1              Poslovni broj: 8 Kž-709/2023-7

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj:8 Kž-709/2023-7

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Koraljke Bumči, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Marijana Garca kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv 1. optužene Ž. L. G. i dr., zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda - klevetom iz članka 149. stavak 2. u vezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbe okrivljenika podnesene protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku broj 39 K-265/2018-55 od 23. siječnja 2023., u javnoj sjednici vijeća održanoj 30. siječnja 2024. u prisutnosti opunomoćenika privatnog tužitelja, odvjetnice M. Ž., optuženika osobno i branitelja 3. optuženika T. Ž., u zamjenu za odvjetnika B. R.

 

r i j e š i o   j e

 

              Prihvaćaju se žalbe 1. optužene Ž. L. G., 2. optuženog E. Ć. i 3. optuženog L. T., ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom 1. optužena Ž. L. G., 2. optuženi E. Ć. i 3. optuženi L. T. proglašeni su krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv časti i ugleda - klevetom iz članka 149. stavak 1. i 2. KZ/11., činjenično i pravno pobliže opisano u izreci pobijane presude, a na temelju članka 149. stavak 2. u vezi stavka 1. KZ/11. svaki od optuženika je osuđen na novčanu kaznu u visini od po stotinu dnevnih iznosa, od kojih svaki iznosi po 254,20 kuna /33,74 eura, što ukupno iznosi 25.420,00 kuna /3.374,00 eura (1 euro = 7.53450 kuna).

 

2. Na temelju odredbe članka 42. stavak 6. KZ/11. optuženi Ž. L. G., E. Ć. i L. T. su novčanu kaznu u iznosu od po 25.420,00 kuna / 3.374,00 eura dužni platiti u roku tri mjeseca od pravomoćnosti presude na račun Državnog proračuna.

 

3. Na temelju odredbe članka 43. stavak 1. KZ/11. ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u roku koji je određen presudom, ista će se naplatiti prisilno putem ovlaštene institucije, sukladno odredbama posebnog zakona. Na temelju članka 43. stavak 2. KZ/11. ako se novčana kazna ne može ni prisilno naplatiti u roku tri mjeseca, sud će, uz pristanak, osuđenika, donijeti odluku zamjene novčane kazne radom za opće dobro, na način da se jedan dnevni iznos zamijeni s dva sata rada pri čemu rad za opće dobro ne smije premašiti sedamsto dvadeset sati. Na temelju odredbe članka 43. stavak 3. KZ/11. ako osuđenici ne pristanu na rad za opće dobro ili ga ne izvrše, novčana kazna, odnosno rad za opće dobro, zamijenit će se kaznom zatvora. Na temelju članka 43. stavak 4. KZ/11. kada se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, sud će jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora, a rad za opće dobro će se zamijeniti sukladno odredbi članka 55. stavak 2. KZ/11. pri čemu kazna zatvora ne može biti dulja od dvanaest mjeseci.

 

4. Na temelju odredbe članka 151. stavak 1. i 2. KZ/11. optuženi Ž. L. G., E. Ć. i L. T. dužni su o svom trošku objaviti pravomoćnu presudu na stranicama portala I. i S. D., u roku osam dana od pravomoćnosti presude.

 

5. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. optuženici su dužni naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. – 8. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12., 143/12., 56/13., 147/13., 152/14., 70/17., 126/19.  i 80/22. - dalje u tekstu ZKP/08.) od kojih paušalna svota iz članka 145. stavak 2. točka 6. ZKP/08. iznosi po 1.000,00 kuna / 132,72 eura, kao i putne troškove svjedoka H. P. i Z. Č. u iznosu od po 2.252,75 kuna/ 298,99 eura, koje troškove su dužni podmiriti u roku od petnaest dana od pravomoćnosti presude na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske, kao i snositi nužne izdatke i nagradu opunomoćenika privatnog tužitelja odvjetničko društvo H. & partneri, kao i troškove svjedokinje I. Š., o čemu će biti doneseno posebno rješenje, a nakon pribavljanja podataka o visini tih troškova.

