Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: 6 Gž Ovr-82/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sucu Igoru Delinu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja N. H. iz G., (ulica...), OIB: ..., koju zastupa punomoćnica V. O., odvjetnica u V., (ulica...), protiv protivnice osiguranja B. J. iz G., (ulica...), OIB: ..., koju zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu G. & Š. j.t.d. Č., (ulica...), radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovr-559/2022-7 od 21. prosinca 2022., 17. travnja 2023.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagateljice osiguranja N. H. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj Ovr-559/2022-7 od 21. prosinca 2022.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:

»I. U cijelosti se odbija prijedlog predlagatelja osiguranja za izdavanje privremene mjere podnesen sudu 22. studenog 2022. koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja N. H. iz G. OIB: ... protiv protivnice osiguranja B. J. iz G. 213, OIB: ...

određuje se privremena mjera

tako što se zabranjuje protivnici osiguranja da primjenjujući silu kao i verbalnim napadima onemogućava dovršetak betonske ograde na nekretnini predlagateljice osiugranja i to sa desne strane od ulaza na nekretninu predlgateljice osiguranja gledano s puta na nekretninu upisanu u z.k.ul.br. 21 k.o. G., čest.br. ... , te se daje ovlaštenje predlagateljici osiguranja N. H. da dovrši gradnju betonske ograde na predmetnoj nekretnini i to na početku pravca ograde, kod dimnjaka, u širini od 35 cm, te na kraju pravca ograde kraj staje u širini od 30 cm postavljanjem betonske ploče u navedenim širinama.

2. Zaprječuje se protivnici osiguranja novčanom kaznom od 1.000,00 kn ako ne postupe po nalogu te se nastavi ponašati kako je to naprijed navedeno pod točkom 1.

3. Privremena mjera biti će na snazi do pravomoćnog okončanja sudskog postupka kojeg je predlagateljica osiguranja dužna pokrenuti radi opravdanja ove privremene mjere.

4. Nalaže se protivnici osiguranja da predlagateljici osiguranja naknadi troškove ovog postupka."«

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavila predlagateljica osiguranja, pobijajući ga iz svih žalbenih razloga, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, a protivnici osiguranja naloži da predlagateljici osiguranja naknadi troškove postupka. U žalbi ističe kako je prvostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu odredba ovršnog postupka jer pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, obrazloženje je nejasno i nedorečeno, a razlozi kontradiktorni sami sebi i u suprotnosti s izrekom rješenja. Pogrešno prvostupanjski sud zaključuje da predlagateljica osiguranja nije tražbinu pravilno naznačila jer je predložila da se protivnici osiguranja odredi nečinjenje odnosno trpljenje, na način da joj se zabranjuje da primjenjujući silu i verbalnim napadima onemogućava dovršetak betonske ograde. Sud je donio pogrešan zaključak da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da bi bez takve privremene mjere protivnica osiguranja spriječila ili znatno otežala ostvarenje njezine tražbine, niti je učinila vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, obzirom da je protivnica osiguranja u svom iskazu izjavila da nije dozvolila da dovrše ogradu, te da je telefonski zvala majstore koji su radili ogradu, te im zabranila daljnje radove, kao i da im je zabranila da postave ogradu do njenog dimnjaka. Predlagateljica osiguranja je u prijedlogu kao dokazni prijedlog također naznačila i pribavu policijskog zapisnika, obzirom su isti u nekoliko navrata bili na licu mjesta u vrijeme postavljanja ograde, no sud je navedeni prijedlog ignorirao. Stoga nije jasno kako je sud zaključio da predlagateljica nije učinila vjerojatnim da bi bez privremene mjere protivnica osiguranja spriječila ili znatno otežala ostvarenje tražbine. Pokrenuti parnični postupak, ukoliko sud ovdje misli na parnični postupak koji se vodi kod ovoga suda pod posl.br. P-595/2013 ne odnosi se na sada sporni dio međe. Nadalje, prvostupanjski sud pogrešno tumači odredbu čl. 346. st. 1. toč. 2. Ovršnog zakona, jer je u navedenoj odredbi jasno navedeno da predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prema tome, pogrešno sud zaključuje da je nužno da su ispunjena oba dva uvjeta, a koja predlagateljica osiguranja prema stavu suda nije dokazala. Rješenje je manjkavo i u pogledu troška jer ga je sud obrazložio, ali ga u izreci nije dosudio.

