Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 8 Kž-581/2022-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vlaste Patrčević Marušić, predsjednice vijeća, te Igora Pavlica i Rajka Kipkea, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marte Premec, u kaznenom predmetu protiv optuženice RR, zbog kaznenog djela iz čl. 239. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21. i 114/22, dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženice podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj: K-295/2018 od 25. svibnja 2022., u javnoj sjednici vijeća održanoj 12. travnja 2023. u prisutnosti zamjenika Županijske državne odvjetnice u Varaždinu Gorana Supančića, te z.z. branitelja optuženice, Marina Kraš Cesarec,

p r e s u d i o  j e

I Povodom žalbe optužene RR, a po službenoj dužnosti preinačuje se pobijana presuda tako da se izriče:

Na temelju čl. 453. toč. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje: ZKP/08) optužena RR (s podacima kao u prvostupanjskom spisu) se

OSLOBAĐA  OPTUŽBE

da bi:

u vremenskom razdoblju od srpnja 2014. do kolovoza 2015. u Splitu koristila platnu karticu American Express broj: 3775-056203-61009, izdanu na njeno ime i platnu karticu American Express Business Card broj: 3775-036055-91013 izdanu na ime njenog trgovačkog društva "Necto" d.o.o., na čiju uporabu je imala pravo i uporabom navedenih kartica plaćala robu i usluge i to u iznosu od 92.151,50 kuna na kartici izdanoj na njeno ime i 70.977,74 kune na kartici izdanoj za trgovačko društvo "Necto" d.o.o. te za cjelokupni iznos obvezala na isplatu izdavatelja kartice oštećenog PBZ Card d.o.o. Zagreb i istom pričinila štetu u iznosu od 163.129,24 kune,

dakle, zlouporabom platne kartice na čiju uporabu ima pravo obvezala njihovog izdavatelja na isplatu i na taj način mu prouzročila imovinsku štetu,

čime bi u stjecaju počinila dva kaznena djela protiv imovine - zlouporabe čeka i platne kartice – opisano i kažnjivo po čl. 239. u svezi čl. 51. KZ/11.

Na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 1.- 5. ZKP/08 te nužni izdaci optužene i nužni izdaci i nagrada njezinog branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

II Uslijed gornje odluke, žalba optužene RR postala je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Općinski sud u Pazinu je presudom broj K-295/2018 od 25. svibnja 2022. proglasio krivom optuženicu TR zbog počinjenja u stjecaju dva kaznena djela protiv imovine – zlouporabe čeka i platne kartice iz čl. 239. u svezi čl. 51. KZ/11 (sud prvog stupnja je pogrešno naveo brojeve "Narodnih novina": 101/17, 118/18 I 126/19, jer se radi o izmjenama i dopunama KZ/11 koje nisu važile u vrijeme počinjenja kaznenog djela, a niti su blaže za optuženicu). Na temelju odredbe čl. 239. KZ/11 optuženoj RR je utvrđena kazna zatvora u trajanju od po četiri mjeseca za svako kazneno djelo te je temeljem odredbe iz čl. 51. KZ/11 optužena RR osuđena na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci. Na temelju odredbe čl. 56. KZ/11 primijenjena je uvjetna osuda te se kazna zatvora na koju je optužena osuđena, neće izvršiti ukoliko ista u roku od jedne godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo.

1.1. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. i čl. 145. st. 2. t. 1. i 6. ZKP/08 (sud prvog stupnja nije naveo puni naziv ovog Zakona niti je naznačio brojeve "Narodnih novina" u kojim je objavljen zajedno sa svojim izmjenama i dopunama), optuženica je dužna na ime troškova kaznenog postupka naknaditi troškove u paušalnom iznosu od 1.000,00 kuna.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijela optužena RR, putem branitelja Dragana Mijoča, odvjetnika, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona odluke o kaznenopravnim sankcijama, s prijedlogom da sud drugog stupnja prihvati njegovu žalbu i preinači prvostupanjsku presudu na način da se optuženica oslobodi optužbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. U smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na obvezno razgledavanje, nakon čega je isti podneskom broj: KŽ-DO-630/2022-3 od 23. rujna 2022. vraćen ovom drugostupanjskom sudu.