 

6. Protiv presude pravodobno su podnijeli žalbu 1. optužena Ž. L. G. po branitelju D. H., odvjetniku iz D., iz svih zakonom dopuštenih razloga s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu i oslobodi optuženika optužbe, podredno da pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, 2. optuženi E. Ć. osobno zbog bitnih povreda odredaba kaznenog postupka, nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog nepravilne primijene materijalnog prava s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da optuženika oslobodi krivnje i troškova kaznenog postupka, a podredno da ukine presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje te 3. optuženi L. T. po branitelju B. R., odvjetniku iz D., zbog povrede kaznenog zakona, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kaznenopravnoj sankciji s prijedlogom da se njegova žalba usvoji i preinači pobijana presuda na način da se optuženika oslobodi optužbe.

 

7. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

 

8. 2. optuženi E. Ć. zatražio je obavijest o održavanju javne sjednice, pa su na temelju odredbe članka 475. stavak 1. ZKP/08., o sjednici vijeća izvješteni 1. optužena Ž. L. G. i njezin branitelj, odvjetnik D. H., odvjetnik iz D., 2. optuženi E. Ć. i njegova braniteljica S. M., odvjetnica iz D., 3. optuženi L. T. i njegov branitelj B. R., odvjetnik iz D., te opunomoćenica privatnog tužitelja odvjetnica M. Ž., iz O. ureda H. i partneri iz Z.. Sjednici drugostupanjskog vijeća pristupili su opunomoćenica privatnog tužitelja odvjetnica M. Ž., 1. 2., i 3. optuženici te branitelj 3. optuženika, odvjetnik T. Ž. u zamjenu za odvjetnika B. R., dok uredno obaviješteni branitelji 2. i 3. optuženika nisu pristupili pa vijeće odlučuje da se sjednica može provesti u njihovoj odsutnosti na temelju odredbe članka 475. stavak 4. ZKP/08.

 

9. Žalbe optuženika su osnovane.

 

10. U odnosu na žalbenu tvrdnju 1. optužene Ž. L. G. i 3. optuženog L. T. da u činjeničnom opisu djela nisu opisana obilježja kaznenog djela klevete odnosno nije opisana svijest optuženika o neistinitosti inkriminiranih radnji, treba napomenuti da iz činjeničnog opisa pobijane presude proizlazi da su optuženici postupali „u nakani da oklevetaju privatnog tužitelja“, koja sintagma ukazuje da ih privatni tužitelj tereti da su postupali s ciljem omalovažavanja njegove časti i ugleda, svjesnim iznošenjem neistinitih činjeničnih tvrdnji, što znači da su opisani svi bitni elementi terećenog kaznenog djela, tako da žalitelji nisu u pravu kada tvrde da činjenični opis pobijane presude ne sadrži sve bitne elemente terećenog kaznenog djela.

 

11. U pravu su žalitelji kada tvrde da je prvostupanjski sud počinio bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. jer se prvostupanjska presuda ne može ispitati zato što u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su nejasni i međusobno proturječni te o odlučnim činjenicama postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

 

12. Naime, s obzirom da privatni tužitelj trgovačko društvo „R. golf“ stavlja na teret optuženicima Ž. L. G., E. Ć. i L. T., odgovornim osobama U. Z. akcija, kazneno djelo klevete počinjeno putem plakata na kojima je napisano:

-          „Reket, a ne golf“ uz sliku okrvavljene palice za golf

-          „Tko tebe arbitražom, ti njega hektarima“

-          „#Župane provedite presudu“

zadatak je prvostupanjskog suda bio u obrazloženju presude analizirati svaki taj navod, a što je prvostupanjski sud propustio učiniti, pa nakon pomne analize svakog od ovih navoda izričito navesti radi li se o činjeničnoj tvrdnji koja predstavlja bitno obilježje kaznenog djela kleveta. Nakon što zaključi da se radi o činjeničnoj tvrdnji, prvostupanjski je sud bio dužan utvrditi za svaki izričaj iz činjeničnog opisa za koji zaključi da je činjenična tvrdnja, radi li se o istinitom navodu ili ne. Ako pak utvrdi da se radi o izričaju koji se ne može podvrći dokazivanju u pogledu njegove istinitosti, tada se može raditi o vrijednosnim sudovima, a koji mogu biti i negativni u odnosu na osobu privatnog tužitelja. Mogućnost dokazivanja istinitosti činjenične tvrdnje razlikuje ovaj pojam od pojma vrijednosnog suda, čija istinitost se ne može dokazati, a što je potrebno razjasniti da bi se utvrdilo jesu li optuženici počinili kazneno djelo klevete. Primjerice, izričaji „reket, a ne golf“ ili „tko tebe arbitražom, ti njega hektarima“ ne sadrže glagol, odnosno ikakvu radnju pa je upitno zadovoljavaju li standarde činjenične tvrdnje, što je svakako trebalo obrazložiti, a propušteno je. Parola, odnosno krilatica, slogan, može sadržavati činjeničnu tvrdnju i kao takva predstavljati obilježje kaznenog djela klevete, međutim, kao i svaki drugi izričaj potrebno ju je analizirati i obrazložiti zaključak radi li se o klevetničkoj izjavi ili ne.

 

13. Nakon pomne analize svakog od ovih navoda prvostupanjski je sud izričito trebao navesti na temelju čega je zaključio da se svaki navod odnosi upravo na privatnog tužitelja trgovačko društvo „R. golf“. Prvostupanjski sud u obrazloženju presude navodi kako je privatni tužitelj vodio projekt izgradnje golf parka D., da je projekt imao svoje protivnike među kojima je bila i U. Z. akcija koja je poduzimala legalne akcije, zaključivši da su plakati bili usmjereni upravo prema privatnom tužitelju, a što je utvrdio na temelju članka objavljenog na internetskom portalu D. vjesnik pod naslovom „Zelena akcija oblijepila Grad plakatima „protiv golfa“ ispod kojeg su objavljene slike spornih poruka oglašenih na plakatima, međutim, nejasno je zašto je članak nepoznatog autora bio temelj za zaključak da se sporni plakati odnose upravo na privatnog tužitelja i zašto vjeruje internetskom članku, a ne optuženicima. Prvostupanjski je sud propustio dati prihvatljive argumente za zaključak da se sporni plakati ne odnose na župana N. D., kako to tvrde optuženici. Osim toga, jedan od inkriminiranih izričaja izričito proziva župana, navodeći „Župane provedite presudu“ pa je nejasno kakve veze ima ta tvrdnja s privatnim tužiteljem trgovačkim društvom „R. golf“, a nema nikakve veze sa županom N. D..

 

14. Kod kaznenog djela klevete klevetnički izričaj je usmjeren protiv određene osobe koja ne mora biti poimenično određena, već je dostatno da se prema okolnostima konkretnog slučaja može utvrditi na koja se izričaj odnosi. Prvostupanjski je sud propustio analizirati sve okolnosti predmetnog slučaja odlučne za zaključak odnose li se inkriminirani izričaji upravo na privatnog tužitelja.

