Republika Hrvatska Općinski

sud u Osijeku Stalna služba u

Valpovu Kralja P. Krešimira

IV br.3.

31550 Valpovo

Poslovni broj: 66 Pr-17/2022-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  I  R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Zvonimiru Rogić, u pravnoj stvari tužiteljice V. M., P., I OIB ….,

zastupane po pun. V. K., odvjetnici iz O., protiv tuženika M. pekarska

industrija d.o.o. Z., R. OIB …., zastupan po pun.

I. V., odvjetniku iz Z., radi naknade štete – radni spor, nakon zaključene glavne javne rasprave 3. ožujka 2023., na osnovi čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP), objavljene 5. travnja 2023.

p r e s u d i o  j e

I. N a l a ž e s e tuženiku M. . d.o.o. Z., R.

, O. …., da tužiteljici V. M., P., ,

OIB …., na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 8.892,02 € / 66.996,92 kn[1] sa zateznom kamatom tekućom od 10. prosinca 2021. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te na ime imovinske štete iznos od 509,65 € / 3.839,96 kn¹ sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja tj. 5. travnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana, dok se tužiteljica s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva na ime naknade neimovinske štete u iznosu od 2.636,28 € /19.863,05 kn¹ o d b i j a .

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 2.289,80 € / 17.252,50 kn[2] sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja tj. 5. travnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana, dok se tužiteljica s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu troškova u iznosu od 530,51 € / 3.997,13 kn² o d b i j a.

r i j e š i o  j e

O d b i j a s e prigovor tuženika mjesne nenadležnosti ovoga suda kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlena kod tuženika temeljem Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 27.08.2018. Dana 05. siječnja 2021. ozlijedila se u redovitom procesu rada kao radnica tuženika u poslovnoj jedinici M. O.,

M. D. slastičarna, u proizvodnom pogonu kada se uslijed pakiranja

rolada i punjenja kašeta zbog klizavosti poda i ostataka šećera okliznula i pala te uslijed pada zadobila teške tjelesne ozljede. Navodi da je tuženik odgovoran za njenu ozljedu na radu po principu objektivne odgovornosti, a temeljem odredbe iz čl. 1045. st. 1. i 3. i čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje ZOO), a u svezi čl. 111. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje ZR) i čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br. 71/14, 118/14, 154/14 , 94/18, 96/18, dalje ZZR). Obratila se tuženiku s prijedlogom za nagodbu radi naknade štete 09. prosinca 2021. na koji prijedlog je tuženik negativno odgovorio.

1.1. Navodi da joj je Z a v o d temeljem rješenja

KLASA:UP/I 141-06/21-01/03409963546, URBROJ:341-12-05/3-21-28050 od 18. siječnja 2022. kao posljedicu ozljede na radu priznato pravo na tjelesno oštećenje od 30%.

1.2. Uslijed ozljede na radu pretrpjela je neimovinsku štetu povredom prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa smatra da joj s osnova naknade neimovinske štete na osnovu pretrpljenih fizičkih bolova, pretrpljenog i budućeg straha, duševne boli zbog umanjenja životnih aktivnosti, te duševnih boli zbog naruženosti pripada pravo na naknadu štete u iznosu od 60.250,00 kn, te je pretrpjela i imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege u iznosu od 3.000,00 kn.

1.3. Predlaže da sud tužbu i tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti.

2. Tuženik po punomoćniku prigovara mjesnoj nadležnosti Općinskog suda u Osijeku smatrajući da po pravilima o općoj mjesnoj nadležnosti, sukladno čl. 46.st.1. i čl. 48.st.1. ZPP-a za postupanje u ovoj pravnoj stvari je mjesno nadležan Općinski radni sud u Zagrebu, predlažući da se sud oglasi mjesno nenadležnim i predmet ustupi mjesno nadležnom sudu.

2.1. Prijepori tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Navodi da na mjestu gdje je došlo do nezgode dana 5. siječnja 2021., radni prostor se održava izuzetno čistim, sam pod je izveden protukliznim materijalom na površini, čišćenje se vrši svakodnevno, tako da se radni prostor, zbog specifičnosti djelatnosti koja se u njemu odvija, u kontinuitetu održava čistim i prohodnim. Radnica je obučena i opremljena zaštitom odjećom i obućom i osposobljena za rad na siguran način, te je za trajanja obuke naučena da mjesto rada prije početka rada pregleda i ako uoči nedostatak, dužna je o tome obavijestiti poslodavca. Ako poslodavac nije obaviješten, radni prostor je čist, a radnici sigurni. U pogonu tuženika u kojem se dogodila nezgoda, primijenjene su sve potrebne mjere zaštite na radu kojima se omogućavalo i omogućava siguran i neometan rad svih radnika, pa tako i tužiteljice. Tužiteljica je svakog dana, pa i dana 5. siječnja 2021., dužna obavljati svoje poslove s dužnom pažnjom kako bi na taj način pokazala da vodi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih. Navodi da tužiteljica spornog dana svoj posao nije obavljala tako, već je jednu od radnji iz procesa rada tog dana obavila nesmotreno zbog čega je izgubila ravnotežu iako njena radna okolina to ničim nije mogla izazvati. Objektivna odgovornost nije apsolutne naravi, već tužitelj mora dokazati da tuženik, kao poslodavac nije poduzeo sve mjere zaštite na radu koje bi bio dužan poduzeti odn. tužiteljica mora dokazati uzročnost između propuštanja poslodavca i nastale povrede, a što ne proizlazi iz priloga u tužbi.

2.2. Prijepori navode iz tužbe da bi se tužiteljica "zbog klizavosti poda i ostatka šećera okliznula i pala". Navodi da nitko ne spominje i nigdje se ne spominju bilo kakvi ostaci šećera na podu i iz toga razloga njegova klizavost, pa ni sama tužiteljica to ne navodi u svojoj pisanoj izjavi povodom ozljede na radu koju je dala 8.1.2021. U izjavi se ne navodi niti jedan razlog pada, a kamoli razlog koji bi bio na strani poslodavca. Gubitak ravnoteže tužiteljice se ne može povezati s ničim što bi tražilo ili upućivalo na odgovornost poslodavca. Stoga u potpunosti prijepori da bi na podu radnog prostora bilo ostatka šećera ili bilo čega drugog što bi ometalo rad tužiteljice i neometano odvijanje radnog procesa.

2.3. Predložio je da sud trgovačkom društvu A. H. d.d. Z. uputi

obavijest o početku parnice i ujedno ga pozove da stupi u parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika.

2.4. Predlaže da sud tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti odbije.

3. Tužiteljica se u podnesku od 25. travnja 2022. usprotivila prigovoru tuženika mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Osijeku, pozivajući se na odredbe iz čl. 46. st. 1. i 48. st. 1. ZPP-a. Smatra da prigovor tuženika u odnosu na mjesnu nenadležnost

Općinskog suda u Osijeku nije osnovan jer je u konkretnom slučaju riječ o radnom sporu u kojem je tužitelj radnik, pa je za suđenje nadležan sud na čijem se području rad obavlja i na čijem je području zasnovan radni odnos. S tuženikom je zasnovala radni odnos za obavljanje rada u poslovnoj jedinici tuženika u O., M. D.

324, i u navedenoj poslovnoj jedinici obavlja redoviti rad te je u navedenoj poslovnoj jedinici došlo do ozljede na radu, a što je razvidno kako iz U. o radu, tako i iz

Prijave ozljede na radu, te je uz primjenu odredbe iz čl. 65. ZPP-a u konkretnom slučaju mjesno nadležan Općinski sud u Osijeku, pa predlaže da se prigovor tuženika mjesne nenadležnosti odbije.

