Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Plemića Borelli 9
Poslovni broj: 20 Gž Zk-23/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Prosenici, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice R. H., OIB: …, zastupane po O D O , u P. – P., G.U.O., protiv protustranke M. d.d. za hotelijerstvo i turizam, R., OIB: …, zastupane po zakonskom zastupniku, radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Puli – Pola, Zemljišnoknjižnog odjela u Rovinju – Rovigno, poslovni broj Z- 7724/2022 od 23. lipnja 2022., dana 17. travnja 2023.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protustranke M. d.d. za hotelijerstvo i turizam, R., kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli – Pola, Zemljišnoknjižnog odjela u Rovinju – Rovigno, poslovni broj Z-7724/2022 od 23. lipnja 2022., te se nalaže brisanje zabilježbe žalbe određene rješenjem poslovni broj Z-15576/2022 od 11. kolovoza 2022. u zk.ul. 11313 k.o. R..
Obrazloženje
1. Uvodno označenim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
''I. Odbija se prigovor M. d.d. R., OIB: …, i potvrđuje ovosudno rješenje posl. broja Z-6209/2022 od dana 31. ožujka 2022.
II. Nalaže se upis zabilježbe odbijenog prigovora uz.k.ul. 11313 k.o. R.''
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila protustranka zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da je M. d.d. pravni sljednik društvenog poduzeća J. – t. d.p. R., kao i da su navedene čestice prije provedbe pobijanog rješenja bile upisane kao društveno vlasništvo sa nosiocem prava korištenja J. – t. d.p. R. Navodi i da je predlagateljica kao osnovu za uknjižbu priložila Potvrdu Trgovačkog suda u Rijeci od 21. veljače 2001. i Rješenje Centra za restrukturiranje i prodaju KLASA: UP/I-943-01/15-03/33, urbroj: 360-04-03/01-2021-6 od 7. lipnja 2021., a da priložene isprave ne mogu biti
osnova za uknjižbu prava vlasništva, odnosno da nisu dostavljeni dokazi da je riječ o nekretninama unutar kampa P.. Ističe da su u konkretnoj pravnoj stvari mjerodavni Zakon o upravljanju državnom imovinom i Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, kao i da bez provedbe postupka koje Zakon o neprocijenjenom građevinskom zemljištu propisuje nije moguće izvršiti uknjižbu niti u korist predlagatelja, niti u korist drugih potencijalnih vlasnika. Nastavno, da iz podataka koji proizlaze iz priloženih isprava zemljišnoknjižni sud ne može zaključiti da li je riječ o turističkom ili ostalom građevinskom zemljištu, kao i da o tome o kojoj je vrsti zemljišta riječ ovisi tko je titular navedenog zemljišta. Navodi i da rješenje koje će donijeti Ministarstvo temeljem Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu predstavlja osnovu za uknjižbu prava vlasništva kao javna isprava, a ne priloženo rješenje CERP-a, a osim toga da CERP nije utvrđivao promjene koje su potencijalno nastale na nekretninama. Navodi i da se protustranci nanosi nenadoknadiva šteta budući stanje u izrađenim elaboratima više neće odgovarati stanju u zemljišnim knjigama i katastru nekretnina, kao i da se na ovaj način prejudicira ishod postupka kod nadležnog Ministarstva, te da su stranke stavljene u neravnopravan položaj. Predlaže brisanje provedenog upisa uspostavom prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitivanjem pobijanog rješenja po službenoj dužnosti primjenom čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. – u daljnjem tekstu: ZPP) koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22.) u vezi s čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19. – u daljnjem tekstu: ZZK), ovaj sud utvrđuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba (zemljišnoknjižnog) postupka na koje drugostupanjski sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti.
5. Iz spisa predmeta slijedi da je po prijedlogu predlagateljice od 30. ožujka 2022., ovlašteni zemljišnoknjižni referent donio rješenje poslovnog broja Z-6209/22-2od 31. ožujka 2022., a kojim je dopušten upis na temelju odredbe iz čl. 168. ZZK na nekretninama Društveno vlasništvo s nosiocem prava korištenja J. -t. d.p. R., teretno se otpisuju kčbr. 3453/z poljska kuća 52 m[2] , kčbr. 7014/4 vinograd 1198 m[2] , kčbr. 8097/1 vrt. kčbr. 8129 vrt sada maslinjak u novi zk. ul. 11313 k.o. R. neizmijenjenog vlasništva te je na temelju Potvrde Trgovačkog suda u Rijeci od 21. veljače 2001., Rješenja Centra za restrukturiranje i prodaju klasa UP/I-943- 01/15-03/33, urbroj: 360-04-03/01-2021-6 od 7. lipnja 2021., dopuštena uknjižba prava vlasništva na nekretninama Društveno vlasništvo s nosiocem prava korištenja J.-t. d.p. R. koje se sastoje od kčbr. 3453/z poljska kuća 52 m[2] , kčbr. 7014/4 vinograd 1198 m[2] , kčbr. 8097/1 vrt. kčbr. 8129 vrt sada maslinjak u cijelosti za korist predlagateljice.