3. U odgovoru na žalbu protivnica osiguranja navodi da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja. Nejasno je koju konkretnu tražbinu predlagateljica osiguranja želi osigurati, jer je u prijedlogu morala navesti predlaže li donošenje privremene mjere radi osiguranja tražbine da protivnica osiguranja obavi neku konkretnu radnju, trpi neku konkretnu radnju, ili da se suzdrži od konkretne radnje. U žalbi predlagateljica pokušava objasniti kako predlaže da se protivnici osiguranja odredi nečinjenje odnosno trpljenje, na način da joj se zabranjuje da primjenjujući silu i verbalnim napadima onemogućava dovršetak betonske ograde, no to nije tražbina čije osiguranje traži, nego mjera koju predlaže. Predlagateljica zapravo traži donošenje meritorne odluke, za što nema osnove, odnosno traži ovlaštenje za dovršetak ograde u širini od 35 cm kraj dimnjaka, a što je nejasno i neodredivo, baš kao i ovlaštenje za dovršetak ograde kraj staje u širini od 30 cm. Takvu zaštitu joj sud ne smije pružiti jer na nju nema pravo. Tvrdnja kako nije dužna dokazivati opasnost nije osnovana, dok je tvrdnja o neznatnoj šteti neistinita. Ovdje se ne radi o samo maloj povredi vlasništva, nego činjenici da predlagateljica već 27 godina uznemirava protivnicu osiguranja, zbog čega vode sporove pred Općinskim sudom u Čakovcu od 1995., kada su predlagateljica osiguranja i njen suprug podnijeli tužbu protiv oca protivnice osiguranja, radi uklanjanja dimnjaka. Osim toga, protivnica osiguranja je već sad pretrpjela štetu na fasadi koju su oštetili radnici predlagateljice prilikom izvođenja ograde. Među strankama su u tijeku dva parnična postupka radi uznemiravanja vlasništva pred Općinskim sudom u Čakovcu, posl. broj P-595/13 i P-150/17, a pored tih parnica, predlagateljica osiguranja je protiv protivnice osiguranja 26. lipnja 2013. podnijela prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, na način da se protivnici osiguranja zabranjuje uznemiravanje predlagateljice osiguranja pri dovršetku izgradnje betonske ograde, koji prijedlog je odbijen rješenjem Županijskog suda u Varaždinu broj Gž Ovr-601/2020 od 5. veljače 2021. Sada predlagateljica ponovno traži određivanje privremene mjere unatoč tome što je već pravomoćno odbijena. Gore navedeni parnični postupci bit će nastavljeni s obzirom da je među strankama u rujnu 2022. uređena međa te će u tim postupcima sud donijeti meritornu odluku o tome tko koga uznemirava u vlasništvu. Ukoliko predlagateljica osiguranja ishodi pravomoćnu sudsku presudu kojom se protivnici osiguranja nalaže da je dužna trpjeti da predlagateljica izgradi ogradu, tada će predlagateljica osiguranja tu tražbinu moći ostvariti u ovršnom postupku. Nadalje, ne može se izvesti zaključak da nakon provedenog parničnog postupka predlagateljica osiguranja više neće biti u mogućnosti ostvariti svoju tražbinu jer nekretnine neće nestati i ograda će se moći graditi, pa se postavlja pitanje gdje je opasnost. Protivnica osiguranja nije učinila ništa čime bi trajno spriječila gradnju ograde i zbog čega bi bilo neophodno hitno izricati privremenu mjeru, te predlaže odbiti žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Suprotno žalbenim navodima, pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, valjano je obrazloženo, a razlozi o odlučnim činjenicama su jasni i neproturječni, pa nije ostvarena bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13. , 89/14., 70/19. i 80/22. – u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. 131/20. i 114/22. - u daljnjem tekstu: OZ).

6. Sud prvog stupnja nije počinio ni bitne povrede odredaba (ovršnog) postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP i čl. 381. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ.