5. U skladu s čl. 475. st. 1. ZKP/08 sjednica vijeća drugostupanjskog suda održana je u nazočnosti zamjenika Županijske državne odvjetnice u Varaždinu i zamjenice branitelja Martine Kraš Cesarec, odvjetnice, dok je na temelju čl. 475. st. 3. ZKP/08- 22 održana u odsutnosti uredno obaviještene optuženice.

6. Žalba optuženice je bespredmetna.

7. Prije svega, ovaj žalbeni sud primjećuje da optuženica u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud ostvario niz apsolutno bitnih povreda čl. 468. st. 1. ZKP/08, između ostalih i bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. t. 11. ZKP/08, time što pobijana presuda uopće ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, međutim, u daljnjem tekstu žalbe takve uopćene tvrdnje ne konkretizira niti posebno obrazlaže.

7.1. Ispitujući povodom žalbe optuženice pobijanu presudu po službenoj dužnosti, a sukladno ovlaštenju iz čl. 476. st. 1. ZKP/08, ovaj žalbeni sud nije utvrdio da bi prvostupanjski sud ostvario neku od bitnih povreda odredaba kaznenog postupka taksativno navedenih u čl. 476. st. 1. toč. 1. ZKP/08.

8. Ostvarenje žalbene osnove povrede kaznenog zakona, optuženica u bitnome temelji na stavu da se predmetno kazneno djelo ne može ostvariti kreditnom platnom karticom, budući da kod kreditne platne kartice korisnik ne mora imati osigurano pokriće na računu za plaćanje, već se troškovi nastali korištenjem kreditne kartice naplaćuju tijekom određenog razdoblja u rokovima definiranim ugovorom o izdavanju kreditne kartice, te stoga smatra da u konkretnom slučaju nisu ostvarena sva bitna obilježja kaznenog djela za koje se tereti.

8.1. Takav stav optuženice je pogrešan.

Naime, kazneno djelo zlouporabe čeka i platne kartice iz čl. 239. KZ/11 čini onaj tko zlouporabom čeka ili platne kartice na čiju uporabu ima pravo obveže njihova izdavatelja na isplatu i na taj način mu prouzroči štetu.

Platna kartica je sredstvo kojim je, među ostalim, moguće podizati gotovinu, plaćati robu ili usluge s odgodom plaćanja ili, pak, u nekoliko obroka, a plaćati se može na prodajnom mjestu ili na daljinu.

Platne kartice možemo podijeliti na debitne, kreditne i prepaid kartice. Kod debitne kartice, račun korisnika se tereti odmah po nastalom trošku, kod prepaid kartice sredstva je potrebno unaprijed položiti na račun, a kod kreditnih kartica postoji neki oblik odgođenog plaćanja učinjenih troškova.

Iz ranije izloženog zakonskog teksta članka 239. KZ/11 jasno proizlazi da za ostvarenje predmetnog kaznenog djela nije odlučno o kojoj vrsti platne kartice se radi. Naime, da je intencija zakonodavca bila da inkriminira zlouporabu samo pojedinih vrsta platnih kartica, a kako to žalitelj neosnovano sugerira u žalbi tvrdeći da se predmetno djelo ne može ostvariti uporabom kreditne platne kartice (u svezi čega valja primijetiti da žaliteljica ne dovodi u pitanje činjenicu da i kreditna kartica predstavlja platnu karticu), tada bi to u zakonskom tekstu tako bilo i navedeno.

9.1. Međutim, ispitujući povodom žalbe optuženice pobijanu presudu po službenoj dužnosti, a sukladno ovlaštenju iz čl. 476. st. 1. toč. 2. ZKP/08, ovaj žalbeni sud je utvrdio da je prvostupanjski sud na njezinu štetu povrijedio kazneni zakon u pitanju je li djelo za koje se progoni kazneno djelo (čl. 469. toč. 1. ZKP/08).

Naime, u činjeničnom opisu djela za koje se optuženica progoni izostaje opis njegovih subjektivnih elemenata, odlučnih za utvrđenje postojanja krivnje na njezinoj strani, tako da djelo za koje se žaliteljica progoni i za koje je pobijanom presudom proglašena krivom nije kazneno djelo (čl. 453. toč. 1. ZKP/08).

