Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 14. Kir-218/2024

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sutkinja istrage Natalija Glumičić Šćekić, uz sudjelovanje zapisničarke Gordane Gašpert u kaznenom predmetu protiv okrivljenog S. A. zbog kaznenog djela iz članka 179a Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 i 114/22 – dalje u tekstu: KZ/11) i dr., povodom prijedloga Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj Kir-DO-130/2024 od 29. siječnja 2024.g., dana 30. siječnja 2024. godine 

r i j e š i o   j e

Na temelju članka 237. stavak 2. Zakona  kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22– dalje u tekstu: ZKP) odbija se kao neosnovan prijedlog za provođenje dokaznog ročišta ispitivanjem svjedokinje/žrtve K. K.

Obrazloženje

1.                  Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podnijelo je prijedlog za provođenje dokaznog ročišta radi ispitivanja svjedoka/žrtve K. K. zbog osnovane sumnje da bi okrivljeni S. A. počinio kazneno djelo nasilje u obitelji iz članka 179a KZ/11, kazneno djelo tjelesne ozljede iz članka 117 stavak 2 KZ/11 na štetu supruge K. K., te kazneno djelo povreda djetetovih prava iz članka 177. stavak 1. i 2. KZ/11 na štetu mlt. A. A. K. (rođ …).

2.                  OKDO Zagreb predlaže ispitati svjedokinju/žrtvu na dokaznom ročištu sukladno članku  236. stavak 1. točka 2. ZKP. Državni odvjetnik navodi kako se radi o svjedokinji čije je ispitivanje u ovoj fazi postupka nužno kako bi bila pod najmanjim utjecajem svog supruga, a da postoji opasnost da ista kasnije ne bi iskazivala jer su povezani roditeljstvom „te bi bilo logično i životno da bi u slučaju podizanja optužnice protiv okrivljenika njegova supruga nakon što bi se između njih smirile tenzije pokušala zaštiti istog koristeći zakonsku blagodat ne svjedočenja kao privilegirana svjedokinja“. 

3.                  Sutkinja istrage prijedlog za ispitivanjem svjedoka/žrtve K. K. smatra neosnovanim i neutemeljenim. 

4.                  Člankom 236 ZKP, propisano je u kojim slučajevima će sudac istrage provesti dokazno ročište, pri čemu se u citiranoj odredbi taksativno navode slučajevi kada je to potrebno, a radi donošenja odluke. 

5.                  Razlozi koje državno odvjetništvo navodi i kojima obrazlaže postojanje realne bojazni da predložena svjedokinja/žrtva neće iskazivati, nisu razlozi koji bi ukazivali na utemeljenu bojazan od istog, a niti sutkinja istrage prema podacima u spisu nalazi postojanje takve realne i utemeljene bojazni. Upravo suprotno oštećena K. K. je samoinicijativno pristupila prvo u HZZSR Područni ured T. 22.1. 2024.g, dala izjavu kojom je ukazala na nasilje u obitelji, potom je 24. 01. 2024. g. podnijela i kaznenu prijavu protiv okrivljenika u kojoj vrlo okolnosno, jasno i decidirano opisuje život s osumnjičenikom, njegovo ponašanje, situacije u kojoj je bio fizički agresivan prema njoj ali i podatak da je u tijeku razvod braka.

6.                  Nadalje, činjenica da se radi o svjedokinji koja je sukladno čl. 285 stavak 1 točka 1 ZKP-a oslobođena obveze svjedočenja, ali samo u odnosu na kaznena djela na njenu štetu, ne znači a priori osnovu za provođenje dokaznog ročišta, što bi značilo i prejudiciranje procesne dispozicije takvog svjedoka, a bez postojanja druge opravdane okolnosti, bojazni da ista neće kasnije na raspravi iskazivati. Pri tomu posebice treba imati na umu da se okrivljenom stavlja na teret i kazneno djelo povreda djetetovih prava iz članka 177. stavak 1. i 2. KZ/11, na štetu mlt. A. A. K., a za koje kazneno djelo sukladno članku 285. stavak 6. ZKP, svjedoci, koji bi inače imali pravo korištenja blagodati ne svjedočenja, ne mogu uskratiti iskaz jer se radi o kaznenom djelu kazneno pravne zaštite djece. Stoga imajući u vidu i isprepletenost radnji u obilježjima kaznenih djela za koje se okrivljenik za sada osnovano tereti svjedokinja, a imajući u vidu i interes djeteta i zaštitu istog nema mogućnosti korištenja blagodati ne svjedočenja.

7.                  Ističe se i da u fazi istraživanja državni odvjetnik nema nikakve zapreke ispitati žrtvu ili policijski istražitelj po njegovom nalogu, odnosno provesti dokaznu radnju koja bi bila svrsishodna radi donošenja meritorne državnoodvjetničke odluke.

8.                  Dakle, imajući u vidu ovako navedene činjenice i okolnosti sutkinja istrage je odbila prijedlog smatrajući ga neosnovanim.

U Zagrebu, 30. siječnja 2024. godine 

                                                                                                                                   Sutkinja istrage 

                                                                                                                                  Natalija Glumičić Šćekić

Uputa o pravu na žalbu:

Na temelju članka 237. stavak 2. ZKP protiv ovog rješenja državni odvjetnik ima pravo žalbe u roku 24 (dvadesetčetiri) sata od primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovome sudu u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje vijeće ovoga suda.