REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U SPLITU

21000 SPLIT, Sukoišanska 6

Poslovni broj: 10 P-510/2019-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Splitu, po sucu ovog suda Ivani Madunić, u pravnoj stvari tužitelja HRVOJE ĆURKOVIĆ, Split, Generala Zadre 8, OIB: 09919982908 i MARIN ŠIPIĆ, Split, Generala Zadre 8, OIB: 94533845586, vlasnici obrta "ADRIATIC LUXURY TRAVEL" zajednički obrt za prijevoz, usluge i turistička agencija, Split, Generala Zadre 8, oboje zastupani po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Ljubičić i Vrdoljak iz Splita, protiv tuženika HRVATSKE CESTE d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 15. ožujka 2023. uz sudjelovanje punomoćnika tužitelja i punomoćnika po zaposlenju tuženika, objavljene dana 7. travnja 2023.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

1.Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos 807,19 EUR- a/6.081,85 kn[1] sa zakonskom zateznom kamatom počam od 1. prosinca 2018. do isplate.

2. Dužan je tuženik u roku od 15 dana naknaditi tužitelju parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom počam od dana presuđenja pa do isplate."

r i j e š i o  j e

I Dopušta se tužitelju ispravak u oznaci osobe tužitelja tako da isti glasi: HRVOJE ĆURKOVIĆ, Split, Generala Zadre 8, OIB: 09919982908 i MARIN ŠIPIĆ, Split, Generala Zadre 8, OIB: 94533845586, vlasnici obrta "ADRIATIC LUXURY TRAVEL" zajednički obrt za prijevoz, usluge i turistička agencija, Split, Generala Zadre 8.

II Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 26,54 EUR-a/200,00 kn.

Obrazloženje

1.Kod Općinskog suda u Splitu je dana 17. srpnja 2019. zaprimljena tužba uvodno označenog tužitelja protiv uvodno označenog tuženika, radi isplate.

2. U tužbi tužitelj navodi kako je dana 1. prosinca 2018. došlo do prometne nesreće u mjestu Kaštel Štafilić na kolniku državne ceste broj 409 u kojoj je znatno oštećeno vozilo marke "Mercedes" reg. oznake i broja ST 7147 K koje se nalazilo u leasingu tužitelja, a kojim je upravljao Hrvoje Ćurković, do nesreće da je došlo uslijed naleta vozila na otvoreni šaht na kolniku. U predmetnoj nezgodi da je znatno oštećeno vozilo marke "Mercedes" reg. oznake i broja ST 7147 K, a visina štete na istom da je iznosila više od 20.000,00 kn od kojeg iznosa da je većinu po kasko polici vlasniku vozila Euroleasing d.o.o., Split platilo osiguravajuće društvo Adriatic d.d. Zagreb, Podružnica Split, dok da je dio u iznosu od 5.331,84 kn platio tužitelju koji da je platio troškove šlepanja vozila u iznosu od 750,00 kn, a koju štetu da je u cijelosti morao platiti tuženik jer da je zbog njegovog propusta u održavanju ceste došlo do nezgode i štete. Kako je za nastanak predmetne prometne nesreće isključivo odgovoran tuženik kao održavatelj državne ceste broj 409, to tužitelj da ima pravni interes tražiti od tuženika isplatu iznosa od 5.331,85 kn koliko je tužitelj platio vlasniku vozila na ime razlike štete, te iznos šlepanja od 750,00 kn. Slijedom navedenog predlaže sudu donijeti presudu sadržaja pobliže specificiranog u izreci ove presude.

3. Općinski sud u Splitu se je rješenjem poslovni broj P-4591/19 od 26. kolovoza 2019 oglasio stvarno nenadležnim za postupanje u predmetnoj pravnoj stvari, te odlučio nakon pravomoćnosti rješenja spis dostaviti nadležnom Trgovačkom sudu u Splitu.