3.1. Neprijepori činjenicu da ju je tuženik osposobio za rad na siguran način na poslovima slastičara, no tuženik joj u konkretnom slučaju nije omogućio sigurne uvjete rada. Naime, tuženik je bio dužan omogućiti nesmetano i sigurno kretanje na dijelu proizvodnog pogona slastičarne gdje se pakiraju rolade i pune kašete, na način da je uklonio ostatke šećera po podu koji su onemogućavali normalno kretanje i koncentraciju na pakiranje i punjenje. Ovo tim više što se radi o keramičkom podu, koji je sam po sebi uslijed rasipa i vlage po prirodi klizav. Dakle, da je tuženik uklonio nakupine šećera, do štete zasigurno ne bi niti došlo. No, kako tuženik to nije učinio, a kao poslodavac je bio dužan osigurati sigurne uvjete rada, odgovoran je za neimovinsku štetu nastalu uslijed ozljede na radu. Ovo tim više što su se unazad nekoliko godina na identičan ili sličan način događale ovakve i slične ozljede na radu od strane drugih radnica.

3.2. Navodi da rad na neravnoj i nesigurnoj keramičkoj površini, koju su prouzročile nakupine šećera pod nogama predstavlja opasnu djelatnost. Na temelju čl. 1063. ZOO-a šteta nastala u vezi s opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te djelatnosti osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete. Za štetu nastalu od opasne djelatnosti poslodavac odgovara bez obzira na krivnju prema kriteriju uzročnosti- objektivna odgovornost (čl.1063. ZOO-a i čl. 25. ZZR-a). Prema kriteriju objektivne odgovornosti dovoljno je da postoji uzročna veza između opasne djelatnosti i nastale štete. U konkretnom slučaju sukladno naprijed navedenom uzročno posljedična veza je nesporna. Poslodavac se ove odgovornosti može potpuno ili djelomično osloboditi jedino pod uvjetima propisanim odredbom iz čl. 1067. ZOO-a, pri čemu je teret dokazivanja postojanja navedenih okolnosti za isključenje odgovornosti uvijek na strani poslodavca.

4. Tužiteljica je u podnesku od 27.09.2022. (49-50) specificirala tužbeni zahtjev u kunama i eurima da bi nakon provedenog medicinskog vještačenja specificirala tužbeni zahtjev 19.01.2023. (list spisa 70-72) u kojem je povisila zahtjev za isplatu neimovinske i imovinske štete da bi na ročištu održanom 3.03.2023. (list spisa 89) korigirala kamatno potraživanje predlažući da sud tužbu i tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti. Tuženik se usprotivio i tako postavljenom tužbenom zahtjevu protiveći se preinaci tužbe.

5. U odnosu na istaknuti prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Osijeku, sud prihvaća navode tužiteljice da je za postupanje u ovoj pravnoj stvari nadležan Općinski sud u Osijeku te nije osnovan tuženikov prigovor mjesne nadležnosti ovoga suda.

6. Tužiteljica je s tuženikom zasnovala radni odnos za obavljanje rada u poslovnoj jedinici tuženika u O., M. D. U navedenoj poslovnoj

jedinici se obavlja redoviti rad od strane tužiteljice a u navedenoj poslovnoj jedinici je došlo do ozljede na radu što je razvidno kako iz ugovora o radu tako iz prijave ozljede na radu.

7. Odredbom čl. 65. ZPP-a propisano je da ako je u sporu iz radnog odnosa tužitelj radnik, za suđenje je nadležan, pored suda koji je općemjesno nadležan za tuženika i sud na čijem se području rad obavlja ili se obavljao odnosno sud na čijem se područja rad morao obavljati te sud na čijem je području zasnovan radni odnos. Slijedom toga sud je odbio prigovor tuženika mjesne nenadležnosti ovog suda.

8. Sud smatra da je među strankama neprijeporno i utvrđeno i to:

- da je tužiteljica zaposlenica tuženika temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 27.08.2018.;

– da tužiteljica kao radnica tuženika obavlja poslove u poslovnoj jedinici M. u

O., slastičarna;

- da je tuženik tužiteljicu osposobio za rad na siguran način na poslovima slastičar;

- da se tužiteljica dana 5. siječnja 2021. u redovitom procesu rada ozlijedila kao radnica tuženika u proizvodnom pogonu kada se uslijed pakiranje rolada i pakiranja kašeta pokliznula i pala te uslijed pada zadobila tjelesne ozljede;

– da se tužiteljica tuženiku obratila s prijedlogom za nagodbu radi naknade štete od

9. prosinca 2021., a na koji prijedlog je tuženik negativno odgovorio;

– da je tužiteljici Zavod temeljem rješenja KLASA:UP/I 141-

06/21-01/03409963546, URBROJ:341-12-05/3-21-28050 od 18. siječnja 2022. kao posljedicu ozljede na radu priznao pravo na tjelesno oštećenje od 30%;

- da je tužiteljica u navedenom štetnom događaju zadobila tešku tjelesnu ozljedu;

- da je tuženik otklonio odgovornost za nastali štetni događaj smatrajući da je za isti odgovorna isključivo tužiteljica;

- da je pun. tuženika predložio da sud pozove umješača na strani tuženika A.

H. d.d. Z., što je sud i učinio na način da je pozvao A. H. d.d. radi mogućeg stupanja u parnicu kao umješača na strani tuženika uz dostavu raspravnog zapisnika od 7. srpnja 2022. uz tužbu i odgovor na tužbu te podneska tužiteljice od 25. ožujka 2022. te da se A. H. d.d. nije upustio u raspravljanje te pridružio tuženiku na strani umješača u ovoj pravnoj stvari.

9. Među strankama je prijeporna osnova i visina naknade neimovinske i imovinske štete kao i doprinos tužiteljice samom štetnom događaju.

10. Sud je u dokaznom postupku saslušao svjedoke S. Š., N.

J., N. C., G. A., D. Ž., N. P., tužiteljicu,

vještaka te izvršio uvid u cjelokupnu materijalnu dokumentaciju priloženu spisu.

11. Svjedokinja S. Š. iskazala je da je po zanimanju slastičar i zaposlena je kao djelatnica u M. u O. unazad sedam godina. Obavlja poslove pravljenja kolača, torti, slastičarske poslove. Poznaje tužiteljicu koja je došla raditi poslije nje. U pekarskoj proizvodnji M. zaposleno je oko 50-ak radnika i to u slastičarskom odjelu u kojem rade ona i tužiteljica u dvije smjene. Na dan štetnog događaja misli da su radile u drugoj smjeni. Osim nje i tužiteljice za stolom su radile još dvije djelatnice i pakirali su rolade u plastične kutije, gajbe i palete. Kada su napunili paletu s kolačima tužiteljica je folijom omotavala paletu, što moraju učiniti, i u jednom trenutku je samo čula njezin jauk i riječi "joj, joj" i kada se okrenula vidjela je da je tužiteljica ležala na boku na pločicama pored palete. Odmah je došla do nje, ali ona je jaukala i pokušala ju je dignuti, ali tužiteljica joj je rekla da ne može ustati i držala se za desnu ruku. Došli su i drugi djelatnici i pokušali su je podići s poda, a ona je govorila da je jako boli. Tehnologinja M. došla je do tužiteljice i dogovorili su se da pozovu hitnu koja je nakon 20-ak minuta došla i odvezla je u bolnicu. Nakon što je tužiteljica otišla u bolnicu i izašla iz bolnice, nije dolazila na posao do unazad šest mjeseci. Zna da tužiteljica nije ostala u bolnici jer su je zvali i interesirali se za njeno zdravstveno stanje. Doznali su da je slomila desnu ruku i da je imala teže ozljede i da mora ići na operaciju. Posjetila ju je nekoliko puta, ali ona nije bila zainteresirana za posjete. Navela je da pod na kojem su pakirali kolače nije klizav i postavljene su pločice, ali ne zna koje vrste. Pod je klizav jedino ukoliko je mokar i to kada čistačice peru podove, ali onda se upozoravaju djelatnici. Kada su pakovali kolače pod nije bio mokar i na podu nije bilo ništa rasuto. Ne zna kako je tužiteljica pala već ju je samo vidjela na podu. Kada je pogledala taj prostor gdje je tužiteljica pala nije vidjela da je bilo išta rasuto po podu niti je pod bio mokar. Dodala je da je eventualno šećer mogao biti rasut s druge strane prostorije, ali zna da je pod bio čist u prostoru gdje je tužiteljica omotavala folijom paletu. Pitali su tužiteljicu kako je pala a ona im je odgovorila da ni sama ne zna. Navela je da između poslova koje radi ona i tužiteljica nema razlike, a ni što se tiče radne opreme jer svi moraju imati istu opremu. Tužiteljica joj je bila iza leđa dok je omotavala paletu i nitko od drugih radnika nije bio iza nje.

12. Svjedokinja N. J. iskazala je da unazad 8 godina radi kao

slastičar u Mlinaru zajedno s tužiteljicom i ostalim djelatnicima. Ne rade na istom odjelu jer ona radi standardne kolače, a tužiteljica domaće. U poslijepodnevnoj smjeni 5.1.2021. pakovali su rolade za izvoz. Bila je za istim stolom zajedno s tužiteljicom i drugim radnicima. U jednom trenutku upitala je S. Š. gdje je tužiteljica jer

su bili svi u blizini stola gdje su pakovali kolače i S. joj je pokazala rukom na tužiteljicu koja je pala s druge strane stola, a paleta je bila iza nje. Tužiteljica je zatvarala kutije koje je pakovala i stavljala ih u gajbice, a gajbice na palete koje su se trebale folijom omotati. Navela je da su na podu hrapave pločice smeđe boje, otprilike 20x20 i nije vidjela da li je bilo nešto na podu. Ne zna da li je pod bio mokar ali rekla je da u tom dijelu imaju sudopere u kojima peru suđe, a sudoperi se nalaze između stolova. Čim su čuli i vidjeli da se tužiteljica ne diže s poda, došli su k njoj, a u tom trenutku ih je u prostoriji bilo minimalno 15-ak radnika. Poznato joj je da ju je S.

Š. pokušala podići s poda, ali nije uspjela jer se tužiteljica žalila na bolove u ramenu. Pozvali su tehnologa M. i djelatnici su uspjeli podići tužiteljicu i pozvali su hitnu i izašli su s tužiteljicom u pravcu kuhinje. Dalje ne zna što se događalo ni kada je došla hitna. Zna da je tužiteljica bila u bolnici na traumatologiji i da je puštena kući, a njezin suprug spominjao je da mora obaviti nekakvu operaciju na ramenu. Nakon toga tužiteljicu nije vidjela niti čula sve dok nije došla raditi u 8 ili 9. mjesecu 2021. Ponovila je da nije vidjela da li je u vrijeme kada je tužiteljica pala pod bio mokar ili ne jer je radila s druge strane stola. Nije vidjela ni da je bilo rasutog šećera, a radili su toga dana sa šećerom u prahu. Poznato joj je da se događalo da se netko pokliznuo i pao,

a par puta se to i njoj dogodilo. Navela je da je obuća koju nose sačinjena po standardima za tu vrstu posla (HASAP). Ne zna da li je netko od djelatnika vidio pad tužiteljice jer su bili svi zaposleni i reagirali su kada je ona već pala. Inače pod se održava strojnim čišćenjem i imaju čistačice koje čiste prostor iza svake radne smjene i tijekom pauze tako da se u jednoj smjeni barem dva puta čisti pod i cijeli prostor oko radne jedinice.

13. Svjedok N. C. iskazao je da je zaposlenik u M. od 2015. i radi zajedno s tužiteljicom u istom pogonu ali ne na istom odjelu. Na odjelu je ekskluzivnih torti, a tužiteljica na odjelu domaćih kolača. Navedenog dana u poslije podnevnoj smjeni pakirali su rolade. U trenutku pada tužiteljice okrenuo se s namjerom da vadi ambalažu iz kutija tako da je bio okrenut leđima i nije vidio kako je tužiteljica pala. Zna samo da je tužiteljica omatala paletu folijom. Jedino je čuo jauk i pozvana je tehnologinja M. i više djelatnika došlo je do tužiteljice koja je ležala na podu i nisu je dizali s poda jer se žalila da je boli. Zna da je pozvana hitna pomoć i da je tužiteljica odvezena u bolnicu i kasnije je čuo da je morala ići na nekakvu operaciju ramena. Poznato mu je da je tužiteljica bila jedno vrijeme na bolovanju i ne zna kada je došla raditi, a radi i dan danas na istom odijelu. Pod u tom prostoru gdje je došlo do ozljeđivanja je protuklizni i zna da se radi o nekakvim pločicama i pod nije isključivo betonski. Misli da na podu nije bilo ništa rasuto i pod nije bio mokar, a tužiteljica im nije rekla kako se ozlijedila i ne zna kako se ona ozlijedila. Inače tvrtka im daje standardnu odjeću i obuću za tu vrstu poslova i svi moraju imati istu opremu.

14. Svjedokinja G. A. iskazala je da je voditelj slastičarskog odjela i kritičnog dana kada se dogodila nesreća s tužiteljicom, radila je u jutarnjoj smjeni od 6 do 14 sati, a u poslijepodnevnoj smjeni bilo je oko 30-ak djelatnika zajedno s tužiteljicom. U toj prostoriji, koji je veliki pogon, nalaze se veliki stolovi za pakiranje raznih kolača kao i sudoperi. Podovi su od protukliznih pločica a svi djelatnici nose istu standardnu opremu za posao koji obavljaju. Navela je da joj je tehnologinja M. rekla da je tužiteljica pala, ali joj nije opisala način na koji je došlo do ozljeđivanja. Rekla joj je da su zvali hitnu i da je tužiteljica odvezena u bolnicu. Ona je tužiteljici pretpostavljena i zna da je bila na bolovanju do unazad šest, sedam mjeseci otkada se vratila na isti odjel. Tužiteljica, koliko joj je poznato, ne zna ni sama kako se ozlijedila, a ona također ni poslije nije doznala kako je došlo do njezinog ozljeđivanja, iako je sigurno da se ozlijedila u toj poslije podnevnoj smjeni dok je radila na poslu. Navela je da se znalo dogoditi da netko od radnika padne te da se podovi čiste svakodnevno i to cijeli dan jer pogon neprestano radi i imaju čistačice koje održavaju pod.

15. Svjedokinja D. Ž. iskazala je da je zaposlenica kod tuženika u

O. već 7 godina i radi na istim poslovima slastičara kao i tužiteljica i rade ponekad i zajedno a ponekad i u različitim smjenama. Dodala je da nisu u istim radnim jedinicama jer ona radi na kolačima "čupavcima" a tužiteljica na domaćim kolačima. Tog poslijepodneva u samom početku smjene radila je na pakiranju rolada zajedno s

N. C., Š. S. i N. J.. U istoj toj prostoriji u početku

smjene pored njih je bila i tužiteljica za drugim stolom udaljenim oko 4 m u obliku prolaza i ona je rolala kolače i pravila rolade. Dok su u takvom poslu nitko od radnika ne gleda drugoga što radi. U jednom trenutku tužiteljica ju je upitala da li se mogu zamijeniti vezano za obavljanje poslova na način da tužiteljica dođe pakirati kolače a da ona ode rolati za njezinim stolom. Pitali su tehnologa po imenu M. i ona je to odobrila jer je svaki djelatnik osposobljen za sve poslove i one su zamijenile radna mjesta. Svaka je radila za svojim stolom nekoliko sati. Pored njih postoje i plastične gajbe koje stoje složene na paleti. Tužiteljica je upravo te kolače pakirala i stavljala na palete. Dok je ona to radila ona ju nije vidjela i u jednom trenutku je samo čula njezin jauk. Na to je odmah reagirala kao i ostale kolege koji su tada s njima radili i došli su do tužiteljice i vidjeli je da sjedi na podu. Primijetila je da se držala za rame ali ne zna za koje. Kolegice koje su došle prije nje pokušale su je podići od poda, ali je ona pri tom pokušaju jaukala i rekla da ju jako boli i da ju ne diraju. Ipak su je uspjeli podići s poda i odvesti je do čajne kuhinje, a tehnologinja M. je zvala hitnu. Nije otišla za tužiteljicom jer je ostala u istoj prostoriji raditi dalje. Navela je da je pod u tom dijelu radnog prostora od protukliznih pločica. Bez obzira što su pločice protuklizne, rade sa šlagom, šećerom, uljem, čokoladom i uvijek se nešto prospe po podu i moraju paziti da se ne bi pokliznuli. Ne zna da li je na mjestu gdje je tužiteljica bila i sjedila na podu bilo rasutoga šećera ili bilo čega na što bi se mogla pokliznuti jer to nije vidjela. Inače u tom prostoru prilikom obavljanja tih vrsta poslova imali su slučajeva padanja, ali ne zna iz kojih razloga. Naime, jedna djelatnica je prošle godine također pala i ozlijedila se te je bila na bolovanju šest mjeseci. Zna da je tužiteljica bila više od 6 mjeseci na bolovanju i čula je da je imala prijelom u ramenu i da je bila podvrgnuta nekakvoj operaciji. Nakon završenog bolovanja, tužiteljica je došla na posao i danas radi poslove kao prije. Navela je da se s tužiteljicom mijenjala za obavljanje posla jer joj je rekla da joj rolanje baš ne ide i da bi joj bilo lakše pakirati kolače. Dok je radila u to kratko vrijeme nije se pokliznula i na podu nije bilo ničeg rasutog niti je pod bio mokar. Dok je bila na pakiranju nije bilo šećera po podu, ali kada je bila na rolanju bilo je šećera prosutog po podu jer koriste šećer. Kako prilikom rolanja kolača dolazi do rasipanja šećera po podu naređeno je čistačicama da kada god mogu počiste pod jer se to rolanje kolača obavlja kroz cijelu smjenu, a u tim poslovima nemaju vodu na stolu. Svi nose istu radnu opremu jer u pogon nitko ne smije ući bez propisane opreme tj. odjeće i obuće. Sjeća se da su toga dana čistačice dolazile češće jer pakiranje i rolanje rolada ne obavlja se svakodnevno već to ovisi o narudžbi i čišćenje poda mora biti češće nego inače. Čula je kada je M. čistačicama naredila da češće čiste podove jer se po podovima rasipa šećer i škrob i zbog toga se mogu pokliznuti. D. je da u tim radnim prostorima svaka jedinica ima svoje sudopere i tu peru ruke i zdjele i posuđe, a sudoperi se nalaze između dva radna stola. S obzirom da između djelatnika postoje i gajbe i puno je posla misli da kada bi i sama pala ne zna da li bi netko vidio jer praktično nitko ne obraća pažnju na nikoga. Dodala je da dok je radila na pakiranju nije primijetila vodu na podu.

16. Svjedok N. P. iskazao je da je zaposlenik tvrtke M. i radi na području sigurnosti za cijelu RH za tu tvrtku jer imaju 5 tvornica i 244 trgovine. Ne poznaje tužiteljicu ali je upoznat s navedenim štetnim događajem od 5.1.2021. K. B. koji je tada bio stručnjak zaštite na radu kod tuženika je popunjavao obrazac ozljede na radu za tužiteljicu. K. je bio odgovoran za R. O. i njegova je obveza bila da te podatke dostavi u upravu u Z. i te podatke je pregledavao. Nakon toga tu dokumentaciju arhiviraju, a kolega B. je tu dokumentaciju slao u HZZO na njihovu obradu i nadležnost. Raspitao se za navedeni događaj i pisao je obrazloženje kao predstavnik tuženika i dostavio ga je njihovoj internoj pravnoj službi i poslije je tuženik angažirao prisutnog punomoćnika jer su smatrali da nema odgovornosti za navedeni štetni događaj na strani tuženika. U obzir su uzeli izjave tužiteljice kao ozlijeđene djelatnice i njenog neposrednog rukovoditelja. U pribavljenim podacima nigdje se ne spominje nečist pod i doznali su od M.

G., tužiteljičine neposredne rukovoditeljice, da je tužiteljica vjerojatno nogom zapela za paletu. Podovi u svim tvornicama pa i u području Osijeka su izvedeni postavljanjem protukliznih pločica, a radi sigurnosti djelatnika i proklizavanja sva radna obuća mora biti izrađena u protukliznoj izvedbi, a što se za hrvatsko tržište traži i dokazuje važećim cerifikatom. Takvu obuću koriste svi njihovi djelatnici. Isto tako svaki radnik je dužan prilikom obavljanja procesa rada držati čitavo vrijeme prostor u kojem radi čistim, protukliznim, nezakrčenim i prohodnim. Pogoni imaju čistačice koje također održavaju taj prostor na način da se u noćnim smjenama čisti kompletan prostor, a po potrebi i u dnevnim smjenama čistačice se mogu pozivati u svako vrijeme. Ukoliko radnik s jednog radnog mjesta prelazi na drugo radno mjesto mora svoje radno mjesto ostaviti čisto i mora se uvjeriti da dolaskom drugog radnika na to radno mjesto taj radnik neće biti ugrožen. To je dužnost svake osobe koja mijenja poziciju rada. Svaki radnik je dužan raditi dužnom pažnjom i pozornošću i mora voditi računa kako o svojoj sigurnosti tako i sigurnosti ostalih radnika. Politika njihove kompanije nije brzina već sigurnost.

17. Sud je prihvatio iskaze svjedoka jer su svaki na svoj način uvjerljivo i okolnosno iznijeli stanje vezano za navedeni štetni događaj tako da u navedene iskaze sud nije imao osnove posumnjati, osim u dijelu gdje navode da nisu vidjeli ili nije bilo rasutog šećera u radnom dijelu prostora na kojem se tužiteljica ozlijedila te da je pod bio čist.

18. Tužiteljica V. M. ostajući u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva iskazala je da je kod tuženika, P. jedinica O., zaposlena od 2015. Navela

je da je navedenog dana, a bio je utorak, radila u poslije podnevnoj smjeni. Kada se presvukla u radnu odjeću, ušla je u radni prostor. U tom prostoru koji je jako velik stoji više radnih jedinica i to otprilike 5 stolova s jedne strane i 5 stolova s druge strane, a u sredini je prolaz. Između stolova s jedne i druge strane nalaze se sudoperi, a na zidu s druge strane nalazi se još sudopera. Za stolovima gdje se pakiralo rolade je bilo četvero radnika, a za stolovima gdje se rolalo bilo je troje ili više ljudi. Naime, više ih je obavljalo sve te poslove. Bila je tog poslijepodneva raspoređena na rolanju rolada i s njom su bile još dvije ili tri kolegice koje su radile isti posao. Te rolade su bile novi proizvod i radili su ga u dva ili tri navrata jer to nisu njihovi standardni kolači već je to bio novi proizvod. Dok je vršila rolanje tih rolada, oko pola sata, primijetila je da su joj tom prilikom počeli pucati biskviti a tehnologinja ih je stalno obilazila i nadgledala. Rekla je tehnologinji M. da ne bi željela da se zbog njenog rolanja stvara škart od kolača i ona joj je rekla da se zamijeni za radnu jedinicu s kolegicom D., a što je i učinjeno. Dok je obavljala te poslove bilo je po podu prosutog šećera i škroba i pekmeza jer sve to koriste prilikom rolanja i normalno je da tom prilikom bude padanja po podu bez obzira što paze da se to ne dogodi. Nakon toga otišla je na radnu jedinicu kod D., a ona je došla na njeno radno mjesto. Tada je bila za radnom jedinicom

s N. C., S. Š. i N. J.. Svi su za tom jedinicom

pakirali kolače. Rolane kolače su stavljale na stol i pakirali u PVC kutije po dvoje radnika u paru i stavljali na gajbicu i nakon toga na palete. Bila je u paru s N.

J.. Ona je rolane kolače skidala s lima i stavljala ih na stol, a nakon toga ih vagali jer svaki kolač mora imati određenu težinu u gramima. Ako kolač nema dovoljnu težinu tada moraju dodati s dresing vrećicama marmelade u krajeve ili po potrebi dodati i šećer do određene težine. Nakon toga njena radna kolegica joj te kolače gura na stol i ona ih zatvara i stavlja u plastičnu gajbu, otprilike po šest komada, i tu gajbicu stavlja na paletu koja se nalazi iza nje. U tom vremenu pakiraju četiri stupa s otprilike 15 gajbi. Kada napune paletu moraju uzeti streč foliju i omotati cijelu paletu kako bi je učvrstili zbog prijevoza viličarom. Omotavala je tom folijom paletu i kada se vrtila u krug oko palete, u jednom trenutku joj se pokliznula desna noga i osjetila je da pada i pala je na desno rame na pod. Udarila je ramenom o pod zajedno s folijom. Naime, dok je omotavala paletu bila je rukama u visokom položaju jer je već bila pri kraju omatanja palete. Navela je da je pod napravljen s protukliznim pločicama. Oko njenog stola na podu je bilo rasutoga šećera i pekmeza što je normalno da se prospe prilikom pakiranja kolača. Osim toga, po podu pada i biskvit i moguće je da se hodajući uhvati za obuću i raznosi po radnom prostoru. Pored njenog radnog prostora nalazi se odmah sudoper gdje se peru lopatice i ruke. Pod je bio ugažen od ostataka šećera, marmelade, a kapne i voda iz sudopera. Prilikom pada je zajaukala i ostala ležati nekoliko minuta i priskočile su joj radne kolege i htjeli su je podići ali im je rekla da ju ne diraju jer je osjetila strašnu bol u desnom ramenu. Odmah je došla tehnologinja M. i rekla joj da mora ustati jer je ona pozvala hitnu pomoć te da trebaju otići u dvorište gdje će oni doći. Pokušala je ustati i u početku to nije mogla, ali se kasnije lijevom rukom uhvatila za stol i podigla se na noge sama jer je rekla kolegama da ju ne diraju zbog bolova.

Nakon toga hitna pomoć ju je odvezla u KBC O. gdje je bila negdje od 18,30 do 22,00 sata. Nakon pregleda puštena je kući s tzv. omčom koja joj je pridržavala ruku. Ništa joj nije rađeno već je naručena za operaciju ramena. Rečeno joj je nakon obavljenog rendgena da ima dvostruki prijelom u čašici desnog ramena i nadlaktice. Nakon šest dana tj. u ponedjeljak po narudžbi i dogovoru je došla na operaciju koja je obavljena u srijedu. U bolnici je ostala do petka kada je puštena kući. Nakon operacije i dalje je imala samo tzv. omču koja joj je pridržavala ruku. Otvoreno joj je bolovanje i išla je na kontrolne preglede, a kako je to navedeno u medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu. Usput je išla i na fizikalne terapije o čemu također postoji dokumentacija u spisu. Na bolovanju je bila oko deset mjeseci. Otprilike oko dva mjeseca nije mogla s desnom rukom ništa raditi. Tuđu pomoć i njegu joj je pružala svekrva jer su u zajedničkom kućanstvu, a ona joj je obavljala poslove koje inače radi. Nakon operacije pojavio joj se ožiljak na ramenu i dijelu nadlaktice. U nadlaktici ima ugrađenu metalnu šipku koja je i dan danas u nadlaktici i ona ostaje trajno. Osjećala je strah kao i tjeskobe i nemire i pala je u jednu vrstu depresije jer je do tada bila zdrava osoba i nikada nije doživjela ozljedu na radu. Liječenje ozljede je završeno i rečeno joj je da joj ruka nije u potpunoj funkciji i da ju može dizati isključivo do visine ramena zbog ugrađene šipke. Čula je da je za vrijeme bolovanja došlo do ozljede u istoj radnoj jedinici još dvije kolegice, ali ne zna njihov razlog ozljeđivanja. Razlog njenog pada je bilo poklizavanje na smjesi šećera, škroba i marmelade. Njena punomoćnica je stupila u kontakt s tuženikom radi naknade štete, a koji su odbili osnov za naknadu štete pa je uslijedila ova tužba. Navela je da i sada radi u istoj radnoj jedinici i dogodi joj se da joj proklizne noga jer se uvijek zbog posla nađe nešto na podu ili šećer ili marmelada, ulje, ili ponekad voda kao i neki ostaci od kolača, što je normalno zbog obima posla koji rade. Radi i dalje na istim poslovima ali otežano kada miksaju masu i teže predmete ne može sama podizati i uvijek joj je potrebna pomoć, ali za sada joj nitko ne pravi probleme zbog toga. Inače svi radnici su prošli obuku za obavljanje tih poslova na siguran način i oni su dužni održavati radne jedinice i pod, a u početku je to sve čisto, ali tijekom rada dolazi do prljanja prostora zbog rada. Navela je da omotavanje palete radi jedna osoba a palete omotavaju i drugi radnici. Punjenje jedne palete od 60 gajbica traje do sat vremena i paleta se nalazi odmah uz radnu jedinicu i nakon što je napunjena odmah ide na omatanje. Navela je da kada bi vidjela nešto rasuto po podu trebala bi reagirati i ako je nešto više rasuto, tada pozivaju čistačice, ali kako ima rasutog materijala koji se lijepi za džonove obuće dolazi do proklizavanja.

18.1. Na isti način je radila i do tada kroz provedeno radno vrijeme kod tuženika, ali navedenog dana se radilo užurbano jer je roba trebala biti gotova do 22 sata i bilo je više ljudi za radnim jedinicama, a bilo je i dodatnih stalaža i gajbi s kolačima i nitko nema vremena obraćati na drugoga pažnju jer je svatko zauzet svojim poslom.

18.2. Na pitanje pun. tuženika iz kojeg razloga nije u izjavi povodom ozljede na radu od 8.1.2021. navela stanje poda, iskazala je da je tu izjavu sačinila u kratkim crtama, nije detaljno opisivala način ozljeđivanja, odn. da se pokliznula i pala. Inspektor zaštite na radu gosp. B. ju je pozvao da da izjavu, ali nije dobila poseban naputak kako bi trebalo sačiniti izjavu. Inspektor ju je samo pitao što se dogodilo i ona mu je rekla da je omotavala paletu i pala, ali je detaljnije nije nište ispitivao.

19. Iz izvršenog uvida u prijavu o ozljedi na radu od 08.01.2021. razvidno je da je M. d.o.o. izvršio prijavu ozljedu na radu tužiteljice V. M..

20. Iz izvršenog uvida u medicinsku dokumentaciju priloženu spisu razvidne su ozljede tužiteljice uzrokovane štetnim događajem kao i dijagnoza te terapije.

21. Iz izvršenog uvida u nagodbeni prijedlog radi naknade štete razvidno je da je pun. tužiteljice predložila zaključenje izvansudske nagodbe s tuženikom na ime pretrpljene neimovinske i imovinske štete.

22. Iz izvršenog uvida u odgovor na nagodbeni prijedlog razvidno je da tuženik nije suglasan s nagodbenim prijedlogom iz razloga nepostojanja odgovornosti poslodavca za nastalu ozljedu na radu tužiteljice.

23. Iz izvršenog uvida u rješenje Z a v o d a br.

KLASA:UP/I 141-06/21-01/03409963546, URBROJ:341-12-05/3-21-28050 od 18. siječnja 2022. razvidno je da je Zavod kao posljedicu ozljede na radu priznalo pravo tužiteljici na tjelesno oštećenje od 30% i priznaje joj pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja u iznosu od 191,87 kn mjesečno.

24. Iz izvršenog uvida u zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran način Z. d.o.o. O. od 23.10.2015. razvidno je da je tužiteljica u teoretskom dijelu osposobljena za rad na siguran način za poslove na koje je raspoređena.

25. Iz izvršenog uvida u uvjerenje Z. d.o.o. O. od 23.10.2025.

razvidno je da je tužiteljica osposobljena za učinkovitu zaštitu pučanstva i imovine za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenja požara i spašavanje ljudi i imovine ugrožene požarom.

26. Iz izvršenog uvida u izjavu tužiteljice povodom ozljede na radu od 5.1.2021. razvidan je način na koji je došlo do njenog ozljeđivanja, a izjavu je dala 8.1.2021.

27. Iz pismenog nalaza i mišljenja vještaka V. W. danog na

osnovi uvida u sudski spis i kompletnu medicinsku dokumentaciju te klinički pregled tužiteljice razvidno je da je vještak zaključio da je liječenje uredno provedeno po pravilima struke. Tužiteljici je dijagnosticiran lom gornjeg dijela tijela desne nadlaktne kosti te je izvršeno operacijsko spajanje koštanih ulomaka desne nadlaktične kosti sa čavlom i kvalificirana joj je teška tjelesna ozljeda.

27.1. Prilikom pregleda tužiteljice utvrdio je da kod iste postoji uredno zarasli kožni ožiljak u projekciji "krova" desnog ramena duljine oko 5 cm, dva manja ožiljka duljine 1 cm s vanjske i prednje strane dijela desnog ramena te ožiljak duljine 1 cm srednjeg dijela desne nadlaktice. Prisutna je blaža difuzna bolnost cijelog desnog ramena te postoji ograničenje okretljivosti desnog ramena u svim smjerovima. Antefleksija (podizanje) desne ruke je do 110 stupnjeva, abdukcija (odmicanje) je do 80 stupnjeva, vanjska rotacija je do 40 stupnjeva, a unutarnja rotacija je ograničena na 30 stupnjeva. Svi pokreti su blago bolni u terminalnim fazama, a gruba motorna snaga desne ruke je minimalno oslabljena.

27.2. Vještak je mišljenja da je umanjenje životne i radne sposobnosti kod ovakvih povreda s posljedicama od 15 %.

27.3. Tužiteljica je trpjela bolove jakog intenziteta 10 dana (za vrijeme od ozljede do učinjenog operativnog zahvata i ranog perioperacijskog razdoblja), bolove srednjeg intenziteta 34 dana (vrijeme do skidanja omče i početnog cijeljenja kosti), a blagog intenziteta 90 dana (za vrijeme trajanja fizikalnih terapija i do kraja cijeljenja prijeloma). Povremene bolove slabijeg intenziteta koji su nakon toga zaostali, a postojat će doživotno vještak je ubrojio u postotak umanjenja životne i radne sposobnosti.

27.4. Primarni strah jakog intenziteta trajao je vrlo kratko za vrijeme nezgode i neposredno nakon nje. Sekundarni strah jakog intenziteta trajao je 3 dana, sekundarni strah srednje jakog intenziteta trajao je 21 dan, a strah blagog intenziteta trajao je 30 dana. Strah nije ostavio trajne posljedice.

27.5. Potrebu za tuđom njegom i pomoći tužiteljica je imala nakon otpusta iz bolnice tijekom 18 dana u trajanju od 4 sata dnevno, za vrijeme početne rehabilitacije tijekom 60 dana u trajanju od 2 sata dnevno i to nekvalificirane osobe.

27.6. Kod tužiteljice postoji naruženost blagog stupnja uvjetovana ožiljcima na području desnog ramena koji su vidljivi drugim osobama samo kada je tužiteljica u odjeći bez rukava.

28. Tužiteljica nije imala primjedbi na pismeni nalaz i mišljenje vještaka dok tuženik osporava nalaz i mišljenje u cijelosti u podnesku od 27.01.2023. jer prijepori da bi opisani vidovi štete bili u bilo kakvoj uzročnoj vezi s postupanjem tuženika ili da bi do štete došlo krivnjom ili radnjom ili propustom tuženika. Smatra da je do štete došlo isključivo krajnje nepažljivim obavljanjem radne operacije omotavanje palete od strane tužiteljice a na što nije mogao ni na koji način utjecati unatoč poduzetim mjerama zaštite na radu.

29. Na ročištu održanom 3. ožujka 2023. vještak V. W. ostao je

u cijelosti kod pismenog nalaza i mišljenja. Na pitanje pun. tuženika da li je prilikom sačinjavanja nalaza i mišljenja imao uvid u zdravstveni karton tužiteljice iskazao je da ima pristup na t-portalu zdravlje za svakog građanina RH, a zdravstveni karton za tužiteljicu nije pregledavao jer ju je pregledao i obavio s njom razgovor u kojem tužiteljica negira prijašnje tegobe vezano za desno rame i nadlakticu. Njegov nalaz i mišljenje sačinjen je na osnovi razgovora i osobnog pregleda tužiteljice i anamnestičkih podataka pacijenta kao i medicinske dokumentacije u spisu. Dodao je da nije smatrao da je bio potreban njezin zdravstveni karton za davanje nalaza i mišljenja.

30. Sud je pismeni nalaz i mišljenje te iskaz vještaka prihvatio u cijelosti jer je dan po pravilima struke i na osnovi medicinske dokumentacije priložene spisu i osobnog pregleda tužiteljice. Vještak nije izvršio uvid u zdravstveni karton tužiteljice jer je iz medicinske dokumentacije priložene spisu i osobnom pregledu tužiteljice imao dovoljno podataka za donošenje nalaza i mišljenja. Iako je tuženik i dalje ostao kod prigovora na nalaz i mišljenje vještaka, nije predložio novo vještačenje.

31. Stoga je sud kao osnov za ocjenu osnovanosti i visinu štete uzeo mišljenje sudskog vještaka po osnovi kojega vještačenja je tužiteljica specificirala konačan tužbeni zahtjev opisan kao u izreci ove presude na način da je na ime neimovinske štete postavila zahtjev u iznosu od 11.528,3 € te na ime imovinske štete u iznosu od 509,65 € sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

32. Sud je sukladno odredbi čl. 190 st. 2. ZPP-a dopustio preinaku tužbenog zahtjeva tužiteljice jer je postavila okvirno tužbeni zahtjev s obzirom da nije mogla znati prije provedenog vještačenja koliki je obujam njenog ozljeđivanja a što je i svrsishodno za konačno rješenje spora među strankama.

33. Odredbom čl. 7. st. 1. ZPP-a propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

34. Odredbom čl. 8. ZPP-a propisano je koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

35. Odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a propisano je da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

36. Odredbom čl. 221. a ZPP-a propisano je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

37. Analizirajući navode tužbe i tužbenog zahtjeva, odgovora na tužbu, iskaze saslušanih svjedoka, tužiteljice, vještaka, materijalnu dokumentaciju priloženu spisu, svaki dokaz posebno, sve dokaze zajedno kao rezultat cjelokupnog postupka sud smatra da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

38. Glede prijepornih pitanja među strankama, sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužiteljice s obzirom da su njeni navodi u cijelosti potvrđeni iskazima svjedoka S. Š., N. J., N. C. i G. A. te provedenim

medicinskim vještačenje, prijavom tuženika HZZO o ozljedi na radu tužiteljice od 8.1.2021.

39. Iz iskaza tužiteljice i saslušanih svjedoka S. Š., N. J.,

N. C. i G. A. nedvojbeno je utvrđeno da tuženik tužiteljici u

konkretnom slučaju nije omogućio sigurne uvjete rada. Naime, tuženik je tužiteljici bio dužan omogućiti nesmetano i sigurno kretanje na dijelu proizvodnog pogona slastičarne gdje se pakiraju rolade i pune kašete, na način da je trebalo ukloniti ostatke šećera po podu koji su se nalazili na terenu i onemogućavali normalno kretanje i koncentraciju na pakiranje i punjenje. Ovo tim više što se radi o keramičkom podu koji je sam po sebi uslijed rasipa i vlage po prirodi klizav neovisno o tome što se radi o postavljenim protukliznim pločicama. Dakle, tuženik nije uklonio nakupine šećera što je bio razlog da se tužiteljica pokliznula i pala uslijed čega je došlo do ozljeđivanja.

40. Prisutni brojni svjedoci koji su navedenog dana radili s tužiteljicom bili su u njezinoj prisutnosti u istom radnom prostoru tako da je tužiteljica obavljala zajedno s ostalim djelatnicima navedene poslove i u jednom trenutku je pala. Iz toga proizlazi da se tužiteljica nije ozlijedila izvan radnog pogona nego upravo u prostoru gdje je radila s ostalim djelatnicima. Stoga jasno proizlazi da tuženik kao poslodavac je bio dužan osigurati sigurne uvjete rada, a što nije učinio, te je odgovoran za neimovinsku štetu nastalu tužiteljici uslijed ozljede na radu. Ovo tim više što su i tužiteljica i saslušani svjedoci koji su radili s njom naveli da su unazad nekoliko godina na identičan način ozlijeđeni i neki drugi radnici koji su radili ovakve ili slične poslove. Stoga rad na neravnoj i nesigurnoj keramičkoj površini koju su prouzročili nakupina šećera pod nogama predstavlja opasnu djelatnost.

41. Da je na podu bilo rasutog šećera i da pod nije bio čist sud je povjerovao iskazu tužiteljice jer je nesporno došlo do njenog pada i ozljeđivanja na radnom mjestu, a koje ozljede su utvrđene vještačenjem. Sud ne vjeruje navodima tuženika da je tužiteljica nogom zapela za paletu i ozlijedila se uslijed pada na pod. Iako svjedoci u svojim iskazima navode da na podu nije bilo rasutog šećera ili da to nisu vidjeli, ne znači da iskaz tužiteljice nije istinit jer je logično da svjedoci o tome ne žele iskazivati jer su i danas zaposleni kod tuženika a zbog mogućeg zamjeranja s poslodavcem.

42. Po ocjeni suda tužiteljica je dokazala da se ozlijedila prilikom pada na pod na kojem je bilo rasutog šećera i marmelade, kako to ona i tvrdi u svom iskazu, a do ozljeđivanja moglo je doći na taj način što potvrđuje vještak u nalazu i mišljenju te svom iskazu. To i stoga što je iz iskaza svjedoka te iskaza tužiteljice utvrđeno da je na tom radnom mjestu i tom procesu rada zbog klizavog poda došlo do ozljeđivanja i drugih radnika.

43. Na temelju čl. 1063. ZOO-a propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te djelatnosti osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

44. Za štetu nastalu od opasne djelatnosti poslodavac odgovara bez obzira na krivnju prema kriteriju uzročnosti - objektivna odgovornost (čl. 1063. ZOO-a i čl. 25. ZZR-a).

45. Prema kriteriju objektivne odgovornosti dovoljno je da postoji uzročna veza između opasne djelatnosti i nastale štete. U konkretnom slučaju sud smatra da je uzrok pada tužiteljice rasuti šećer po podu i klizav pod.

46. Poslodavac se od ove odgovornosti može potpuno ili djelomično osloboditi jedino pod uvjetima propisanim odredbom čl. 1067. ZOO-a pri čemu je teret dokazivanja postojanja navedenih okolnosti za isključenje odgovornosti uvijek na strani poslodavca.

47. Sukladno čl. 3. st.1. toč. 14. ZZR-a ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojem obavlja radi ili ga tijekom rada koristi ili mu može pristupiti, odnosno u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad. Shodno navedenome tužiteljica je pretrpjela ozljedu na radu na način kako je navedeno u tužbi a što je utvrđeno i provedenim vještačenjem.

48. Sukladno čl. 25. st. 1. ZZR-a, ozljede na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavcem smatra se da potiču od rada i poslodavac za nju odgovora po načelu objektivne odgovornosti.

48.1. St. 2. propisano je da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornosti može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu.

49. Odredbom čl. 1111. st. 1. ZR-a propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

50. Odredbom čl. 1092. ZOO-a propisano je da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu. Kad je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštećenikove radnje ili propusta, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja.

51. Odredbom čl. 1095 ZOO-a propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja. Ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegova daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenomu određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

52. Odredbom čl. 1100. ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju,

dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

53. Po ocjeni suda tužiteljica je dokazala da je u navedenom štetnom događaju pretrpjela navedenu neimovinsku i imovinsku štetu za koju je u cijelosti odgovoran tuženik.

54. Naime, tuženik tijekom postupka nije dokazao da je tužiteljica pridonijela navedenom štetnom događaju na način da je nogom zapela za paletu te se ozlijedila.

55. S obzirom na utvrđeno činjenično stanje tužiteljica osnovano od tuženika, sukladno odredbi čl. 25. ZZR-a, čl. 1045.st.1. i 3. Zakona o zaštiti na radu te čl. 19., 1095. i 1100. ZOO-a zahtjeva naknadu neimovinske i imovinske štete.