6. Protiv navedenog rješenja protustranka je izjavila prigovor, u kojem je isticala u suštini iste razloge kao i sada u žalbi, a prvostupanjski je sud donio rješenje koje je predmet ovog postupka, kojim je odbio prigovor protustranke. Obrazlažući razloge
zbog kojih je prigovor protiv rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta cijenio neosnovanim, prvostupanjski sud se u pobijanom rješenju prvenstveno poziva na odredbu iz čl. 117. ZZK, a kojom odredbom je određeno da je za odlučivanje o prijedlogu za upis mjerodavno stanje u času kad je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu, a upis se može dopustiti samo ako je opravdan ispravom podobnom za upis ili pak mogućnošću neposredne primjene određenog propisa te isti ne može raspravljati ili suditi o činjeničnim pitanjima – onima spornim. Nadalje, u obrazloženju se navodi da nije sporno da predmetna nekretnina u postupku pretvorbe prednika protustranke nije procijenjena u vrijednost kapitala društvenog poduzeća, a niti da je unesena u temeljni kapital društva u postupku privatizacije te da je riječ o neprocijenjenoj imovini, a koja neprocijenjena imovina je u vlasništvu Republike Hrvatske, za koju će se provesti uknjižba prava vlasništva Republike Hrvatske u zemljišnim knjigama na temelju potvrde Centra za restrukturiranje i prodaju od 7. lipnja 2021. Navodi se i da protustranka ničime nije dokazala da se predmetne nekretnine nalaze unutar autokampa P..
8. U konkretnom slučaju, dakle, nije sporno da predmetne nekretnine u postupku pretvorbe nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća na temelju Zakona o pretvorbu društvenog poduzeća ("Narodne novine" broj 19/91., 83/92., 84/92., 94/93., 2/94., 9/95., 21/96. i 118/99.) odnosno nije sporno da nisu unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji ("Narodne novine" broj 21796., 71/97., 16/98., 73/00. i 92/10.). S obzirom na navedena utvrđenja, pravilno je prvostupanjski sud, pozivom na odredbu iz čl. 14. Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu ("Narodne novine" broj 50/20.) utvrdio da su takve nekretnine vlasništvo Republike Hrvatske. Naime, preostalim turističkim zemljištem iz čl. 4. st. 4. toga Zakona upravlja i raspolaže Ministarstvo u skladu sa zakonom kojim je uređeno upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.
9. U ovoj pravnoj stvari Centar za restrukturiranje i prodaju 7. lipnja 2021. donio je Rješenje kojim se utvrđuje da se u postupku pretvorbe društvenog poduzeća J.- t., R., u vrijednost društvenog kapitala nisu procijenjene predmetne nekretnine. Na temelju odredbe iz čl. 56. st. 3. Zakona o upravljanju državnom imovinom ("Narodne novine" broj 52/18.) određeno je da je neprocijenjena imovina iz stavaka 1. i 2. toga članka imovina Republike Hrvatske. Odredbom iz čl. 56. st. 4. toga Zakona određeno je da će Centar, na zahtjev nadležnog državnog odvjetništva, izdati potvrdu o nekretninama koje nisu procijenjene ni unesene u temeljni capital kao javnu ispravu, a st. 5. da će se temelju potvrde iz stavka 4. istoga članka provesti uknjižba prava vlasništva Republike Hrvatske u zemljišnim knjigama.
10. Kako predmetne nekretnine predstavljaju neprocijenjenu imovinu u smislu navedenih zakonskih odredbi, te kako je Centar za restrukturiranje i prodaju izdao predmetnu potvrdu, to je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano budući je sud upravo na temelju te potvrde i navedenih zakonskih odredaba dozvolio uknjižbu prava vlasništva predlagateljice.
11. Slijedom navedenog, ovaj sud nalazi da nisu ostvareni žalbeni razlozi pogrešne primjene materijalnog prava, niti je u prvostupanjskom postupku počinjena
neka od bitna povreda odredaba (zemljišnoknjižnog) postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju članka 365. stavka 2. ZPP u vezi članka 381. Istog Zakona te u vezi čl. 99. st. 2. ZZK, pa je valjalo primjenom čl. 149. st. 3. ZZK odbiti žalbu protivnika osiguranja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje te ujedno naložiti brisanje zabilježbe žalbe upisane u zk. ul. 11313 k.o. R. pod brojem
Zadar, 17. travnja 2023.
Sutkinja
Sanja Prosenica