4. Kod ovog suda predmetni spis je zaprimljen dana 23. listopada 2019., te je zaveden pod poslovni broj P-510/2019.

5. U odgovoru na tužbu zaprimljenu kod ovog suda 9. prosinca 2019. tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjev tužitelja. S obzirom na navod iz tužbe da se je predmetna nezgoda dogodila u Kaštel Štafiliću na dionici državne ceste D-409 ističe prigovor promašene pasivne legitimacije iz razloga što se je predmetna nezgoda dogodila u naseljenom mjestu, pa sukladno odredbi članka 27. Zakona o cestama pasivno legitimirana da je jedinica lokalne samouprave s obzirom da ista ima obvezu održavati (čistiti) javne ceste koja prolaze kroz područja navedene jedinice lokalne samouprave. Podredno ističe da kada bi se zanemario prigovor promašene pasivne legitimacije da prema stajalištu Vrhovnog suda RH (Rev-135/90 od 13. lipnja 1990.) cesta nije opasna stvar, pa poduzeće za ceste kada je šteta posljedica propusta održavanju ceste ne odgovara po načelu objektivne odgovornosti, već po kriterijima krivnje. Navodi kako postoji jedan vremenski interval u kojem se potpuno isključuje odgovornost subjekata koji gospodare cestama. To da je vrijeme od nastanka elementarne ili druge nepogode na cesti do trenutka kada cestar ili ophodarska služba mogu objektivno intervenirati i poduzimati odgovarajuće mjere.

6. U očitovanju na tuženikov odgovor na tužbu, a u podnesku zaprimljenom kod suda 6. travnja 2020. tužitelj ističe s obzirom da je sporna osnovanost prigovora pasivne legitimacije da se neprijeporno radi o državnoj cesti i da treba samo primijeniti materijalno pravni propis, a u odredbi članka 82. Zakona o cestama da je navedeno tko upravlja, gradi, rekonstruira i održava državne ceste. Na koga je tuženik prenio održavanje ceste ugovorom da je nebitno za oštećenog. Odgovornost prema trećim osobama da je prvenstveno određena u zakonu, a radi propusta u stanju i održavanju ceste. To što je na javno prometnoj površini-cesti nedostajao poklopac na šahti da cestu čini opasnom stvari. U prekršajnom postupku prekršajnog suda da je upravo tuženik prijavljen za nastanak štetnog događaja, a temeljem odredbe članka 6. stavak 1. u svezi s odredbom članka 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

7. Tijekom parničnog postupka tužitelj je ustrajao u tužbi i tužbenom zahtjevu. Tuženik je tijekom parničnog postupka ustrajao u navodima iz odgovora na tužbu, te dodatno u podnesku zaprimljenom kod suda 2. lipnja 2021. ističe kako iz fotografija mjesta nezgode koje priliježu spisu proizlazi da je mjesto nezgode daleko od naselja na mjestu gdje nema kuća, nema objekata, nema zgrada koje bi mjestu nezgode davale izgled ulice, pa da nema govora da bi održavanje sustava za odvodnju bilo na teret jedinice lokalne samouprave, a još manje da bi jedinica lokalne samouprave stvarno vršila poslove održavanja državne ceste D-409. Na mjesto nezgode da su pristupili ophodari Županijskih cesta d.o.o., Split, Stipe Fistanić koji je uklonio opasnost od otvorene šahte. Upravo protiv poduzeća Županijskih cesta d.o.o. da je podnijeta prekršajna prijava, a Županijske ceste d.o.o. predmetnu dionicu državne ceste da održavaju temeljem ugovora kojeg imaju s tuženikom Hrvatskim cestama d.o.o. Tako Županijske ceste da u ime i za račun tuženika održavaju državne ceste i predmetnu dionicu ceste. Da je nadležan za održavanje predmetne dionice ceste bio Grad Kaštela, onda da bi na mjesto nezgode pristupili njegovi djelatnici, a ne djelatnici Županijskih cesta u ime i za račun tuženika. Upravo tuženik da je odgovoran za održavanje predmetne dionice ceste, pa tako i sustava za odvodnju, a da nije bilo to sasvim sigurno za njega da ne bi radili radnici Županijskih cesta d.o.o. 8. Kako je tužitelj na ročištu održanom dana 7. travnja 2023. izvršio ispravak o oznaci osobe tužitelja koji sada glasi: HRVOJE ĆURKOVIĆ, Split, Generala Zadre 8, OIB: 09919982908 i MARIN ŠIPIĆ, Split, Generala Zadre 8, OIB: 94533845586, vlasnici obrta "ADRIATIC LUXURY TRAVEL" zajednički obrt za prijevoz, usluge i turistička agencija, Split, Generala Zadre 8, to je sud temeljem odredbe članka 83. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, dalje ZPP-a) isti ispravak dopustio i odlučio kao u izreci ovog rješenja pod točkom I.

9. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave priložene u spisu, izvršio uvid u spis Općinskog prekršajnog suda u Splitu poslovni broj Pp P-2617/2019, spis ovog suda poslovni broj P-361/21, spis MUP PU SD PP Split broj 511-12-36-19- 1838/18, izveo dokaz saslušanjem svjedoka Jakova Bočine, i tužitelja Hrvoja Ćurkovića saslušanog kao parnične stranke, te izveo dokaz očevidom na licu mjesta, pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odlučio kao u izreci iz slijedećih razloga:

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koja je nastala na vozilu tužitelja u štetnom događaju od dana 1. prosinca 2018. na kolniku državne ceste D-409 kada je tužitelj Hrvoje Ćurković upravljajući vozilom marke "Mercedes" reg. oznake i broja St 7147 K, naletio na otvoreni šaht na kolniku.

11. Tužitelj isplatu iznosa od 6.081,85 kn potražuje na ime ostatka nepodmirene štete koju čini isplata po računu broj 005019/1/037 od 30. siječnja 2019. u iznosu od 5.331,84 kn (list 17 spisa), te po računu broj 12488-A-2 od 1. prosinca 2018. u iznosu od 750,00 kn (list 16 spisa).

12. Tuženik otklanja odgovornost za predmetnu štetu tvrdnjom da se predmetna nezgoda dogodila u naseljenome mjestu, pa a je u smislu odredbe članka 27. Zakona o cestama pasivno legitimirana jedinica lokalne samouprave, a ne ovaj tuženik, odnosno da je promašena pasivna legitimacija tuženika.

13. Spornim se ukazuje i valjalo je utvrditi osnovanost istaknutog prigovora promašene pasivne legitimacije tuženika, odnosno je li tuženik bio dužan održavati predmetni dio ceste u stanju za sigurnu vožnju.

14. Javnu cestu u smislu odredbe iz članka 4. Zakona o cestama ("Narodne novine" 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, dalje ZC) čine cestovna građevina (posteljica, donji stroj kolnika, kolnička konstrukcija, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, nasip, pothodnik i nathodnik) te između ostalog i zemljišni pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano održavanje ceste širine prema projektu ceste, a najmanje 1metar računajući od crte koja spaja krajnje točke poprečnog presjeka ceste.

15. Ceste se u smislu članka 6. ZC-a razvrstavaju na autoceste, državne, županijske i lokalne ceste, a poslovi održavanja javnih cesta u smislu tog Zakona su: planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste, ophodnja (članak 26. ZC-a).

16. Odredbom iz članka 27. ZC-a propisano je kako pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz nasilje ne održava: sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske ili kanalske mreže; javnu rasvjetu; zelene površine, drvorede i samostalno ukrasno grmlje; pothodnike i nathodnike u funkciji pješačkog prometa; biciklističke i pješačke staze izvan kolnika; tramvajske, odnosno željezničke pruge (st. 1), time da pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega.

17. Prema navedenom, vezano za naprijed citirane odredbe ZC-a slijedilo bi da čišćenje javnih cesta u dijelu kada te javne ceste prolaze kroz naselje (osim čišćenja snijega) ne bi bilo u nadležnosti Hrvatskih cesta d.o.o. koji inače održavaju javne ceste na području RH.

18. Odlučnu okolnost bitnu za ocjenu odgovornosti tuženika predstavlja utvrđenje o lociranosti mjesta nezgode, odnosno o tome je li mjesto nastanka dio javne ceste koja prolazi kroz naselje.

19. Tužena tvrdi da se je predmetna nezgoda dogodila u naseljenom mjestu. S druge pak strane tužitelj tvrdi kako predmetno mjesto nezgode je daleko od naselja, a pasivnu legitimaciju ovog tuženika da dokazuju činjenice: da su na mjesto pristupili ophodari Županijskih cesta, te uklonili opasnost vraćanjem poklopca na šahtu; da je upravo protiv Županijskih cesta podnesena prekršajna prijava; da je upravo tuženik odgovoran za održavanje predmetne dionice ceste, pa tako i sustava za odvodnju. Stav tužitelja da je ovaj tuženik pasivno legitimiran u predmetnoj pravnoj stvari sud ne prihvaća, a iz razloga koje će dati u nastavku obrazloženja ove presude.