Pritom valja primijetiti kako KZ/11 doduše ne daje definiciju kaznenog djela, međutim, povezujući odredbe općeg i posebnog dijela KZ/11 može se uočiti da svako kazneno djelo ima četiri osnovna elementa: 1. radnju, 2. protupravnost, 3. krivnju i 4. kažnjivost. Što se tiče krivnje (subjektivnog odnosa počinitelja prema djelu) valja ukazati na odredbu iz čl. 4. KZ/11 u kojoj je propisano da nitko ne može biti kažnjen ako nije kriv za počinjeno kazneno djelo.

Prema tome, da bi se radilo o kaznenom djelu, njegov činjenični opis pored opisa objektivnog učina (radnje i protupravnosti), treba sadržavati i opis subjektivnih elemenata, odlučnih za utvrđenje postojanja krivnje na strani osobe koja se tereti za njegovo počinjenje.

U konkretnom slučaju u činjeničnom supstratu predmetnog kaznenog djela opisuje se samo njegov objektivni učin, dok izostaje opis subjektivnih elemenata, odlučnih za utvrđenje postojanja krivnje na strani optuženice, s time da s obzirom na smisao i prirodu predmetnog kaznenog djela o njihovom postojanju ne može nedvojbeno zaključivati već na temelju samog opisa inkriminiranih radnji.

Tako se u činjeničnom opisu predmetnog kaznenog djela u bitnome samo navodi da je optuženica u inkriminiranom razdoblju uporabljala dvije platne kartice American Expresa (jednu izdanu na njeno ime i drugu izdanu na ime njezinog trgovačkog društva) na čiju uporabu je imala pravo, na način da je u više navrata plaćala robu i usluge, čime je izdavatelja kartica – oštećeno trgovačko društvo PBZ Card d.o.o. obvezala na isplatu tako nastalih troškova (riječ je o ukupnom iznosu od 163.129,24 kune) te mu na taj način prouzročila štetu u navedenom iznosu.

Međutim, time je opisan samo objektivni učin predmetnog kaznenog djela, dok izostaje opis subjektivnih elemenata odlučnih za utvrđenje postojanja krivnje na strani optuženice.

Naime, samim time što je korisnik uporabio kreditnu platnu karticu (u konkretnom slučaju na način da je vršio plaćanje roba i usluga), na koju ima pravo, čime je njezinog izdavatelja obvezao na isplatu tako nastalih troškova, i time mu prouzročio imovinsku štetu, nije ostvareno predmetno kazneno djelo.

Naime, za ostvarenje predmetnog kaznenog djelo je potrebno i postojanje subjektivnog elementa na strani počinitelja, koji se ogleda u tome da je isti već prilikom uporabe platne kartice postupao s unaprijed stvorenom namjerom da njezinom izdavatelju ne plati tako nastale troškove u rokovima definiranim ugovorom o izdavanju kreditne kartice.

Stoga, a slijedom svega navedenog, djelo za koje se optuženica progoni i za koje je pobijanom presudom proglašena krivom nije kazneno djelo, čime je ostvarena povreda kaznenog zakona u pitanju je li djelo za koje se optuženik progoni kazneno djelo (čl. 469. toč. 1. ZKP/08).

9.2. Iz prethodno navedenih razloga, ovaj žalbeni sud je povodom žalbe optuženice, a sukladno ovlaštenju iz čl. 486. st. 1. ZKP/08, po službenoj dužnosti preinačio pobijanu presudu na način da je istu na temelju čl. 453. toč. 1. ZKP/08 oslobodio optužbe za predmetno kazneno djelo te je na temelju čl. 149. st. 1. ZKP/08 odlučeno da troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. t. 1. - 5. ZKP/08 te nužni izdaci optužene i nužni izdaci i nagrada njezinog branitelja padaju na teret proračunskih sredstava (kao pod toč. I izreke ove presude), a uslijed kakve odluke je njezina žalba postala bespredmetna (kao pod toč. II izreke ove odluke).

Pritom valja napomenuti kako je optuženica pobijanom presudom bila proglašena krivom za činjenični opis djela kako ga je postavio državni odvjetnik, tako da niti u slučaju eventualnog ponavljanja ovog kaznenog postupka, zbog nastupjele zabrane reforamtio in peius (čl. 13. ZKP/08), budući da je izostala žalba državnog odvjetnika, prvostupanjski sud ne bi mogao prihvatiti eventualnu buduću izmjenu činjeničnog opisa u ranije navedenom pravcu.

U Varaždinu 12. travnja 2023.

Predsjednica vijeća

Vlasta Patrčević Marušić