2 od 15. siječnja 2007.
6. Drugostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje vlasništva na nekretninama koje su upisane kao vlasništvo Republike Hrvatske i koje su po izvodima iz zemljišne knjige predstavljale javno vodno dobro, a ujedno ulaze i u pojam općeg dobra, koje je kao takvo bilo izvan prometa.
7. U odlukama sudova u prilogu prijedloga za dopuštenje revizije navode se pravna shvaćanja koja nisu u suprotnosti s pravnim shvaćanjem koje je naveo drugostupanjski sud u svojoj odluci, a ujedno pravno i činjenično ne koincidiraju s predmetom spora.
8. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz čl. 387. st. 3. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. i 6. ZPP riješiti kao u izreci.
Zagreb, 18. travnja 2023.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
Broj zapisa: 9-30857-f1e90
Kontrolni broj: 0ac41-0206c-197ae
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=JADRANKO JUG, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