20. Povodom ovog štetnog događaja na lice mjesta izašli su djelatnici Policijske postaje Split i o tome sačinili službenu bilješku od 1. prosinca 2018. (list 155-156 spisa).

21. Iz sadržaja službene bilješke Ministarstva unutarnjih poslova PU SD PP Split broj 511-12-36-19-1836/18 od 1. prosinca 2018. proizlazi da je dana 1. prosinca 2018. u 06,05 sati u Kaštel Štafiliću, na kolniku državne ceste broj 409, dionica broj 1, km stup br. 5+950 metara se dogodila predmetna prometna nesreća. Navedenu službenu bilješku sačinio je policijski službenik Jakov Bočina.

22. Isti podaci o predmetnom štetnom događaju proizlaze i iz potvrde RH Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, postaje prometne policije Split broj 511-12-36-19-1836/18 od 1. prosinca 2018.

23. Iz iskaza svjedoka Jakova Bočine, koji je vršio očevid predmetne prometne nezgode, proizlazi da su na mjestu nezgode zatečeni tragovi na okviru okna šahte na cesti od udara gume i metala. On da misli da prije nego što se počeo vršiti očevid su ophodari zatvorili šahtu i označili je pločom za označavanje prepreka na cesti, međutim pod pritiskom noge da je bilo vidljivo da se poklopac šahte izdizao u jednom dijelu.

24. Iz iskaza tužitelja Hrvoja Ćurkovića saslušanog kao parnične stranke proizlazi kako je u prosincu 2018. rano ujutro oko 6 sati na predjelu ceste u Kaštelima koja spaja staru kaštelansku cestu s magistralom, odnosno da se je radilo o novoj pristupnoj cesti, tj. glavnoj cesti koja vodi prema aerodromu, vraćajući se od aerodroma prema Splitu naletio na otvoreni šaht kojom prigodom njegovo vozilo da je oštećeno. On da je pozvao policiju, uskoro da su došli i radnici Županijskih cesta koji da su vratili poklopac.

25. Navedene iskaze sud prihvaća kao neosporene i u skladu s ispravama priloženima spisu.

26. Sud je izveo dokaz i očevidom na licu mjesta.

27. Očevidom na licu mjesta od 27. siječnja 2023. sud je pristupajući na mjesto predmetne nezgode prošao mjestopisnu tablu Grada Kaštela, a do dolaska na konačno mjesto nezgode prošao mjestopisnu tablu Kaštel Štafilić. Sud je utvrdio kao je na kolniku državne ceste broj 409, dionica broj 1, km-stup br. 5 plus 950 metara došlo do predmetne prometne nezgode, da se u neposrednoj blizini mjesta iste nalazi trgovački centar "Plodine", a neposredno iza mjesta, tj. sjevernije da se je nalazila mjestopisna tabla sa prekriženim natpisom Kaštel Štafilić.

28. Prema odredbi članka 2. točka 24. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, dalje ZSPC), koji je bio na snazi u vrijeme nezgode, naselje je prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, dajući mu izgled ulice i čije su granice označene prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta.

29. Vrhovni sud RH je glede određivanja granica naseljenog mjesta zauzeo pravno shvaćanje u primjeni odredbe članka 10. Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama ("Službeni list SFRJ" broj 63/80) koja odredba je glede definicije naselja istovjetna navedenoj odredbi članka 2. točka 24. ZSPC. Prema tom shvaćanju granice naseljenog mjesta označene su prometnim znakovima za obilježavanje naseljenih mjesta, a ne prvom i zadnjom kućom u naselju (tako i Vrhovni sud u odluci broj Rev-786/90 od 20. rujna 1990.).

30. Dakle, granice naselja određuju prometni znakovi za obilježavanje naseljenih mjesta, a ne objekti i njihova udaljenost od ceste.

31. Dakle, dovodeći u svezu smisao i značaj citirane odredbe članka 2. točka 24. ZSPC-a s naprijed citiranim utvrđenjima suda prilikom očevida na licu mjesta provedenog uz prisutstvo parničnih stranaka, proizlazi da se u konkretnom slučaju u pogledu mjesta lociranosti predmetne nezgode radi o dijelu javne ceste koja prolazi kroz naseljeno mjesto "Kaštel Štafilić" odnosno na dijelu ceste koja se nalazi unutar prometnih znakova koji obilježavaju granice naseljenog mjesta. Radi navedenog sud je našao osnovanim po tuženiku istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije radi čega je odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja i odlučio kao u izreci ove presude.

32. Naposljetku je za navesti da kako je sud našao osnovanim po tuženiku istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije to je odustao od izvođenja dokaza prihvaćenog raspravnim rješenjem suda s ročišta od 16. lipnja 2020. radi provođenja prometno tehničkog vještačenja na okolnosti visine štete i dinamike nastanka predmetne prometne nezgode, a predloženog po tužitelju, budući je izvođenje tog dokaza našao suvišnim, a sve iz razloga naprijed navedenih u obrazloženju ove presude i pozivom na odredbu članka 10. ZPP-a.

33. Sud je odbio prijedlog tužitelja da se ovom spisu pripoji spis pod poslovnim brojem P-361/21 (raspravno rješenje suda s ročišta od 3. lipnja 2022.). Naime, odredbom članka 313. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 79/19, 80/22 dalje ZPP-a) propisano je da sud može u situaciji kada pred tim istim sudom teče više parnica između istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih tužitelja ili raznih tuženika, a za koje je predviđena ista vrsta postupka i u kojima sud ili sudac pojedinac sve te parnice spojiti radi zajedničkog raspravljanja ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi. Sud je pribavio spis poslovni broj 10 P-361/21 i utvrdio kao je tužba protiv tuženika Grada Kaštela podnesena sudu dana 2. lipnja 2021. temeljem iste činjenične osnove, pri čemu tužitelj odgovornost tog tuženika temelji na tvrdnji da je isti održavatelj sustava za odvodnju predmetne dionice ceste koja prolazi kroz naselje. Nakon pregledanog spisa poslovni broj 10 P-361/21 i predmetnog spisa sud je ocijenio da njihovim spajanjem se ne bi ubrzalo raspravljanje niti smanjili troškovi te je tužiteljev prijedlog za spajanje odbio. Ovo stoga što navedena odredba ne obvezuje sud na spajanje predmeta samo zato što je to neka od stranaka predložila, nego kada utvrdi da su ispunjene pretpostavke, može to učiniti ako prema svom sudačkom uvjerenju ocijeni da bi spajanje parnice bilo svrsishodno kako u cilju ubrzanja postupka, tako i u cilju smanjenja troškova. Uzimajući u obzir predmet ovoga spora u odnosu na koji je sud ocijenio da tuženik nije pasivno legitimiran, okolnosti ove konkretne parnice, tj. činjenicu da je u istoj prethodni postupak zaključen na ročištu od dana 16. lipnja 2020., da je tužba tužitelja u predmetu P-361/21 podnesena 2. lipnja 2021. to je sud zaključio kako nije bilo potrebe spojiti predmetne parnice.

34. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ZPP-a. Tuženiku je kao trošak parničnog postupka valjalo obistiniti trošak očevida u iznosu od 200,00 kn/26,54 EUR-a. Sud tuženiku u trošak parničnog postupka nije odmjerio više zatraženi trošak očevida u iznosu od 200,00 kn/26,54 EUR-a budući je tuženik na ime troškova očevida platio iznos od 200,00 kn, Radi navedenog odlučeno je kao u točci II. izreke rješenja.

Napomena: Napominje se da su novčani iznosi navedeni u izreci ove presude prikazani u valuti EUR, po fiksnom tečaju konverzije 7,53450, uvažavajući Zakon o uvođenju EUR kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" 57/22 i 88/22).

U Splitu, 7. travnja 2023.

S u d a c

Ivana Madunić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Visokom trgovačkom sudu RH u Zagrebu. Žalba se može izjaviti u roku od 8 dana od dostave prijepisa ove odluke, putem ovog suda u pisanom obliku u 3 primjerka. Odluka kojom se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 1.,2.,4.,5.,6.,8.,9.,10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

- punomoćniku tužitelja;

- tuženiku;

- u spis

Broj zapisa: 9-30857-50a0e

Kontrolni broj: 01778-e06b4-ec0ea

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=IVANA MADUNIĆ, L=SPLIT, O=TRGOVAČKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Trgovački sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.