Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj 14 Gž-2365/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Skerlev kao predsjednice vijeća, sutkinje izvjestiteljice Sandre Artuković Kunšt univ.spec.iur. i Gabriele Topić Kordej kao članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja zavoda OIB: … iz Z., zastupanog po punomoćnici D. G., zaposlenici tužitelja, protiv tuženika L. d.d. OIB: … iz S., zastupanog po punomoćniku M. B., odvjetniku u S., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu posl. br. P-3158/2020-15 od 5. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 12. travnja 2023.,
r i j e š i o j e
I Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu posl. br. P-3158/2020-15 od 5. travnja 2022. i predmet se vraća istom sudu na ponovno suđenje.
II Odluka o zahtjevu tuženika za naknadu troška sastava žalbe ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja posl. br. P-3158/2020-15 od 5. travnja 2022. naloženo je tuženiku da tužitelju isplati iznos od 51.743,29 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. rujna 2020. uz naknadu parničnog troška u iznosu od 60,00 kn.
2.1. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga i predlaže prvostupanjsku presudu preinačiti u skladu sa žalbenim navodima uz naknadu parničnog troška, podredno ju ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje, uz naknadu troška sastava žalbe.
2.2. Tužitelj u odgovoru na žalbu smatra da je žalba neosnovana te predlaže žalbu kao takvu odbiti, uz naknadu troška žalbenog postupka.
3. Žalba je osnovana.
4. U prvostupanjskoj presudi i u postupku koji joj je prethodio ne uočavaju bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2, 4, 8, 9, 13 i 14 ("Službeni list SFRJ" br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, Zakona o parničnom postupku
6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991 i "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22, dalje ZPP) na koje ovaj sud kao sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.
5. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete u iznosu od 51.743,29 kn, koji iznos predstavlja dio mirovine osiguranika tužitelja N. B. isplaćen u razdoblju od 1. listopada 2017. do 31. kolovoza 2020. u razmjeru od 50%, u kojem razmjeru je ozljeda na radu kod tuženika uzrok priznatog prava na invalidsku mirovinu.
6. Sud prvog stupnja usvojio je zahtjev tužitelja otklanjajući prigovor tuženika o nedostatku uzročne veze između invalidnost tužitelja i ozljeđivanja na radu uz obrazloženje da je suprotno utvrđeno pravomoćnim rješenjem tužitelja br. IN-59528 od 24. studenog 1997. kojim je osiguraniku tužitelja N. B. priznato pravo na invalidsku mirovinu radi gubitka sposobnosti za rad i to zbog bolesti u omjeru od 50% i zbog posljedica ozljede na radu kod tuženika od 28. kolovoza 1986. u omjeru od 50%.
7. Na temelju zaključka o vezanosti suda pravomoćnim rješenjem upravnog tijela odnosno rješenjem tužitelja br. IN-59528 od 24. studenog 1997., sud prvog stupnja otklonio je prigovor kojim je tuženik osporavao uzročnu vezu ozljede na radu i štete za tužitelja zbog isplate invalidske mirovine osiguraniku u razmjernom dijelu. Posljedično prvostupanjski sud nije prihvatio po tuženiku iznesen dokazni prijedlog za provođenje vještačenja po sudskom vještaku specijalisti medicine rada u svrhu dokazivanja osnovanosti navedenog prigovora.
8. Tijekom postupka pred sudom prvog stupnja tuženik se pozvao na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Revd-2505/2020-2 od 25. studenog 2020. u činjenično usporedivom predmetu u kojem je dopuštena revizija povodom pitanja: „"Je li parnični sud u smislu odredbe čl. 12. ZPP vezan rješenjem upravnog tijela, konkretno rješenjem HZMO-a kojim je osiguraniku priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz razloga ozljede na radu 50% i zbog bolesti 50%, ako ne postoji identitet stranaka u postupku?
Je li parnični sud vezan rješenjem upravnog tijela konkretno rješenjem HZMO-a kojim je osiguraniku priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz razloga ozljede na radu 50% i zbog bolesti 50%, neovisno o rezultatu cjelokupnog dokazivanja provedenog u parničnom postupku?
Je li sud u parničnom postupku koji se vodi radi naknade štete ovlašten utvrđivati postojanje adekvatne uzročno-posljedične veze između protupravne štetne radnje i štete, kao jedne od općih pretpostavki odgovornosti za štetu tuženika u slučaju kad egzistira pravomoćno i konačno rješenje zavoda kojim je osiguraniku priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz razloga ozljede na radu 50% i zbog bolesti 50%?".
9. U skladu sa zaključcima iz rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske br. Rev- 450/2021-2 od 22. veljače 2022. valja reći da sud nije ovlašteni ispitivati pravilnost i zakonitost odluke nadležnog upravnog tijela kojom je osiguraniku tužitelja priznato pravo na invalidsku mirovinu jer je o pravima iz mirovinskog osiguranja ovlašten odlučivati zavod. Međutim, u konkretnom postupku to sudovi nisu ni činili, jer neovisno o činjenici da je izrekom rješenja kao uzrok invaliditeta navedena i ozljeda na radu u omjeru od 50%, koja činjenica je u ovom postupku sporna, pravo osiguranika na invalidsku mirovinu ne ovisi o ishodu ovog postupka.
10. Načelno je sud vezan za odluku upravnog tijela ali ta ga odluka obvezuje samo u granicama pravomoćnosti te odluke o tome postoji li neko pravo ili pravni odnos, a isto tako ono obvezuje samo ako postoji identitet stranaka u postupku, odnosno ako je stranka, barem kao zainteresirana osoba, sudjelovala u postupku. Utvrđivanje uzroka i omjera uzroka u nastanku invalidnosti, kao odlučnih okolnosti za pitanje naknade štete u smislu odredbi čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne
18/18, 62/18, 115/18, 102/19,
novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16,
84/21 i 119/22), u nadležnosti je parničnog suda tako da stranka koja nije sudjelovala u upravnom postupku utvrđenjem iz upravnog rješenja nije vezana.
11. Zbog pogrešnog pravnog pristupa u pogledu vezanosti parničnih stranaka u ovom sporu pravomoćnim rješenjem tužitelja br. IN-59528 od 24. studenog 1997. nije raspravljeno je li tuženik, kao zainteresirana osoba, sudjelovao u postupku donošenja tog upravnog rješenja. Ako je sudjelovao, tada tuženika upravno rješenje veže i u dijelu kojim je odlučno o postojanju uzročno posljedične veze između ozljeđivanja tužitelja na radu i nastale invalidnosti, dok u protivnom navedenim utvrđenjima nije vezan i ovlašten je u svrhu dokazivanja osnovanosti svoga prigovora ustajati na provođenju vještačenja radi utvrđivanja nedostatka uzročne veze između ozljede na radu od 28. kolovoza 1986. i štete za tužitelja zbog isplate invalidske mirovine osiguraniku u razmjernom dijelu.
12. Kako slijedom iznesenog nema uvjeta za preinaku presude, primjenom čl. 370. ZPP odlučeno je kao u stavku I izreke.
13. U stavku II izreke je primjenom čl. 166. st. 3. ZPP odluka o zahtjevu tuženika za naknadu troška sastava žalbe ostavljena za konačnu odluku.
U Zagrebu 12. travnja 2023.
Predsjednica vijeća:
Vesna Skerlev, v.r.
