Baza je ažurirana 22.05.2025.
zaključno sa NN 74/25
EU 2024/2679
1 Posl. br. 15 P-162/2023-18
Posl. br. 15 P-162/2023-18
Republika Hrvatska
Općinski sud u Vinkovcima
Stalna služba u Županji
Veliki kraj 48
OIB: 77561654785
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, po sucu Anici Pastović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja M. B. …, iz B., zastupana po punomoćniku D. H., odvjetnici u R., protiv tuženika I. P. d.o.o. za poslovne usluge - u likvidaciji, Ž., OIB …, zastupanog po punomoćniku H. G., odvjetniku u O., radi utvrđenja ništetnosti, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 19. prosinca 2023. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, te nakon ročišta na kojem je donesena i objavljena presuda dana 30. siječnja 2024.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi:
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je sa tuženikom 15. rujna 2008. zaključio Ugovor o zajmu broj … o nenamjenskom zajmu sa osiguranjem novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama založnog dužnika (u daljnjem tekstu Ugovor o zajmu).
1.1. Odredbom čl. 1. Ugovora o zajmu tuženik kao zajmodavac ovdje tužitelju kao zajmoprimcu odobrio je kratkoročni kredit u visini od 300.000,00 kuna ili tada 42.152,59 eura dana 15. rujna 2008. godine.
1.2. Člankom 3. Ugovora o zajmu ugovorena je kamatna stopa na godišnjem nivou 13,20% i 22% Poreza na dodanu vrijednost na iznos kamate.
1.3. Člankom 4. Ugovora o zajmu ugovoreno je da zajam počinje teći od 15. rujna 2008. te da je ukupni dug korisnika 541.560.00 kuna ili 79.093,85 eura sa rokom vraćanja do 1.10.2013. godine.
1.4.Uvidom u plan otplate razvidan je obračun ukupne obveze točnije u odnosu obračuna ugovorene kamate tuženik vrši obračun 1,1% mjesečno ili 13,2% godišnje, ali isti to čini da se obračun vrši na način da se u čitavom periodu obračunava tako da se uzima u obzir ukupno stanje duga od 300.000,00 kuna, umjesto obračun ugovorenih kamata na ostatak duga, takvim obračunom korisnik zajma je preopterećen.
1.5. U odnosu na obračunati Porez na dodanu vrijednost sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost, ovdje stranke oslobođene su navedenog poreza, stoga je isti nezakonito obračunat.
1.6. Tužitelj nadalje navodi da je angažirao sudskog vještaka financijske struke koji je izvršio obračun duga sa svim nametima (PDV i kamate) te utvrdio ostatak duga u iznosu od 183.594,84 kuna i iznos od 150.786,12 kuna na ime kamata 13. ožujka 2018. dok je od tuženika s 28. listopada 2019. utvrdio dug od 566.026,39 kuna.
1.7. S obzirom na navedeno tužitelj navodi da je Ugovor o zajmu ništetan u cijelosti stoga predlaže sudu da po provedenom postupku donese presudu kojom će utvrditi ništetnim Ugovor o zajmu, Plan otplate zajma po Ugovoru o zajmu te da naloži brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovi uknjižbe Ugovora o zajmu, ujedno potražuje naknadu parničnog troška.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti kao činjenično i pravnom neosnovanom. Nadalje navodi da tužba nije razumljiva s obzirom da u istoj nije označen niti jedan prisilni propis ili ustavna norma protivno kojoj bi zajam bio ništetan. Temeljem čl.109. Zakona o parničnom postupku (NN 26/91, 34/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 78/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 – u daljem tekstu ZPP) tuženik predlaže da se tužba vrati radi dopune i to tako da se precizira u čemu se konkretno sastoji ništetnost zajma.
2.1. Tuženik dalje navodi da tužitelj tužbu koncipira tako da se njegovi prigovori svode na prigovore pravilnosti obračuna tražbine, a prigovori obračuna tražbine nisu prigovori ništetnosti zbog čega je tužba u tom dijelu neosnovana.
2.2. Za nalaz i mišljenje vještaka B. M. što je tužitelj priložio uz tužbu navodi da se najblaže može reći da je „diletantski” izrađen, s obzirom da se vještakinja u t.4 i t.5. nalaza uopće ne poziva na propise koji uređuju složeno područje kamata odnosno paušalno iznosi svoje zaključke izostavljajući adekvatno obrazloženje za to.
2.3. U odnosu na obračun PDV-a, tuženik navodi da je u skladu sa zakonom obračunao PDV na iznos redovnih kamata, ukazuje da je tuženik pravna osoba (poduzetnik) koja je obavljala financijske usluge, a ne smatra se kreditnom institucijom odnosno financijskom organizacijom. U vrijeme sklapanja ugovora o zajmu na snazi je bio Zakon o porezu na dodanu vrijednosti (NN br. 47/95,..., 76/07. - dalje u tekstu ZPDV/07). Sukladno čl.11.st.1.t.2. ZPDV/07, plaćanja PDV-a su oslobođene banke, štedionice, škz te društva osiguranja i reosiguranja, tako da tuženik u smislu odredbe čl.2. i čl.8. ZPDV/07, nije oslobođen PDV-a s obzirom da je poduzetnik a nije financijska organizacija.
2.4. Nadalje tuženik navodi da se redovne kamate mogu obračunavati različitim metodama, te da u praksi financijskih institucija najčešći su obračuni uz primjenu jednostavnoga i složenoga kamatnog računa, a neovisno o primjeni jednostavnoga ili složenoga kamatnog računa, kamata se može obračunavati i plaćati dekurzivno ili anticipativno, što znači da određena metoda obračuna kamata nije razloga za ništetnost zajma, sve dok ta metoda ne dovodi do anatocizma, koji prigovor tužiteljica u tužbi ne ističe. Tuženik navodi da je primijenio jednostavni kamatni račun i obračunao redovnu kamatu dekurzivno, odnosno u svim otplatnim ratama je obračunao jednak iznos otplatne kvote (glavnice) i kamata.
2.5. Tuženik predlaže sudu da pozove tužitelja na ispravak tužbe te nakon toga tužbu odbaci kao nedopuštenu ili odbije kao neosnovanu.
3. Proveden je dokaz, uvidom u priloženi izvadak iz sudskog registra s lista 4-5 sudskog spisa, uvidom u priloženi Ugovor o zajmu s lista 6-8 spisa, uvidom u priloženi zk. izvadak s lista 9-10 spisa, uvidom u izračun otplatnog zaduženja s obračunom kamata s lista 11-17 spisa, uvidom u nalaz i mišljenje s lista 18-24 spisa što je izrađeno na privatni zahtjev tužitelja, uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka Marijane Ilišević s lista 59-67, kao i uvidom u potvrdu porezne uprave koja je datirana sa 19. prosinca 2023., kao i saslušanjem sudskog vještaka M. I..
4. Na temelju ovako provedenih dokaza i utvrđenog činjeničnog stanja sud tužbu smatra neosnovanom radi čega je presuđeno kao u izreci.
5. Provedenim dokazima kao nesporno je utvrđeno:
- da su tužitelj kao korisnik zajma i založni dužnik te tuženik kao zajmodavac dana 15. rujna 2008. sklopili Ugovor o zajmu kojim je tužitelju odobren kratkoročni nenamjenski zajam u iznosu od 300.000,00 kn, u protuvrijednosti 42.152,59 eura, sa rokom otplate od 60 jednakih mjesečnih rata s kamatnom stopom od 13,20% na godišnjem nivou i 22% PDV-a na iznos kamate, te da je kao osiguranje povrata zajma tužitelj dopustio upis založnog prava na ½ dijela nekretnine upisane u zk. uložak br. …, k.o. C. k.č. broj 828/4 kuća i dva dvorišta u C. ukupne površine 155 m2, što je utvrđeno uvidom u Ugovor o zajmu,
- da prema Planu otplate zajma ukupni dug tužitelja zajedno sa pripadajućim kamatama iznosi 541.560,00 kn, što je utvrđeno uvidom u plan otplate zajma od 15. rujna 2008.,
- da iz ZK izvatka od 5. studenog 2019. za nekretnine iz z.k. uloška … k.o. C. k.č. broj 828/4 proizlazi da je suvlasnik u 2/4 dijela istih u to vrijeme bio tužitelj .
6. Sporno je dali su ništetne odredbe Ugovora o zajmu i Plan otplate zajma po Ugovoru o zajmu te da li slijedom navedenog treba presudom naložiti ZK odjelu Općinskog suda u C. brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovi uknjižbe po Ugovoru o zajmu.
7. U konkretnom slučaju, a s obzirom na trenutak sklapanja Ugovora o zajmu dana 15. rujna 2008., mjerodavan je Zakon o obveznim odnosima ("NN" 34/05 i 41/08 – nastavno ZOO), koji je stupio na snagu dana 1. siječnja 2006.
8. Odredbom čl. 322 st. 1 ZOO-a propisano je da je ništetan onaj ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako Zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.
9. Odredbom čl. 324 st. 1 ZOO-a propisano je da ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači ništetnost ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen.
10. Odredbom čl. 26 st. 1 ZOO-a propisano je da stopa ugovornih kamata između osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa.
11. Odredbom čl. 29 st. 2 ZOO-a propisano je da stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 8 postotnih poena, a u ostalim odnosima za 5 postotnih poena.
12. Na dan 15. rujna 2008. kao dan sklapanja predmetnog ugovora stopa zateznih kamata temeljem odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a iznosila je između poduzetnika i građana 14,00%, a iz sadržaja ugovora proizlazi da je ugovorena kamatna stopa od 13,20%, dok tužitelj tvrdi da je iz Plana otplate vidljivo da obračun ugovorene kamate tuženik vrši po stopi od 1,1% mjesečno ili 13,2% godišnje ali isti to čini da se obračun vrši na način da se u čitavom periodu obračunava tako da se uzima u obzir ukupno stanje duga od 300.000,00 kuna, umjesto obračun ugovorenih kamata na ostatak duga.
13. Radi utvrđenja stope kamate koju je tuženik obračunavao na Ugovor o zajmu te da li je zaračunao PDV u ovoj pravnoj stvari od 30. kolovoza 2023. određeno je financijsko-knjigovodstveno vještačenje.
14. Sudski vještak knjigovodstvene struke M. I. u nalazu i mišljenju navodi u uvodnom dijelu podatke o visini zajma, kamati, PDV-u i roku vraćanja zajma. Nadalje navodi da se zajam otplaćuje u jednakim mjesečnim ratama u iznosu od 9.026,00 kuna, a prema planu otplate zajma od 15. rujna 2008. koji je uručen korisniku kredita.
14.1. Nadalje sudski vještak na tablici 1 s lista 61-62 sudskog spisa prikazuje pregled eskontnih stopa i zateznih kamata od 1. siječnja 2008. do 30. lipnja 2023. godine za isporuke dobara i usluga, po kojim podacima je navedena stopa zateznih kamata bila u rasponima od 14% do 8,25% između osoba od kojih barem jedan nije trgovac.
14.2. S obzirom na navedeno u točki 12. obrazloženja presude proizilazi da stopa ugovornih kamata u Ugovoru o zajmu je dopuštena s obzirom da je ugovorena u iznosu od 13,20 % godišnje.
14.3. Nadalje sudski vještak se osvrnuo na vrste kamatnih stopa navodeći da je nominalna kamatna stopa – osnovna kamatna stopa za obračun kamata i najčešće se iskazuje kao godišnja kamatna stopa, pa ju je za kraća razdoblja potrebno preračunavati, a ugovara se kao fiksna ili promjenjiva.
14.4. Pored nominalne kamatne stope osvrće se i na efektivnu kamatnu stopu (EKS) te navodi da ista predstavlja jedinstven način prikazivanja kamatne stope s ciljem transparentnosti i lakše usporedbe uvjeta za odobravanje kredita/depozita kod svih kreditnih institucija i kreditnih unija.
14.5. Osim nominalne kamatne stope u izračun se uključuju i naknade koje se plaćaju pri odobravanju kredita ili ulaganja depozita te predstavlja realniji prikaz ukupne cijene kredita/depozita.
14.6. Naglašava da je u vrijeme sklapanja Ugovora o zajmu bila je u primjeni Odluka o efektivnoj kamatnoj stopi kreditnih institucija i kreditnih unija te ugovaranju usluga s potrošačima (NN 71/2007).
14.7. Vezano za obračun kamata sudski vještak navodi da se obračun kamata može obavljati primjenom jednostavnoga i složenoga kamatnog računa.
14.8. Kod jednostavnog ukamaćivanja kamate se obračunavaju uvijek na početnu glavnicu u svakom razdoblju kapitalizacije i za vrijeme trajanja čitave kapitalizacije.
14.9. Neovisno o primjeni jednostavnoga ili složenoga kamatnog računa kamate se mogu obračunavati i plaćati dekurzivno i anticipativno.
14.10. Kod dekurzivnog obračuna kamata, kamate se obračunavaju i pribrajaju glavnici, odnosno isplaćuju na kraju obračunskog razdoblja. Pri ovakvom načinu obračuna kamate se obračunavaju od početne vrijednosti, tj. od glavnice s početka osnovnog razdoblja kapitalizacije.
14.11. Ako se radi o anticipativnom ukamaćivanju, kamate se obračunavaju unaprijed za razdoblje kapitalizacije, odnosno na početku razdoblja ukamaćivanja, i to od konačne vrijednosti glavnice (iznosa s kraja obračunskog razdoblja). Zatezna kamatna stopa – primjenjuje se na iznos dospjele neplaćene obveze iz ugovora o zajmu.
14.12. Način obračuna zatezne kamate propisan je Zakonom o kamatama (Nar. nov., br. 94/04. i 35/05 u daljnjem tekstu ZK), sudski vještak je potom u tablici 2 s lista 63 prikazao zateznu kamatu između poduzetnika, državnih tijela, građana i drugih osoba u periodu od 2008. do 31. srpnja 2015. koja je varirala od 14,00% do 12,00%.
14.13. Potom sudski vještak daje tablično prikazan pregled godišnjih stopa zateznih kamata koje se obračunavaju na zakašnjenje plaćanja između poduzetnika te poduzetnika i osoba javnog prava i u ostalim odnosima za razdoblje od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022., te je iz tablice s lista 64-66 sudskog spisa vidljivo da godišnja stopa zateznih kamata za zakašnjenje u plaćanju javnih prihoda, građana međusobno, pravne osobe i građana i slično je bila u rasponu od 8,14% počev od 1. kolovoza 2015. do 5,50% što je bilo u primjeni do 30. lipnja 2023.
14.14. Očitujući se na porez na dodanu vrijednost na kamate navodi da porezno određenje ugovornih kamata u sustavu poreza na dodanu vrijednost primarno ovisi o tome koji je subjekt obavio uslugu kreditiranja. Ako je uslugu kreditiranja obavila banka, društvo osiguranja ili bilo koja institucija koja prema čl. 11. ZPDV/07 obavlja usluge koje su oslobođene PDV-a, ni kamate kao cijena usluge kreditiranja, ne podliježu oporezivanju PDV-om, neovisno o visini ugovorene kamatne stope. No, ako uslugu kreditiranja obavlja poduzetnik koji je obveznik PDV-a, dužan je na obavljenu uslugu kreditiranja zaračunati PDV po stopi od 22 posto.
14.15. U završnom dijelu nalaza i mišljenja sudski vještak knjigovodstvene struke navodi da ugovorna kamatna stopa (13,20 %) nije bila viša od zakonske zatezne kamate u vrijeme sklapanja Ugovora o zajmu, te da zakonska zatezna kamata na dospjele a neplaćene obveze nije bila viša od zakonom propisane zatezne kamate važeće za razdoblje obračuna.
14.16. Također u završnom dijelu nalaza i mišljenja vezano za PDV na kamate navodi da je tuženik poduzetnik odnosno društvo s ograničenom odgovornošću i ukoliko je u sustavu poreza na dodanu vrijednost, odnosno obveznik poreza na dodanu vrijednost obvezan je obračunati i uplatiti porez na dodanu vrijednost na isporuke dobara i obavljene usluge po stopi od 22 %.
15. Tužitelj u podnesku od 14. studenog 2023. očitujući se na nalaz i mišljenje sudskog vještaka navodi da iz nalaza proizlazi da tuženik je poduzetnik odnosno d.o.o. i ukoliko je obveznik PDV-a obvezan je obračunati i uplatiti PDV na isporuke dobara i obavljene usluge po stopi od 22 %, te da tuženik nije oslobođen PDV-a temeljem članka 11. Zakona o PDV-u.
15.1. Iz navedenog, smatra da proizlazi činjenica da vještak nije utvrdio da li bi tuženik kao poduzetnik bio obveznik PDV-a.
15.2. Tuženik po traženju vještaka bio je dužan dostaviti navedeni dokaz, tim više kao i dokaz da li je tuženik u odnosu na navedenu uslugu pruženu tužitelju platio obvezni PDV-e.
15.3. Nadalje kako je tužitelj u spis dostavio nalaz i mišljenje B. M. iz kojeg je razvidno da je dug tužitelja prema tuženiku daleko manji od onoga kojeg navodi sam tuženik, tužitelj predlaže sudu naložiti vještaku dopunu nalaza u dijelu izračuna preostalog duga prema tuženiku.
16. Tuženik u podnesku od 30. listopada 2023. navodi da nema primjedbi na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Marijane Ilišević.
17. Sudski vještak knjigovodstvene struke M. I. prilikom usmenog izlaganja nalaza i mišljenja navodi da je upoznata sa očitovanjem stranaka na njezin nalaz i mišljenje, te da ostaje u cijelosti kod nalaza i mišljenja budući da je odgovorila na sve upite iz rješenja o vještačenju, kod čega i nadalje ostaje.