 

15. Osim što je sud propustio utvrditi i obrazložiti za svaki od inkriminiranih navoda radi li se o činjeničnoj tvrdnji usmjerenoj upravo prema privatnom tužitelju i radi li se o neistinitim činjeničnim tvrdnjama, prvostupanjski sud nije obrazložio u odnosu na svaki od tih navoda mogu li iste škoditi časti i ugledu osobe za koju se takva izjava iznosi ili prenosi kao i je li počinitelj znao da je činjenična tvrdnja koju iznosi ili prenosi neistinita, a tek potom zaključiti je li, pored ovih, ostvaren i kvalifikatorni element iz članka 149. stavka 2. KZ/11. Kazneno djelo klevete iz članka 149. stavak 1. KZ/11. pa time i kvalificirani oblik ovog kaznenog djela ne može biti ostvareno kada počinitelj nije znao da su činjenične tvrdnje koje iznosi ili prenosi za drugoga neistinite, pa tako niti u situaciji kada nije imao opravdanog razloga povjerovati u njihovu istinitost.

 

16. S obzirom da je u prvostupanjskoj presudi izostala analiza i ovih obilježja inkriminiranih djela, presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, odnosno ostvarena je bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. na koju s pravom upiru žalitelji.

 

17. Kako se prvostupanjska presuda ukida zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, a žalbe su podnesene i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, u smislu odredbe članka 487. stavak 4. ZKP/08. ovaj drugostupanjski sud je ocjenjivao i ove žalbene navode pa s tim u vezi, ispravno ukazuju žalitelji da je radi potpunog utvrđenja činjeničnog stanja trebalo ispitati i svjedoka, župana N. D. na okolnost adresata spornih plakata te cilja istih.

 

18. Nadalje, u pravu je 2. optuženi E. Ć. kada se poziva na pravo optuženika kao članova U. Z. akcija na slobodu izražavanja. U konkretnom slučaju, doista, se radi o sukobu dva prava, s jedne strane prava optuženika kao članova Udruge čiji rad je usmjeren na zaštitu okoliša, prirode i zdravlja ljudi, promicanju održivog razvoja Republike Hrvatske, poticanju i jačanju uloge javnosti u ostvarivanju ustavnog prava na zdrav okoliš te ostvarivanju objektivnih i stručnih uvida u problem zaštite okoliša, na slobodu izražavanja zajamčeno člankom 38. stavkom 1. i 2. Ustava RH i člankom 10. Europske konvencije o ljudskim pravima i s tim povezan opći interes za zaštitu slobode izražavanja, a s druge strane je pravo privatnog tužitelja kao nositelja projekta izgradnje golf parka D., kojim se značajno intervenira u postojeći okoliš, što je svakako predmet interesa Udruge Zelena akcija, na zaštitu ugleda. Kod odlučivanja o kaznenoj odgovornosti optuženika trebalo je voditi računa postoji li prijeka društvena potreba da se pravu privatnog tužitelja da prednost pred pravom optuženika, je li to nužno u demokratskom društvu, odnosno potrebno je provesti ocjenu pravične ravnoteže sukobljenih prava (U-III-1084/2015 od 10. prosinca 2019., broj: U-III-4336/2017 od 26. lipnja 2019., broj: U-III-2944/2018 od 26. lipnja 2019., broj: U-III-2806/2019 od 6. svibnja 2020., sve na www.usud.hr), a što je prvostupanjski sud propustio učiniti.

 

19. U ponovljenom postupku, prvostupanjski sud će, imajući u vidu navode ovog rješenja otkloniti bitne povrede odredaba kaznenog postupka na koje je ukazao ovaj drugostupanjski sud, ispitati svjedoka N. D., izvesti druge potrebne dokaze radi utvrđivanja odlučnih činjenica, a potom će savjesno ocijeniti svaki dokaz zasebno i u svezi s ostalim dokazima, izložit sve nesporne činjenice te određeno i potpuno navesti koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, cijeneći pri tome vjerodostojnost proturječnih dokaza, navodeći jasne i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, a o kojim utvrđenjima ovisi jesu li optuženici počinili terećeno kazneno djelo, nakon čega će donijeti novu, zakonitu i valjano obrazloženu presudu.

 

20. Slijedom navedenog, prihvaćanjem žalbi optuženika trebalo je na temelju odredbe članka 483. stavak 1. ZKP/08. ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje