REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Poslovni broj: Gž-1261/2022-2
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirne-Nade Terlević Sebastijan, predsjednice vijeća, Zorana Šarića, člana vijeća i suca izvjestitelja te Miroslava Ružića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. J. iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik D. R., odvjetniku u Z., protiv tuženika C. osiguranje d.d. iz Z., , OIB:…, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1664/2019-13 od 25. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 6. travnja 2023.
r i j e š i o j e
I Uvažavanjem žalbe tužitelja ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1664/2019-13 od 25. srpnja 2022., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II Ostavlja se da se o trošku žalbe tužitelja odluči u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tužitelj tražio da se naloži tuženiku da mu isplati iznos od 12.707,51 kuna / 1.686,57 eura, i pripadajuće zatezne zakonske kamate koje na taj iznos teku od 21. lipnja 2019. pa do isplate (I), a odbijen je i zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška (II).
2. Protiv te presude pravovremenu i dopuštenu žalbu podnosi tužitelj, istu pobija u cijelosti i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi, u bitnome, tužitelja navodi da pobijana presuda nema razloge o odlučnim činjenicama čime da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, da je njegov tužbeni zahtjev odbijen uz utvrđenje da tužitelj nije dokazao dinamiku nastanka štetnog događaja, da tuženik nije tvrdio da bi se prometna nezgoda dogodila jer da je tužitelj vozio brzinom većom od dopuštene, odnosno da nije iznosio prigovore kojima bi se osporavala dinamika nastanka štetnog događaja, da obzirom na činjenicu da policijski službenici nisu u predmetnom slučaju radili očevid, pa nije jasno na temelju kojih parametara bi se provodilo vještačenje, da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da činjenica nedostatka prometne dozvole nije pridonijela naletu na divljač, da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, da tužitelj ni na koji način nije doprinio nastanku štete i da je pravilnom primjenom materijalnog prava sud prvog stupnja trebao prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja, pa tužitelj predlaže da se pobijana presuda preinači na način da se prihvati tužbeni zahtjev tužitelja, a tužitelj potražuje i trošak žalbe.
3. Sa žalbom tužitelja postupljeno je sukladno odredbi čl. 359. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19 i 80/22 – dalje u tekstu: ZPP).
4. Odgovor na žalbu nije dostavljen.
5. Žalba tužitelja je osnovana.
6. Pobijanom prvostupanjskom presudom odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja, a tu svoju odluku prvostupanjski sud temelji na utvrđenju da je bilo potrebno utvrditi dinamiku nastanka štetnog događaja, odnosno je li tužitelj mogao izbjeći nalet na divlju svinju, da se to moglo utvrditi provođenjem prometnog vještačenja, a što da tužitelj nije predložio,pa primjenom odredbe čl. 80. st. 6. toč. 1. Zakona o lovstvu ("Narodne novine" broj: 99/18, 32/19 i 32/20 - dalje u tekstu: ZL) i donosi pobijanu presudu.
7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama navoda žalbe, a pazeći dodatno, po službenoj dužnosti, na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a sve kako je to propisano odredbom čl. 365. st. 2. ZPP-a, ocjena je ovog suda, kao suda drugog stupnja, da je zbog pogrešne primjene materijalnog prava činjenično stanje ostalo nepotpuno i nepravilno utvrđeno, a na što ukazuje i tužitelj u aktualnoj žalbi.
8. Naime, u predmetnom parničnom postupku tužitelj potražuje naknadu imovinske štete nastale mu u štetnom događaju od 3. veljače 2019. oko 22,00 sati, kada je vozilo tužitelja naletjelo na divlju svinju, na kolniku ceste između mjesta N. G. i S. I. Ž., u području lovišta kojim upravlja osiguranik tuženika i kada je nastala šteta na vozilu tužitelja koja je utvrđena u iznosu od 12.707,51 kuna (5-9).
9. Tužitelj je uz tužbu dostavio dokaze iz kojih bi se dalo zaključiti da su osnovani navodi tužitelja o nastanku štetnog događaja kako je to tužitelj naveo u tužbi, i štete za tužitelja, tj. da je do štete došlo zbog naleta vozila tužitelja na divlju svinju na kolniku ceste, u području lovišta osiguranika tuženika.
10. U toj pravnoj situaciji prvostupanjski sud pogrešnom primjenom materijalnog prava utvrđuje da bi tužiteljeva obveza bila da dokaže je li on (tužitelj) u konkretnom slučaju mogao izbjeći nalet na divljač, a time i štetu, a onda, pogrešno, i odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja.
11. Naime, u danim okolnostima (divlja svinja na cesti) divlja svinja predstavlja opasnu stvar i za nju odgovara, po objektivnoj odgovornosti, lovoovlaštenik, donosno tuženik po osnovu sklopljenog Ugovora o osiguranju od odgovornosti, a to sve primjenom odredbe čl. 80. st. 6. ZL-a, a u svezi sa čl. 1063. do 1067. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje ZOO/05).
12. Primijenjeno na konkretan slučaj to znači da je tužitelj dokazao da je predmetna šteta na njegovom vozilu nastala od opasne stvari (divljač na cesti), a da je onda na tuženiku, a ne na tužitelju, teret eventualnih dokaza postojanja tzv. ekskulpacijskih razloga za odgovornost za tu štetu.
13. Kako je prvostupanjski sud zbog te pogrešne ocjene pravila o teretu dokaza odbio tužbeni zahtjev tužitelja, to je onda valjalo uvažiti žalbu tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, te donijeti odluku kao u izreci, a na temelju odredbe čl. 370. ZPP-a.
14. U ponovnom postupku valja, dakle, odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja pravilnom primjenom pravila o teretu dokaza, a kako je to navedeno u ovom rješenju.
15. Odluka o trošku žalbe tužitelja temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP-a.
U Puli, 6. travnja 2023.
Predsjednica vijeća
Mirna-Nada Terlević Sebastijan,v.r.
