REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1421/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i Goranke Barać- Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA HRVATSKE (SDP), Zagreb, Iblerov trg 9, OIB: 02010978731, koju zastupaju punomoćnici u Odvjetničkom društvu Marinović i partneri j.t.d. u Zadru, protiv tuženice REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, koju zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-2633/2021-2 od 19. listopada 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Splitu broj P-15/2019-16 od 25. ožujka 2021., u sjednici održanoj 12. travnja 2023.,
r i j e š i o j e :
I. Odbija se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-2633/2021-2 od 19. listopada 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Splitu broj P-15/2019-16 od 25. ožujka 2021. u kojem postavlja sljedeća pitanja:
„1. Mogu li političke stranke stjecati pravo vlasništva dosjelošću i da li se u tom slučaju istima uračunava vrijeme potrebno za dosjelost i prije 8. listopada 1991.g.?
2. Primjenjuju li se članak 2. Zakona o pretvorbi prava na društvenim sredstvima bivših društveno-političkih organizacija (NN 1/97) i na nekretnine na kojima je osoba već stekla pravo vlasništva?“
2. U odnosu na postavljena pitanja tužiteljica, kao razloge zbog kojih pitanja smatra važnim za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, navodi da je o postavljenim pitanjima drugostupanjski sud u pobijanoj odluci zauzeo suprotno shvaćanje od pravnog shvaćanja iznesenog u odluci revizijskog suda broj Rev 2623/2015-3 od 1. rujna 2020.
3. U prijedlogu je tužiteljica navela i da joj je povredom odredaba parničnog postupka, povrijeđeno člankom 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14 – dalje: Ustav) zajamčeno pravo na pravično suđenje.
4. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
5. Postupajući u skladu s odredbom članka 387. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je ocijenio da postavljena pitanja u prijedlogu nisu važna u smislu odredbe članka 385.a stavak 1. ZPP za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
5.1. To stoga jer tužiteljica nije navela odgovarajuće razloge važnosti postavljenih pitanja u smislu odredbe članka 385.a ZPP, budući da u odluci revizijskog suda broj Rev 2623/2015-3 od 1. rujna 2020., na koju se tužiteljica pozvala, u kojoj, međutim, pravno shvaćanje nije izraženo u okviru iste činjenično pravne situacije (u toj odluci je bio predmet spora utvrđenje prava vlasništva dosjelošću fizičke osobe, što nije bio predmet spora i u ovom konkretnom slučaju).
6. Prema odredbi članka 385.a stavak 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
7. Postupajući po odredbi članka 387. stavak 1. ZPP vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku povrijeđeno pravo iz članka 29. Ustava. Tužiteljica osobitu tešku povredu odredaba parničnog postupka obrazlaže tvrdnjama da prvostupanjski sud nije izveo sve dokaze koje je tužiteljica predložila tijekom postupka u prilog osnovanosti tužbenog zahtjeva, pa da je time tužiteljici povrijeđeno pravo na pravično suđenje. Međutim, tužiteljica takvim paušalnim navođenjem nije učinila vjerojatnim da joj je povrijeđeno temeljno pravo u smislu odredbe članka 385.a stavak 2. ZPP.
8. Slijedom navedenog, kako je ovaj sud ocijenio da postavljena pitanja nisu važna pravna pitanja u smislu članka 385.a stavak 1. ZPP, odbijen je na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. ZPP, prijedlog za dopuštenje revizije kao u točki I. izreke.
9. Kako tužiteljica nije učinila vjerojatnim da su joj povrijeđena temeljna prava, u smislu odredbe članka 385.a stavak 2. ZPP, valjalo je na temelju odredbe članka 389.a stavak 4. ZPP odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije temeljen na odredbi članka 385.a stavak 2. ZPP, te riješiti kao u točki II. izreke.
Zagreb, 12. travnja 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
Broj zapisa: 9-30857-d33ac
Kontrolni broj: 058cf-a10e0-a0c7f
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=ĐURO SESSA, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
