REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 40 Pž-4918/2021-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Dubravke Zubović, predsjednice vijeća, Nevenke Baran, sutkinje izvjestiteljice i Branke Šabarić Zovko, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GRAD ZAGREB, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB 61817894937, kojeg zastupa punomoćnik Goran Šverko, odvjetnik u Zagrebu, Poljička 5, protiv tuženice REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, koju zastupa Jelena Novosel Režić, zamjenica državnog odvjetnika u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi ispravka pogrešnog zemljišnoknjižnog upisa, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-634/21-6 od 9. srpnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 18. travnja 2023.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-634/21-6 od 9. srpnja 2021.

II. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka u iznosu od 1.794,88 EUR / 13.523,50 kn kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Trgovački sud u Zagrebu je presudom poslovni broj P-634/21-6 od 9. srpnja 2021. pod točkom I. izreke odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev za ispravak pogrešnog upisa prava vlasništva izvršenog u korist tuženice na suvlasničkom dijelu u neodređenom omjeru nekretnine oznake zk. č. 2733/4 k.o. Trnje Stambena zgrada broj 76, 78 i 80 Avenija Marina Držića, ukupne površine 639 m2, koji suvlasnički dio je neodvojivo povezan s vlasništvom posebnog (etažnog) dijela cijele nekretnine (oznake E-66), a koji je u naravi stan površine 36,74 m2 sa spremištem u podrumu na adresi Avenija Marina Držića 80, koji upis je proveden temeljem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Z-11281/19 od 23. studenog 2020. i rješenja Z-9123/21 od 18. veljače 2021., na način da se briše izvršeni upis prava vlasništva u korist tuženice uz istodobni upis prava vlasništva u korist tužitelja. Pod točkom II. izreke odbijen je u cijelosti zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka kao neosnovan, dok je pod točkom III. izreke naložio tužitelju naknaditi tuženici troškove parničnog postupka u iznosu od 10.000,00 kn, u roku od 15 dana.

2. O tužbenom zahtjevu sud je odlučio primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07., 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP), čl. 46. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ broj 63/19; dalje: ZZK), čl. 194. st. 3. ZZK-a, čl. 195. st. 5. i 6. ZZK-a, čl. 197. st. 1. al. 1. ZZK-a, čl. 148. st. 1. Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji („Službeni list SFRJ“ broj 84/89, „Narodne novine“ broj: 53/91, 71/91 i 84/92), čl. 44. st. 1. i 2. Sudskog poslovnika („Narodne novine“ broj: 37/14, 49/14, 8/15, 35/2015., 123/15, 45/16, 29/17, 33/17, 34/17, 57/17, 101/18, 119/18, 81/19, 128/19, 39/20, 47/20, 138/20, 147/20 i 70/21; dalje: SP), čl. 20. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj: 6/80 i 36/90, „Narodne novine“ broj: 53/91, 91/96), čl. 20. st. 2. ZOVO-a, čl. 33. ZOVO-a, paragrafa 939. Općeg građanskog zakonika, čl. 11. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12 i 94/17 - službeni pročišćeni tekst, 152/14, 81/15 - službeni pročišćeni tekst; dalje: ZV), čl. 18. ZV-a, 159. st. 3. ZV-a, čl. 194. st. 3. ZV-a, čl. 388. st. 1. do 3. ZV-a. O troškovima postupka odluku je donio primjenom čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15; dalje: Tarifa).

3. Iz obrazloženja presude proizlazi da tužitelj traži od suda da utvrdi da je pogrešan upis uknjižbe prava vlasništva tuženika na nekretninama pobliže označenim u izreci prvostupanjske presude, a koji je proveden temeljem rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-11281/19 od 23. studenog 2020. i rješenja Z-9123/21 od 18. veljače 2021., ispravak tog upisa u zemljišnoj knjizi na način da se briše pravo vlasništva tuženice i istovremeno upiše pravo vlasništva tužitelja i naknadu troškova postupka.

4. Tužbeni zahtjev tužitelj temelji na tvrdnji da je u posjedu sporne nekretnine (jer ga daje u najam a upravitelj je u svojim evidencijama vodio tužitelja kao vlasnika nekretnine) koje u naravi predstavljaju stan, s pripadajućim spremištem u podrumu, da je pravo vlasništva stekao odlukom Hrvatskog fonda za razvoj iz 1992. godine, a da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-9123/21 od 5. ožujka 2021. odbijen uz obrazloženje da dostavljena dokumentacija ne predstavlja isprave iz kojih bi bilo vidljivo da Gradu Zagrebu pripada pravo vlasništva.

5. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev jer je na temelju isprava u spisu, prethodno otklonivši tužiteljev nedostatak pasivne legitimacije, utvrdio da je sporni stan bio u društvenom vlasništvu s uknjiženim pravom korištenja u korist Građevinskog poduzeća „Novogradnja“, Zagreb, Petretićev trg 12; da na spornoj nekretnini „Pobjeda“ tekstilna industrija nije imala upisano pravo korištenja. Zato, prema ocjeni prvostupanjskog suda, nisu ispunjene pretpostavke za stjecanje i uknjižbu prava vlasništva u korist tužitelja uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva u korist tuženice propisane odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima i Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa se predmetno ne radi o pogrešnom upisu prava vlasništva u korist tuženice. Uz navedeno, prvostupanjski sud ne nalazi ispunjenima ni pretpostavke za brisanje prava vlasništva sukladno odredbi čl. 45. ZZK-a i čl. 46. ZZK-a jer tužitelj nije dokazao izvanknjižni prijenos prava vlasništva od upisanog nositelja prava korištenja Građevinskog poduzeća Novogradnja do njegova navodnog pravnog prednika društvenog poduzeća Pobjeda tekstilna industrija u stečaju.

6. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio tužitelj zbog svih žalbenih razloga. U žalbi u bitnom navodi da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te pogrešno primijenio materijalno pravo. Bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a počinjena je jer su razlozi iz presude u suprotnosti s činjenicama i predloženim dokazima. Zaključak suda o nepoštenju tužitelja je proizvoljan. Bez opravdanog razloga sud nije proveo predloženi dokaz od strane tužitelja uvidom u stečajni spis istog suda, kao i u spis tadašnjeg Hrvatskog fonda za privatizaciju unutar kojeg je donesena odluka na kojoj tužitelj temelji svoje pravo. Tužitelj je vlasništvo stanova koji su bili dio stečajne mase iza poduzeća „Pobjeda“ i koji su nakon isplate vjerovnika ostali kao neraspoređena društvena sredstva i predani Hrvatskom fondu za razvoj (pa tako i sporne nekretnine) stekao odlukom Upravnog odbora Hrvatskog fonda za razvoj od 26. veljače 1992., Klasa: 432-01/91-01/74. Budući je nadležno tijelo tuženika temeljem zakona donijelo odluku da se predmetna nekretnina prenosi u vlasništvo tužitelja, ista ne može predstavljati vlasništvo tuženika. Predlaže da ovaj drugostupanjski sud preinačiti ili ukine pobijanu presudu.

7. Odgovor na žalbu nije podnesen.

8. Žalba nije osnovana.

9. Ispitavši pobijani dio presude u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

10. Počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, jer su zbog pogrešnog pravnog pristupa suda, u presudi izostali dostatni razlozi o odlučnim činjenicama za odluku o tužbenom zahtjevu. Ali ovaj sud, uz primjenu ovlaštenja iz čl. 373.a ZPP-a, nalazi da su unatoč tome ispunjeni uvjeti da se presuda potvrdi.

11. U predmetnom slučaju kako to proizlazi iz tužbenog zahtjeva, tužitelj je podnio tužbu radi ispravka pogrešnog upisa. Iz činjeničnih navoda tužbe i predloženih dokaza proizlazi da tužitelj traži utvrđenje postojanja svoga prava vlasništva na spornoj nekretnini tvrdeći da je pravo vlasništva stekao odlukom Hrvatskog fonda za razvoj iz 1992. godine.

12. Takva činjenična podloga tužbe nije u skladu s postavljenim tužbenim zahtjevom, pa je sud u smislu odredbe čl. 2. ZPP-a nije bio ni ovlašten razmatrati i ispitivati. Tužba za ispravak pogrešnog upisa je specifična tužba propisana čl. 117. ZZK-a. Prema navedenoj odredbi, aktivno legitimiran za podnošenje tužbe za ispravak pogrešnog upisa je osoba koju je zemljišnoknjižni sud uputio na parnicu, dok je pasivno legitimiran, nositelj knjižnih prava koji je bio pozvan od strane zemljišnoknjižnog suda da se suglasi s prijedlogom za ispravak, ali koji takvu suglasnost nije dao. Tužbeni zahtjev kod ove tužbe treba u sebi sadržavati utvrđenje da je određeni upis u zemljišnoj knjizi pogrešan, odnosno, da je protivan rješenju zemljišnoknjižnog suda da se provede upis, a isto tako treba sadržavati nalog za ispravak pogrešnog upisa uz određenje kako bi taj upis trebao pravilno glasiti. S obzirom na to da iz sadržaja predmetne tužbe proizlazi da je tužitelj postavio upravo takav tužbeni zahtjev, te da se o istome može odlučiti, sud se u ovoj parnici trebao ograničiti isključivo na činjenice važne za utvrđenje je li upis proveden u zemljišnoj knjizi u korist tuženice protivan rješenju zemljišnoknjižnog suda o dozvoli upisa, a ne (i) ispitivati jesu li ispunjene pretpostavke za stjecanje i uknjižbu prava vlasništva tužitelja na tim nekretninama sukladno odredbama čl. 20. st. 2. ZOVO-a, čl. 20. st. 2. ZOVO-a, čl. 33. ZOVO-a, paragrafa 939. Općeg građanskog zakonika, čl. 11. st. 1. ZV-a, čl. 18. ZV-a, čl. 159. st. 3. ZV-a, čl. 194. st. 3. ZV-a, čl. 388. st. 1. do 3. ZV-a, ili pak pretpostavke za brisanje prava vlasništva tuženice.

13. Ovdje treba svakako napomenuti da tužitelj, prema stanju stvari, nije ni aktivno legitimirana osoba za podnošenje brisovne tužbe iz čl. 129. ZZK-a jer nije nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe. U predmetnom je postupku, dakle, sukladno traženoj pravnoj zaštiti, tužitelj bio dužan i mogao je dokazivati jedino činjenicu da je upis proveden u zemljišnoj knjizi protivan sadržaju naloga o dozvoli upisa. Tu nema mjesta dokazivanju vlasništva tužitelja jer navedeno nije i ne može biti predmet takvog tužbenog zahtjeva. Tužbom radi pogrešnog upisa ne mogu se ispravljati upisi koji nisu u skladu sa stvarnim stanjem nekretnina, za provedbu kojih nisu bile ispunjene pretpostavke zemljišnoknjižnog prava, kojima je povrijeđeno nečije zemljišno knjižno pravo ili kojima se pobija sadržaj određenih upisa (rješenja, naloga kojima su upisi dozvoljeni), tako pravno stajalište izrazio je ovaj sud i u predmetu poslovni broj Pž-9/2016-1 od 27. kolovoza 2020.

14. Ipak, neovisno o pogrešnom pravnom pristupu, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio sljedeće činjenice:

- da je rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Z-9123/21 od 18. veljače 2021., odbijen prigovor tužitelja protiv rješenja kojim je na predmetnoj nekretnini određen upis prava vlasništva u korist tuženice iz razloga što iz dokumentacije koju je dostavio tužitelj nije bilo vidljivo da bi tužitelj bio vlasnik sporne nekretnine;

- da navedenim rješenjem tužitelj nije upućen na pokretanje parnice u određenom roku, sukladno odredbama čl. 195. st. 5. i 6. ZZK-a i čl. 197. st. 1. al. 1. ZZK-a, nego da je u uputi o pravnom lijeku navedeno da protiv tog rješenja žalba nije dopuštena, ali da to ne sprečava ostvarivanje navodnog prava u parnici, sukladno odredbi čl. 194. st. 3. ZZK-a;

- da je u vrijeme pokretanja postupka povezivanja knjige položenih ugovora i zemljišne knjige sporna nekretnina bila upisana kao društveno vlasništvo s uknjiženim pravom korištenja u korist Građevinskog poduzeća „Novogradnja“, Zagreb, Petretićev trg 12;

- da na spornoj nekretnini „Pobjeda“ tekstilna industrija nije imala upisano pravo korištenja;

- da je Okružni privredni sud u Zagrebu, rješenjem poslovni broj St-14/90 od 6. srpnja 1992., donesenim u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom „Pobjeda“ tekstilna industrija u stečaju, odredio da se svi stanovi navedenog poduzeća, koji su nakon isplate vjerovnika ostali kao neraspoređena društvena sredstva, prenose Hrvatskom fondu za razvoj (koji je prestao postojati osnivanjem Hrvatskog fonda za privatizaciju).

15. Ovaj drugostupanjski sud, uz primjenu odredbe čl. 373.a ZPP-a, utvrđuje i odlučnu činjenicu da je upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi u korist tuženice proveden u svemu sukladno sadržaju rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Z-11281/2019 od 23. studenog 2020. (str. 8. do 16. spisa) donesenog u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora.

16. Naime, u točki III. izreke navedenog rješenja odlučeno da se upisuje neupisani poseban dio etaža 66 (stan površine 36,74 m2 te temeljem odredbe čl. 17. st. Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva) („Narodne novine“ broj: 121/13, 61/18 i 63/19) uknjižuje pravo vlasništva za korist Republike Hrvatske. Zato je već na temelju utvrđenja da je upis proveden u zemljišnoj knjizi sukladan sadržaju rješenja da se provede upis, pravilnom primjenom materijalnog prava, tužbeni zahtjev trebalo odbiti kao neosnovan.

17. Iz tog razloga preostali žalbeni navodi kao neodlučni nisu ni ispitivani. Stoga je, na temelju odredbe čl. 373.a st. 1. i 3. ZPP-a, žalba odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.

18. Tužiteljev zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe i sudske pristojbe za žalbu odbijen je uz primjenu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a u vezi s čl. 166. st. 1. ZPP, jer u žalbenom postupku nije uspio.

Zagreb, 18. travnja 2023.

Predsjednica vijeća

Dubravka Zubović