Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: 6 Gž-279/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sucu Igoru Delinu, u izvanparničnom predmetu prvopredlagateljice K. G. iz Z., (ulica...), OIB: 92052797102 i drugopredlagateljice D. M. iz Z., (ulica...), OIB: 73083917379, koje zastupa punomoćnik Z. V., odvjetnik u B., (ulica...), protiv predloženika B. L. iz R., (ulica...), OIB: 06183565134, koga zastupa punomoćnica M. B.-P., odvjetnica u Z., (ulica...), radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi prvopredlagateljice i drugopredlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj R1-357/2021-10 od 13. siječnja 2023., 17. travnja 2023.,
r i j e š i o j e
I Odbija se žalba prvopredlagateljice K. G. i drugopredlagateljice D. M. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, poslovni broj R1-357/2021-10 od 13. siječnja 2023.
II Odbija se zahtjev predloženika B. L. za naknadu troška odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:
"Odbija se prijedlog u dijelu koji se odnosi na razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina č.z. 1193/10 dio, 1193/11 dio, 1193/12 dio, 1193/13 dio, 1193/17, 1193/24, 1193/29 dio, 1193/30, 1193/51 dio, 1193/58 dio, 1194, sve k.o. S.."
2. Protiv citiranog rješenja prvopredlagateljica i drugopredlagateljica (dalje predlagateljice) su izjavile žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrde da je u ovom predmetu prvostupanjski sud donosio rješenja koja su ukinuta odlukama Županijskog suda u Zadru i predmet vraćan na ponovni postupak. U tim ukidnim rješenjima jasno je navedeno da predlagateljice imaju pravo zahtijevati diobu pri čemu se Županijski sud u Zadru pozvao na stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz rješenja Gzz-18/1993-2 od 15. lipnja 1993. u kojem je jasno navedeno da pravo stranaka da zahtijevaju diobu nije ograničeno na one nekretnine koje su upisane u zemljišnoj knjizi i da to pravo postoji za sve nekretnine u suvlasništvu, kako one stečene knjižnim tako i one stečene izvanknjižnim putem. Napominju da je postupak pokrenut 1998. te da među strankama nije sporno koje su njihove nekretnine, kao i veličina udjela na istima. Predlažu da se usvoji njihova žalba, ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovan postupak.
3. U odgovoru na žalbu predloženik je osporio žalbene navode, ističući da su predlagateljice tek uz žalbu 2019. dostavile sudu zemljišnoknjižne izvatke za k.o. S. te da institut razvrgnuća podrazumijeva suvlasništvo što je moguće jedino pod pretpostavkom upisa stranaka u zemljišnoj knjizi. Predlaže žalbu predlagateljica odbiti i potvrditi pobijano rješenje, zahtijevajući i trošak za sastav odgovora na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Prije svega treba reći da se u ovom izvanparničnom postupku, na temelju pravnog pravila paragrafa 21. Zakona o vanparničnom postupku (Službene novine broj: 45- 174/1934.), a koji se primjenjuje na temelju čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine („Narodne novine“, broj: 73/91.), podredno primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst i 25/13.; dalje ZPP), a koji se u konkretnom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 70/19.).
6. Nije prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. u vezi čl. 381. ZPP, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo, na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.
7. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina položene u k.o. S. jer je utvrdio da su predmetne čestice upisane kao vlasništvo trećih osoba, a ne stranaka ovog postupka, pozivajući se na odredbu čl. 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 81/15.-pročišćeni tekst; dalje ZVDSP) i odluke županijskih sudova prema kojima izvanknjižni vlasnici ne mogu pokretati postupak za razvrgnuće suvlasničke zajednice tako dugo dok ne izvrše upis u zemljišne knjige jer se u postupku diobe ne mogu provoditi dokazi o vlasništvu te izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nije namijenjen sređivanju zemljišnoknjižnog stanja, odnosno vlasništva.
8. Na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su IV–148/2018 od 15. lipnja 2018. zauzeto je pravno shvaćanje prema kojem: „Suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina su jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina.“
8.1. Građanski odjel ovoga suda, na svojoj sjednici održanoj 1. veljače 2023. je, uzimajući u obzir citirani zaključak sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018., korigirao svoje pravno shvaćanje od 30. ožujka 2017., tako da isto glasi: „Suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina su jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina.“.
8.2. Dakle, u situaciji kada su nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi, odnosno postoji zemljišnoknjižna evidencija nekretnina, kao što je to u konkretnom slučaju, svi zemljišnoknjižni suvlasnici su jedinstveni i nužni suparničari, pa time u izvanparničnom postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice svi oni moraju biti navedeni na aktivnoj ili pasivnoj strani prijedloga, a kada to nije tako, tada je valjano prvostupanjski sud prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice za te nekretnine odbio.
9. Prema odredbi čl. 47. st. 1. ZVDSP suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva. To pravo suvlasnici koji su upisani u zemljišnoj knjizi mogu ostvarivati u izvanparničnom postupku, a osobe koje to nisu, dakle izvanknjižni suvlasnici će to moći u izvanparničnom postupku ostvarivati kada svoje pravo upišu u zemljišnoj knjizi, ili pak razvrgnuće suvlasničke zajednice provesti, zajedno sa utvrđenjem prava vlasništva odnosno suvlasništva, u parničnom postupku.
10. Dakle, pri nespornoj činjenici da stranke nisu u zemljišnim knjigama upisane kao suvlasnici predmetnih nekretnina u k.o. S., već treće osobe, nisu ostvarene zakonske pretpostavke za razvrgnuće suvlasništva u izvanparničnom postupku, već predlagateljice svoje pravo na razvrgnuće u takvoj pravnoj situaciji mogu ostvarivati samo u parničnom postupku.
11. S obzirom da nije ostvaren žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, a niti su ostvareni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP žalbu predlagateljica odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje, dakle odlučiti kao u toč. I izreke ovog rješenja.
12. Odbijen je zahtjev predloženika za naknadu troška sastava odgovora na žalbu jer taj trošak nije bio potreban za vođenje predmetnog postupka (čl. 155. st. 1. ZPP), zbog čega je odlučeno kao u toč. II izreke ovog rješenja.
U Zadru 17. travnja 2023.
Sudac
Igor Delin, v.r.
