REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-1970/2020

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Medić kao predsjednice vijeća te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog J. K. zbog prekršaja iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12) i dr., odlučujući o žalbi okrivljenog J. K., podnijetoj protiv presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku broj:PpJ 967/2019 od 23. rujna 2020., na sjednici vijeća održanoj 12. travnja 2023.

p r e s u d i o  j e:

I. U povodu žalbe okrivljenog J. K., a po službenoj dužnosti preinačuje se prvostupanjska presuda u točki 2) izreke pobijane presude na način da se izriče:

Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljeni J. K. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

što je: u više navrata vrijeđao i omalovažavao L. G. riječima „jebem vam mater šiptarsku, marmelada, čokolada“ vrijeđajući ga na nacionalnoj osnovi i to govoreći mu riječi „šiptaru“ što je kod L. i njegove obitelji uzrokovalo ponižavajući položaj temeljem etničke i nacionalne pripadnosti,

te da je time počinio prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

r i j e š i o  j e

II. U povodu žalbe okrivljenog, a po službenoj dužnosti prvostupanjska presuda se ukida u odnosu na točku 1. izreke J. K. pobijane presude, te se u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

III. Uslijed odluke iz točke I. i II. žalba okrivljenika je bespredmetna

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okrivljeni J. K. je proglašen krivim, da je na način činjenično opisan u točki I. počinio prekršaj iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji prekršaj mu je utvrđena novčana kazna od 750,00 kuna, što je protuvrijednost 100,0 Eur, i da je počinio prekršaj činjenično opisan u točki 2) iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, za koji prekršaj mu je utvrđena novčana kazna od 10.000,00 kuna, te mu je na temelju članka 39. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna od 10.750,00 kuna, koju kaznu je obvezan platiti u roku trideset dana po pravomoćnosti presude, a ako u tom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona.

2. Na temelju članka 139. stavka 3. te članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna.

3. Protiv te presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te s tim u svezi odluke o izrečenoj novčanoj kazni. Predlaže da se žalba prihvati, da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Žalba je bespredmetna.

U odnosu na presudu

5. Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe, te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ovaj Sud je ispitao jesu li pobijanom presudom počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika i je li u predmetu nastupila zastara prekršajnog progona, pritom je ovaj Sud utvrdio da je prvostupanjski sud počinio povredu odredaba prekršajnog materijalnog prava iz članka 196. stavka 1. Prekršajnog zakona, odnosno djelo za koje se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u toč. 2. izreke pobijane presude, po propisu nije prekršaj.

6. Naime, u optužnom prijedlogu kao u toč. 2. izreke pobijane presude okrivljeniku se stavlja na teret u bitnom, da je „u više navrata vrijeđao i omalovažavao L. G. riječima „jebem vam mater šiptarsku, marmelada, čokolada“ vrijeđajući ga na nacionalnoj osnovi i to govoreći mu riječi „šiptaru“ što je kod L. i njegove obitelji uzrokovalo ponižavajući položaj temeljem etničke i nacionalne pripadnosti, te da je na taj način počinio prekršaj iz članka 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

7. Međutim, odredbom članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije propisano je: „tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku i vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna“.

7.1. Slijedom navedenog iz toč. 2. izreke pobijane presude nije vidljivo da bi ponašanjem okrivljenika bilo povrijeđeno dostojanstvo oštećenog po nekom od osnova iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, jer za počinjenje ovog prekršaja je zakonsko obilježje povreda dostojanstva, kao i cilj počinitelja da prouzroči ponižavajući položaj temeljem etničke i nacionalne pripadnosti kako je to navedeno u točki 2. izreke, dakle nedostaju u konkretnom slučaju konstitutivni elementi prekršaja koji se okrivljeniku stavljaju na teret.

8. Zbog navedenog djelo za koje se okrivljeni J. K. optužuje u točki 2. izreke pobijane presude i za koji je protiv njega vođen prekršajni postupak na način kako je činjenično opisano u točki II. izreke i u optužnom prijedlogu nije prekršaj, pa je ovaj Sud nije po službenoj dužnosti utvrdio da je povrijeđena odredba članka 196. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona prema kojem je povrijeđeno materijalno pravo, ako je zakonom i na njemu utemeljen propis povrijeđeno pitanje, je li djelo za koje se protiv okrivljenika vodi postupak prekršaj.

9. Dakle, a kao što je već naprijed navedeno u točki 2. izreke presude ne proizlazi zakonsko obilježje prekršaja iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije jer iz izreke prvostupanjske presude treba proizlaziti cilj (namjera okrivljenika) i posljedica (povreda dostojanstva koji su konstitutivni elementi predmetnog prekršaja).

10. Zbog navedenih razloga odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.

U odnosu na rješenje

11. Nadalje, ovaj Sud je po službenoj dužnosti utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 10. Prekršajnog zakona, odnosno da se presuda u odnosu na prekršaj činjenično opisan u točki 1) izreke pobijane presude temelji na nezakonitom dokazu.

11. Naime, ovaj Sud je uvidom u zapisnik o ispitivanju svjedokinje od 16. rujna 2020. supruge okrivljenika A. K., a navedena svjedokinja uživa blagodat nesvjedočenja, te je iz zapisnika razvidno da je sudac upozorio svjedokinju u smislu članka 173. stavak 1. Prekršajnog zakona, i članka 234. Zakona o kaznenom postupku, međutim odredba članka 234. Zakona o kaznenom postupku se ne odnosi na ispitivanje svjedoka, dakle svjedokinja nije upozorena u smislu odredbe članka 285. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11 – pročišćeni tekst, 91/12 – Odluka USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20. i 80/22.), a kojom odredbom je propisano, da tijelo koje vodi postupak je dužno upozoriti osobe da su oslobođeni od obveze svjedočenja osoba s kojom je okrivljenik u braku ili izvanbračnoj zajednici, a stavkom 3. je propisano tijelo koje vodi postupak dužno je osobe spomenute u stavku 1. ovog članka, prije njihova ispitivanja ili čim se sazna za njihov odnos, prema okrivljeniku upozoriti da ne moraju svjedočiti. Osobe navedene u stavku 1. točki 1. do 3. ovoga članka će se upozoriti da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Upozorenje i odgovori unose se u zapisnik.

12. Slijedom navedenog, kako se prvostupanjski sud nije uopće pozvao na odgovarajuću odredbu Zakona o kaznenom postupku, odnosno da nije postupio u smislu odredbe članka 285. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku, pobijana presuda s temelji na nezakonitom dokazu budući da prvostupanjski sud kod odluke o krivnji navodi da je na temelju provedenog dokaznog postupka zaključio da je okrivljenik počinio prekršaj činjenično opisan u točki 1) izreke pobijane presude.

13. Nadalje, svjedok L. G. koji nije u srodstvu sa okrivljenikom je također na zapisniku o ispitivanju svjedoka od 16. rujna 2020. upozoren u smislu odredbe članka 234. Zakona o kaznenom postupku, međutim upozorenja za svjedoka su propisana u članku 288. i članku 289. Zakona o kaznenom postupku, te je citiranim odredbama zakona propisano da je svjedok dužan govoriti istinu, da ne smije ništa prešutjeti, da je davanje lažnog iskaza kazneno djelo, te da nije dužan odgovarati na pitanja ako bi vjerojatno time izložio sebe ili svog bliskog rođaka teškoj sramoti, znatnoj materijalnoj šteti ili kaznenom progonu, dakle iz navedenog zapisnika nije razvidno da je svjedok upozoren u smislu članka 288. i članka 289. Zakona o kaznenom postupku, te se u smislu odredbe članka 300. na takvom zapisniku ne može utemeljiti odluka o krivnji.

14. U svezi navedenim niti činjenično stanje u prvostupanjskom postupku nije u potpunosti utvrđeno.

15. Slijedom navedenog, trebalo je po službenoj dužnosti pobijanu presudu u točki 1) ukinuti zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u odnosu na točku 1. izreke ove presude.

16. Prvostupanjski sud će za prekršaj činjenično opisan u toč. 1. izreke ponovno provesti dokazni postupak, odnosno iznova provesti sve do sada izvedene dokaze na zakonit način, po potrebi provesti druge dokaze koje ocjeni potrebnim, a nakon toga u tom dijelu donijeti novu valjano obrazloženu odluku.

17. Zbog navedenih razloga trebalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 12. travnja 2023.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković v.r.

Mirjana Medić v.r.

Presuda i rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Crikvenici u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.