17.1. Što se tiče navoda tužitelja iz podneska od 14. studenoga 2023. izjavljuje da jedino i nadalje može reći da je tuženik bio obveznik plaćanja PDV-a u vrijeme sklapanja ugovora o zajmu i nadalje, a što se tiče upita da li je PDV uistinu i plaćen, navodi da nije u njezinoj nadležnosti da se očituje o istom.
18. Nesporno je da je tužitelj uz tužbu priložio nalaz i mišljenje sudskog vještaka B. M. sačinjeno na privatni zahtjev tužitelja kojeg sud temeljem odredbe čl. 250. i 251. st. 1. i 2. ZPP-a nije mogao prihvatiti jer vještačenje određuje sud u određenom postupku nakon što se suprotna strana o istom i o osobi vještaku očituju, te sud određuje zadatak vještaka.
19. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje sudskog vještaka knjigovodstvene struke Marijane Ilišević koja je odgovorila na primjedbe tužitelja dok tuženik nije imao primjedbi.
19.1. U bitnome iz nalaza i mišljenja proizlazi da tuženik kod iskazivanja visine duga nije primijenio stopu ugovorene kamate koja bi bila iznad dopuštene u smislu odredbe čl. 29. st. 2. ZOO-a.
20. Međutim, da su stranke i ugovorile kamatu po stopi višoj od zakonom propisane, isto bi činilo ništetnim samo odredbu o kamatnoj stopi ali ne i pravni posao, te tužitelj ne može tražiti ništetnost pravnog posla, već eventualno sniženje obveze odnosno kamatne stope na pravednu, što tužitelj ovom tužbom ne traži (tako i Vrhovni sud RH, Rev-801/90 od 10. siječnja 1991. i Županijski sud u Bjelovaru br. Gž-1397/00 od 11. prosinca 2000.).
21. Nadalje proizilazi utvrđenim da tuženik u smislu odredbe čl. 11. st. 1. toč. 2. ZPDV/07 nije bio oslobođen plaćanja poreza na dodanu vrijednost, što znači da je mogao ugovoriti u Ugovoru o zajmu da će se na kamate zaračunati PDV.
22. Nije od značaja uza ishod ovog postupka da li je tuženik uistinu platio predmetni PDV nego je od značaja to što je tužitelj Ugovor om o zajmu se obvezao platiti tuženiku na kamate PDV.
23. Nadalje proizilazi da je tuženik temeljem odredbe čl. 3. Zakona o kamatama (NN 94/04, 35/05 u daljem tekstu ZK) mogao zateznu kamatu obračunati primjenom dekurzivnoga jednostavnoga kamatnog računa na dospjelu glavnicu bez pripisa zatezne kamate glavnici istekom obračunskog razdoblja, a što je tuženik prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka M. I. i učinio.
24. Stoga je valjalo odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom, a kako je to pobliže navedeno u izreci presude.
25. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 ZPP-a, te je tužitelj koji je u cijelosti izgubio ovaj spor, dužan, a sukladno vrijednosti predmeta spora koju je označio u iznosu od 10.100,00 kn i važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetniku (NN 138/23 u daljem tekstu Tarifa) naknaditi tuženiku prouzročene troškove.
25.1. Prema priloženom troškovniku, tuženiku je priznat trošak na ime sastava odgovora na tužbu po punomoćniku odvjetniku i trošak sastava podneska od 30. listopada 2023. u kojem se očitovao na nalaz i mišljenje za što se temeljem Tbr. 8 toč. 1. Tarife mogao priznati zatraženi iznos od 100 bodova za svaki podnesak. Nadalje priznat mu je trošak zastupanja na ročištima od 24. kolovoza 2023.i 19. prosinca 2023. na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari za što se temeljem Tbr. 9. toč. 1. Tarife mogao priznati zatraženi iznos od 100 bodova za svako ročište.
26. Prema priloženom troškovniku tuženiku se nije mogao priznati trošak na ime sudske pristojbe na presudu jer tuženik temeljem odredaba Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18 i 51/23) nije obveznik plaćanja navedene pristojbe.
27. S obzirom, na gore navedeno tuženiku je dosuđen parnični trošak u iznosu od 1.000,00 EUR.
U Županji, 30. siječnja 2024.
Sudac
Anica Pastović v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste.
Žalba se predaje putem ovog suda pisana u tri primjerka.
Obavijest:
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.