Poslovni broj: 10 UsI-2817/2022-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Nataši Rogošić zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice M. L., …, OIB: … protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, radi obiteljske mirovine, bez održavanja rasprave, 14. travnja 2023.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenje tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II 140-03/19- 03/01048123009, Urbroj: 341-99-06/2-19-7107 od 19. rujna 2019.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II 140-03/19-03/01048123009, Urbroj: 341-99-06/2-19-7107 od 19. rujna 2019. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Dubrovniku, Klasa: UP/I 140-03/19-03/01048123009, Urbroj: 341-05-06/2-19-8235 od 14. kolovoza 2019. (dalje: prvostupanjsko rješenje) kao neosnovana.

2. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužiteljice, bračnog druga pripadnika borbenog sektora Hrvatskog vijeća obrane (dalje: HVO) M. L.,

za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu.

3. U tužbi kojom pobija zakonitost osporenog rješenja tuženika iz svih zakonom propisanih razloga tužiteljica u bitnom prije svega navodi da joj osporeno rješenje tuženika nije dostavljeno sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku,

pozivajući se pri tome na odredbu članka 85. navedenog Zakona, a o čemu da je i upozorila Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, te da joj je rješenje naknadno dostavljeno uz poštivanje navedenih pravila i to dana … Nadalje, da

se za zahtjevom za priznavanjem prava na obiteljsku mirovinu obratila Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje sukladno odredbama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN, broj: 121/2017- u daljnjem tekstu ZOHBDR), a kojim je člankom 147. stavak 1. točkom c) i d) propisano da pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruju državljani Republike Hrvatske članovi uže i šire obitelji pripadnika borbenog sektora HVO-a koji je umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta najkasnije do 23. prosinca 1996. i/ili koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta najkasnije do … Svoj zahtjev da je temeljila na činjenici da je njen

pokojni suprug bio pripadnik HVO-a u razdoblju od … do …, te da

je vršeći vojne dužnost po zapovijedima nadređenih ozlijeđen i obolio do …,

konkretno dana …, a nakon čega je uslijedio dugi niz godina oporavka uz pogoršanje navedenih posljedica, te je od istih i preminuo 2010. Njen pokojni suprug da je isto tako imao i ostvaren status ratnog vojnog invalida Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini, gdje je postotak invalidnosti upravo i utvrđen kao posljedica navedenog stradavanja. O svemu navedenom Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje

(HZMO) da je podnijela i dokumentaciju u smislu materijalnih dokaza, a koja ide u prilog njenim tvrdnjama, te stvarnom i činjeničnom stanju. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje da odbacuje njen zahtjev tumačeći da je člankom 147. stavka

1. točke c) i d) propisano da je u razdoblju od … do … trebala

nastupiti smrt branitelja, pripadnika HVO-a, kao uvjet za ostvarivanje prava članova uže i šire obitelji, a ne nastupiti pojava bolesti ili pogoršanje iste, što smatra potpuno nepravilnim i suprotnim tumačenjem cilju Zakona. Navedenim načinom postupanja se čini odgovarajući vid diskriminacije i povrede ostalih prava i sloboda zajamčenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama. Naime, iz takvog pravnog shvaćanja bi proizlazilo da članovi uže i šire obitelji pripadnika HVO-a koji su ozlijeđeni i oboljeli za vrijeme Domovinskog rata, te koji su uslijed pogoršanja navedenih posljedica nakon … i preminuli, nemaju apsolutno nikakva prava. S

druge pak strane ratni vojni invalidi se u postupku ostvarivanja prava prema ZOHBDR ponovno vještače pri čemu se utvrđuje njihov postotak invalidnosti, te sukladno navedenom i obim prava, odnosno ne uzima se postotak koji je ratni vojni invalid imao u trenutku zadobivanja ozljede ili bolesti, već je bitno da je ozljeda ili bolest nastupila za vrijeme Domovinskog rata. Smatra da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, odnosno tijela stručnog vještačenja trebala provesti postupak utvrđivanja uzročno posljedične veze između smrti njenog supruga i tjelesnih posljedica od oboljenja i ozljeđivanja koje je isti zadobio kao pripadnik HVO-a do 23. prosinca 1996. Navedeno posebno imajući u vidu činjenicu da je isti imao status ratnog vojnog invalida Domovinskog rata, i to nakon provedenih svih faza revizije od Ministarstva za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata u BiH, a čijim rješenjem je i utvrđeno da su tjelesne posljedice ozljeđivanja i oboljenja na njegovu tijelu vidljive i da su utvrđene trajno, a od kojih se kontinuirano liječio do svoje smrti, stoga moli sud da prilikom tumačenja navedenih odredbi ZOHBDR-a ima u vidu naprijed navedeno. Nadalje, tužiteljica navodi da je i očita povreda odredbe članka 30. Zakona o općem upravnom postupku. Naglašava i da sukladno članku 70. navedenog Zakona izjava stranke se isto može uzeti kao dokazno sredstvo. Sve navedeno je potkrijepljeno dokumentacijom koju je priložila uz zahtjev za ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu. Smatra da je i službena osoba HZMO bila dužna sukladno načelu samostalnosti i slobodne ocijene dokaza, propisanim u članku 8.Zakona o općem upravnom postupku, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka istu uzeti u obzir, te u konačnici jasno i decidno obrazložiti zašto se neka od dokumentacije i po kom zakonskom osnovu, ne uzima u obzir. Imajući u vidu naprijed navedeno, molim Sud da postupajući po ovoj tužbi izvrši neposredan uvid u zakonitost i pravilnost rada Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i tumačenje navedenih odredbi ZOHBDR-a, uzimajući u obzir sve naprijed navedene nezakonitosti i povrede osnovnih načela u postupanju propisanih Zakonom o općem upravnom postupku, Europskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama i drugim zakonskim aktima. Slijedom navedenog predlaže da sud poništi osporeno rješenje tuženika i sam riješi stvar u meritumu i prizna tužiteljici pravo na obiteljsku mirovinu ili da predmet vrati na ponovni postupka, ali uz jasno i decidirano navođenje počinjenih nezakonitosti u postupanju i uz odgovarajuće upute o postupanju.

4. U odgovoru na tužbu tuženik u bitnom navodi da tužiteljica u tužbi u bitnom ponavlja navode koje je iznijela u žalbi protiv rješenja Područnog ureda u D.,

broj: … od …, tj. da je svoj zahtjev temeljila na činjenici da je njen pokojni suprug bio pripadnik HVO-a, da je vršeći vojnu dužnost ozlijeđen i obolio do … nakon čega je uslijedio niz godina oporavka uz pogoršanje navedenih

posljedica, te je od istih preminuo 2010. S obzirom na navedeno smatra da ispunjava uvjete iz članka 147. stavka 1. točke c) i d) ZOHBDR-a za priznanje prava na obiteljsku mirovinu. Tuženik navodi da tužba nije osnovana, da je osporeno rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Navodi i razlozi u tužbi da nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja. Potom tuženik citira i poziva se na odredbu članka 147. Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN, br. 121/2017) , te navodi da spisu prileži uvjerenje Federalnog ministarstva za pitanja branitelja i invalida Domovinskog rata, Grupe za pitanja evidencija iz oblasti vojne obveze G., broj: … od …, prema kojoj je L. M. bio pripadnik OS HVO-a od

… do … te je na vojnoj dužnosti obolio … godine. Prema

podacima u spisu predmeta, L. M. je umro dana … Tuženik ističe da prema članku 147. stavku 1. točki d) pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruju državljani Republike Hrvatske članovi uže i šire obitelji pripadnika borbenog sektora HVO-a koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta najkasnije do …, a s obzirom na to da je L. M. umro nakon

navedenog datuma u žalbenom postupku je potvrđeno da nisu ispunjeni uvjeti za priznanje prava na obiteljsku mirovinu prema članku 147. ZOHBDR-a. Slijedom navedenog, smatra da je osporavano rješenje na zakonu utemeljeno i predlaže da se donese presuda kojom se tužbeni zahtjev odbija.

5. U podnesku zaprimljenom pred ovim sudom … tužiteljica se očitovala u odnosnu na odgovor na tužbu tuženika navodeći da u cijelosti ostaje pri tužbenom zahtjevu, te u bitnom ponavljajući navode iznesene u tužbi.

6. Dostavljanjem navedenih podnesaka, strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora, shodno članku 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21; dalje: ZUS-a). Potom je u ovome sporu, presuđeno bez rasprave, jer su se, s obzirom na navode stranaka u tužbi i odgovoru na tužbu, za to ispunile pretpostavke iz članka 36. točke 4. ZUS-a.

7. Pritom je ovaj sud uzeo u obzir dokaze odnosno isprave u spisu ovoga spora i u spisu predmetnoga upravnog postupka dostavljenom uz odgovor na tužbu.

8. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 55. stavka 3. ZUS-a ovaj sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Predmet ovog upravnog spora je u smislu odredbe članka 3. ZUS-a ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

10. Iz podataka spisa predmeta je razvidno da je predmetni upravni postupak pokrenut u povodu zahtjeva tužiteljice, udovice pripadnika borbenog sektora HVO M. L., za priznavanjem prava na obiteljsku mirovinu podnesenog dana … (u zahtjevu naznačeno da je M. L. umro od posljedica bolesti

odnosno pogoršanja bolesti u obrani suvereniteta RH); da je pripadnik borbenog sektora HVO, M. L., od kojeg se izvodi pravo na obiteljsku mirovinu, rođen … i da je umro dana …, te da je do danas smrti navršio

65 godina i 06 mjeseci života; da je bio pripadnik OS HVO u ratu u Bosni i Hercegovini u razdoblju od … do ..., te da je na vojnoj dužnosti obolio

dana … (spisu prileži Uvjerenje Federalnog ministarstva za pitanja

branitelja i invalida Domovinskog rata, Grupe za pitanja evidencije iz oblasti vojne obveze G. broj: … od …).

11. Odredbom članka 147. stavka 1. Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine, broj 121/2017) propisano je da pravo na obiteljsku mirovinu po ovom Zakonu ostvaruju državljani Republike Hrvatske članovi uže i šire obitelji pripadnika borbenog sektora HVO-a koji je: a) poginuo u obrani suvereniteta u razdoblju od 18. rujna 1991. do 23. prosinca 1996., osim članova obitelji iz članka 1. stavka 1. točke 8. Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji; b) ubijen prilikom zatočenja u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, osim članova obitelji iz članka 1. stavka 1. točke 8. Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji; c) umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta najkasnije do 23. prosinca 1996.; d) umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta najkasnije do 23. prosinca 1996. ili e) izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta, do stupanja na snagu ovoga Zakona.

11.1. Stavkom 2. istog članka propisano je da osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu po ovom Zakonu umanjenu za iznos obiteljske invalidnine koja im je priznata po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine, ako to pravo nisu ostvarili do stupanja na snagu ovoga Zakona. Stavkom

3. istog članka propisano je da osobe iz stavka 1. ovoga članka koje prema propisima Bosne i Hercegovine nisu ostvarile pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu u punom iznosu određenom po ovom Zakonu ako tijelo vještačenja iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona utvrdi da postoji uzročna veza između smrti (samoubojstva) i obrane suvereniteta, dok je stavkom 4. propisano da u slučaju iz stavka 3. ovoga članka, osobe iz stavka 3. ovoga članka ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima određenim ovim Zakonom za članove uže i šire obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Stavkom 5. istog članka propisano je da osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima određenim ovim Zakonom i Zakonom o mirovinskom osiguranju te na način i postupkom određenim Ugovorom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji.

12. Polazeći od podataka spisa predmeta, a imajući u vidu gore citiranu zakonsku odredbu, prema ocjeni ovog suda, osporeno rješenje tuženika je pravilno i zakonito, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

13. Naime, kako je iz podataka spisa predmeta razvidno da je tužiteljica podnijela predmetni zahtjev za priznavanje obiteljske mirovine, kao udovica pripadnika borbenog sektora HVO M. L. i u kojem je zahtjevu naznačeno da je M.

L. umro od posljedica bolesti odnosno pogoršanja bolesti u svezi obrane

suvereniteta Republike Hrvatske, da je M. L. bio pripadnik OS HVO u ratu u

Bosni i Hercegovini u razdoblju od … do …, te da je na

vojnoj dužnosti obolio dana …, te obzirom na činjenicu da je M.

L. umro …, a imajući u vidu gore citiranu odredbu članka 147. stavka

1. točke d) ZHBDR-a kojom je propisano da pravo na obiteljsku mirovinu po ovom Zakonu ostvaruju državljani Republike Hrvatske članovi uže i šire obitelji pripadnika borbenog sektora HVO-a koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta najkasnije do 23. prosinca 1996., to je prema ocjeni ovog suda, pravilno utvrđeno da nije ispunjen uvjet za priznanje prava na obiteljsku mirovinu prema citiranoj odredbi, dakle, obzirom da je M. L., pok. suprug tužiteljice,

umro nakon navedenog datuma. Stoga je, prema ocjeni ovog suda, pravilno i zakonito prvostupanjskim rješenjem odbijen predmetni zahtjev tužiteljice, odnosno pravilno i zakonito je osporenim rješenjem tuženika odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja kao neosnovana.

14. U navedenom, osporenim rješenjem tuženika nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

15. Stoga, a budući je osporeno rješenje tuženika zakonito, te nisu ostvareni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09, 110/21), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan odnosno presuditi kao u izreci.

U Splitu 14. travnja 2023.

S U T K I NJ A

Danijela Čipčić Buzov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).

DNA:

- Tužiteljici, po opunomoćeniku za prijem pismena u RH, A. B.,…,

- tuženiku, uz spis upravnog tijela po pravomoćnosti

- u spis.

RJ./

1. Tužiteljica oslobođena plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe članka 11.

Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, broj 118/18).

2. Spis u kalendar 30 dana.