7. Iz spisa predmeta slijedi da je predlagateljica osiguranja 22. studenog 2022. podnijela prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere u kojem navodi da su predlagateljica i protivnica osiguranja u predmetu Općinskog suda u Čakovcu posl.br. R1-74/2017 21. rujna 2022. zaključile sudsku nagodbu kojom je određeno da se međa između nekretnina predlagateljice osiguranja upisanih u zk.ul.br. 21 k.o. G. i nekretnina protivnice osiguranja upisanih u zk.ul.br. 2157 k.o. G., obnavlja pravcem koji se proteže točkama A2-B1-C-D-E-F, prema Skici rekonstrukcije međe sudskog vještaka D. P., dipl.inž. geodezije iz V. sa očevida od 21. rujna 2022. Predlagateljica je 28. listopada 2022. pokušala postaviti betonsku ogradu, no istu nije uspjela dovršiti zbog uznemiravanja od strane protivnice osiguranja, koja je verbalno napadala radnike koji su postavljali odgradu, vrijeđajući ih psovkama i pogrdnim riječima te fizički nije dozvolila da se ista dovrši iako je na očevidu u predmetu posl. broj R1- 74/2017 dogovoreno kojim pravcem će biti postavljena ograda, zbog čega je predlagateljica osiguranja bila primorana pomaknuti pravac ograde na svoj dio nekretnine, no unatoč tome, nije uspjela u potpunosti ograditi svoju nekretninu, pa je na početku ograde, ostalo nedovršeno cca 35 cm, a na kraju ograde cca 30 cm. Zbog uznemiravanja su na lice mjesta izašli i djelatnici postaje .... Kako ograda nije u potpunosti dovršena, protivnica osiguranja gotovo svakodnevno dolazi na nekretninu predlagateljice, te ju na taj način uznemirava u korištenju njezine nekretnine i izvršavanju njezinih posjedovnih prava. Obzirom na navedeno, smatra potrebnim donošenje privremene mjere jer postoji vjerojatnost da će bez navedene mjere protivnica osiguranja i nadalje primjenjivati nasilje i na taj način spriječiti odnosno znatno otežati ostvarenje tražbine predlagateljice osiguranja. Stoga su ispunjeni svi zakonski uvjeti za donošenje privremene mjere protiv protivnice osiguranja, na način da joj se zabranjuje da primjenjujući silu i verbalnim napadima onemogućava dovršetak betonske ograde na nekretnini predlagateljice osiguranja, te se daje ovlaštenje predlagateljici osiguranja da dovrši gradnju betonske ograde na predmetnoj nekretnini i to na početku pravca ograde, kod dimnjaka, u širini od 35 cm, te na kraju pravca ograde kraj staje u širini od 30 cm, postavljanjem betonske ploče u navedenim širinama. Zaprječuje se protivnici osiguranja novčana kazna od 1.000,00 kn ako ne postupi po nalogu te se nastavi ponašati kako je to naprijed navedeno. Privremena mjera biti će na snazi do pravomoćnog okončanja sudskog postupka kojeg je predlagateljica osiguranja dužna pokrenuti radi opravdanja ove privremene mjere, a protivnici osiguranja se nalaže se da predlagateljici osiguranja naknadi troškove ovog postupka.

8. Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbio prijedlog za određivanje privremene mjere, s obrazloženjem da je predlagateljica osiguranja nepotpuno označila tražbinu, obzirom da se izraz »tražbina« u Ovršnom zakonu označava kao pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje. Stoga, tražbina označena kao nenovčana tražbina – zabranjuje se protivnici osiguranja da primjenjujući silu kao i verbalnim napadima onemogućava dovršetak betonske ograde nije niti potpuno niti točno označena, u smislu citirane odredbe čl. 2. OZ, a predlagateljica osiguranja u dijelu u kojem označava svoju tražbinu, u stvari predlaže vrstu privremene mjere, koju želi da se odredi radi osiguranja njezine tražbine, pri čemu je nejasno koje to određene radnje bi protivnica osiguranja trebala obaviti. Nadalje, dovršetak ograde u širini od 35 cm kraj dimnjaka i ovlaštenje za dovršetak ograde kraj staje u širini od 30 cm, nejasno je i neodredivo, u smislu gdje bi se točno trebale postaviti betonske ploče. Nadalje, sud prvog stupnja utvrđuje kako predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim da bi bez takve privremene mjere protivnica osiguranja spriječila ili znatno otežala ostvarenje njezine tražbine, niti je učinila vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Naime, kao prvi uvjet (od dva koja moraju biti kumulativno ispunjena za određivanje privremene mjere) propisano je da predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine (čl. čl. 346. st. 1. OZ), dok u smislu odredbe čl. 344. st. 2. u svezi čl. 346. st. 2. OZ, predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da će bez privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine (time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati) ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu, što u konkretnom slučaju predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim. Osim toga, predlagateljica osiguranja nije niti učinila vjerojatnim da bi bez privremene mjere protivnica osiguranja spriječila ostvarenje tražbine, iz razloga što sadržaj tražbine predlagateljice osiguranja, koji se u bitnom svodi na pravo na dovršetak postavljanja ograde, nije takav da bi bez donošenja predložene privremene mjere bilo spriječeno ostvarenje te tražbine, jer ista neće prestati protekom vremena, a niti je u budućnosti, bez donošenja privremene mjere, po okončanju pokrenutog parničnog postupka, predlagateljica osiguranja ne bi mogla ostvariti. Naposljetku, u odnosu na nenadoknadivu štetu, predlagateljica u prijedlogu za osiguranje štetu kao posljedicu nedonošenja privremene mjere niti ne spominje, niti proizlazi da je mjera potrebna da bi se spriječio nastanak nenadoknadive štete.

9. S takvim zaključkom prvostupanjskog suda slaže se i ovaj drugostupanjski sud.

10. Naime, prvenstveno treba reći da se privremena mjera uvijek određuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, uz uvažavanje da po svojoj prirodi predstavlja sredstvo samo privremenog osiguranja vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja, sredstvo koje se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost postojanja tražbine i vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje upravo te tražbine, ako i kada ona bude utvrđena izvjesnom, ili (odnosno) kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta.

11. Odredbom članka 341. st. 1. OZ određeno je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaći zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrjepljuju.

12. Odredbom članka 346. st. 1. OZ određeno je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine (objektivna pretpostavka), zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, te ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (subjektivne pretpostavke).

13. Dakle, prva pretpostavka je da predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja, a da bi predlagatelj osiguranja uopće učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, on je mora konkretizirati i točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, a što predlagateljica osiguranja nije učinila. Suprotno tome, predlagateljica osiguranja u prijedlogu za određivanje privremene mjere navodi da podnosi prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine – tako što se zabranjuje protivnici osiguranja da primjenjujući silu, kao i verbalnim napadima, onemogućava dovršetak betonske ograde na nekretnini predlagateljice osiguranja. Sukladno odredbi čl. 2. toč. 1. OZ izraz „tražbina“, označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje. Dakle, predmet tražbine sastoji se u određenom davanju, činjenju, nečinjenju ili trpljenju pa tražbina predstavlja određenu činidbu koja mora biti moguća, dopuštena, određena, odnosno odrediva (čl. 269. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.). Svrha postupka osiguranja jest osiguranje predlagateljeve tražbine, pa ako predlagatelj osiguranja ne označi konkretnu tražbinu nije moguće niti odrediti privremenu mjeru. S obzirom na to da predlagateljica osiguranja nije navela niti konkretizirala svoju nenovčanu tražbinu prema protivnici osiguranja, tada nije mogla učiniti vjerojatnim niti njezino postojanje.

14. Nadalje, budući da za određivanje privremene mjere moraju biti kumulativno ispunjene obje pretpostavke iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ, a da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim ni prvu pretpostavku za određivanje privremene mjere, druga pretpostavka (opasnost da bi bez takve mjere protivnica osiguranja spriječila ili znatno otežala ostvarenje tražbine odnosno da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti) nije niti ispitivana.

15. Obzirom da u konkretnom slučaju nisu ispunjene zakonske pretpostavke za određivanjem privremene mjere propisane odredbom čl. 346. st. 1. OZ, pravilno je, po ocjeni ovog suda, sud prvog stupnja odbio prijedlog za njenim određivanjem.

16. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odbiti žalbu predlagateljice osiguranja kao neosnovanu i potvrditi odnosno odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske rješenje suda prvog stupnja

odluke.

Zadar, 17. travnja 2023.

Sudac

Igor Delin, v.r.