56. Tužiteljica s obzirom na najnovije orijentacijske kriterije Vrhovnog suda RH za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete koje su povećane za 50 %, potražuje pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete sukladno podnesku od 19.01.2023. u iznosu od 11.528,30 € te na ime imovinske štete iznos od 509,65 €, odn. sveukupno 12.037,95 €.

57. Tužiteljica je po mišljenju vještaka u navedenom štetnom događaju zadobila tešku tjelesnu ozljedu. Tužiteljica je pretrpjela fizičke bolove jakog intenziteta 10 dana, bolove srednjeg intenziteta 34 dana, a bolove slabog intenziteta ukupno još 90 dana.

Povremene bolove slabijeg intenziteta koji su nakon toga zaostali, a postojat će doživotno vještak je ubrojio u postotak umanjenja životne i radne sposobnosti.

57.1. Sud smatra da tužiteljici pripada pravo na naknadu za ovaj vid neimovinske štete u iznosu od 2.521,33 € / 18.996,96 kn.

58. Tužiteljica je pretrpjela primarni strah jakog intenziteta koji je trajao vrlo kratko za vrijeme nezgode i neposredno nakon nje. Sekundarni strah jakog intenziteta trajao je 3 dana, sekundarni strah srednjeg jakog intenziteta trajao je 21 dan, a strah blagog intenziteta trajao je još 30 dana. Strah nije ostavio trajne posljedice.

58.1. Sud smatra da joj za ovaj vid neimovinske štete pripada iznos od 1.990,84 € / 14.999,98 kn.

59. Vještak smatra da je tužiteljici uslijed navedenog štetnog događaja umanjena životna radna sposobnost u odnosu na vrstu povrede s posljedicama od 15 %.

59.1. S obzirom na težinu ozljede te stupanj umanjenja životne aktivnosti kao i činjenicu da je sada u dobi od 49 godina, sud smatra da joj za ovaj vid neimovinske štete pripada iznos od 3.716,24 € / 28.000,01 kn.

60. U odnosu na naruženost tužiteljice, vještak je mišljenja da postoji naruženost blagog stupnja uvjetovana ožiljcima na području desnog ramena, koji su vidljivi drugim osobama samo kada je tužiteljica u odjeći bez rukava.

60.1. Kako se dakle radi o naruženosti blagog stupnja, sud smatra da tužiteljici za ovaj vid neimovinske štete pripada pravo na iznos od 663,61 € / 4.999,97 kn. 61. Tužiteljica na ime naknade imovinske štete zbog potrebe tuđe pomoći i njege zahtjeva iznos od 509,65 € / 3.839,96 kn.

62. Vještak smatra da je potreba za tuđom njegom i pomoći tužiteljici bila potrebna nakon otpusta iz bolnice tijekom 18 dana u trajanju od 4 sata dnevno, za vrijeme početne rehabilitacije tijekom 60 dana u trajanju od 2 sata dnevno i to nekvalificirane osobe.

63. Sud smatra da s pravom tužiteljica zahtijeva na ime tuđe pomoći i njege zahtijevani iznos od 509,65 € / 3.839,96 kn, kada se uzme u obzir pozitivna sudska praksa prema kojoj sat tuđe pomoći i njege nestručne osobe na području Osječko-

baranjske županije iznosi 20,00 kn, a koji je iznos određen sukladno odredbi 223 ZPP- a u svezi čl. 1093. ZOO-a.

64. Odluka o kamatu potraživanju zasniva se na odredbi čl. 29 ZOO-a.

65. Naime, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a, a ista u odnosu na neimovinsku štetu tužiteljice teče od dana kada je tuženik zaprimio nagodbeni prijedlog tužiteljice od 25. studenog 2021., a to je 9.12.2021. (list spisa 25) te kamate teku od sljedeće dana tj. 10.12.2021.

65.1. Kamate na imovinsku štetu tužiteljice teče od dana presuđenja jer se radi o nenovčanoj imovinskoj obvezi na koju kamate teku od dana presuđenja, tj. 5. travnja 2023.

66. Odluka o troškovima zasniva se na odredbi čl. 154 st. 2. u svezi čl. 155. st. 1. ZPP- a.

67. Tužiteljica zahtijeva troškove u iznosu od 2.820,31 € / 21.249,63 kn, a priznati su joj troškovi postupka u iznosu od 2.695,89 € / 20.312,18 kn a koji se sastoje i to: iznosa od 99,54 € / 749,98 kn na ime sastava odštetnog zahtjeva po punomoćniku od 25.117.2021. po Tbr. 28. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („NN“, br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22. dalje: Tarife), iznosa od 199,08 € / 1.499,97 kn na ime sastava tužbe po punomoćniku po Tbr. 7/1. Tarife, četiri iznosa od po 199,08 € / 1.499,97 kn na ime sastava podnesaka po punomoćniku od

26.04.2022. 19.09.2022., 19.01.2023. i 16.02.2023. sve po Tbr. 8/1. Tarife, četiri iznosa od po 199,08 € / 1.499,97 kn na ime pristupa punomoćnika na rasprave održane

10.05.2022., 07.07.2022., 28.09.2022. i 03.03.2023., sve po Tbr. 9/1. Tarife, iznosa od 472,82 € / 3.562,46 kn na ime 25 % PDV-a na iznos od 1.891,26 € / 14.249,70 kn, te iznosa od 331,81 € / 2.500,02 kn na ime troškova vještačenja.

67.1. Sud je odbio tužiteljicu sa zahtjevom za naknadu troškova u ukupnom iznosu od 124,42 € / 937,44 kn (zajedno s 25 % PDV-a) na ime pristupa punomoćnika na ročište za objavu presude po Tbr. 9/3. Tarife, budući isti nije pristupio na ročište.

68. Tuženiku su priznati zahtijevani troškovi postupka u iznosu od 1.344,45 € / 10.129,76 kn koji se sastoje i to: iznosa od 132,72 € / 999,98 kn na ime pismenog odgovora na tužbu po punomoćniku po Tbr. 8/1. Tarife, tri iznosa od po 132,72 € / 999,98 kn na ime pristupa punomoćnika na ročišta održana 10.05.2022., 07.07.2022.,

28.09.2022. sve po Tbr. 9/1. Tarife, iznosa od 199,08 € / 1.499,97 kn na ime sastava podneska po punomoćniku od 27.01.2023. po Tbr. 8/1. Tarife, iznosa od 199,08 € / 1.499,97 kn na ime pristupa punomoćnika na ročište održano 3.3.2023. po Tbr. 9/1. Tarife, iznosa od 232,26 € / 1.749,96 kn na ime 25 % PDV-a na iznos od 929,04 € / 6.999,85 kn, iznosa od 58,06 € / 437,45 kn na ime pristojbe na odgovor na tužbu te iznosa od 125,09 € / 942,49 kn na ime pristojbe na presudu, a koji su u skladu sa važećom tarifom.

69. Tužiteljica je u ovoj parnici u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev u iznosu od 12.037,95 € / 90.699,93 kn uspjela sa 78,10 %, a 100 % glede osnove tužbenog zahtjeva tako da je njen ukupan uspjeh u parnici 89,05 % (178,10/2) ili u iznosu od 2.437,02 € / 18.361,73 kn, a tuženik je s obzirom na uspjeh u parnici od 10,95 % uspio sa 147,22 € / 1.109,23 kn. Prebijanjem međusobnih troškova, a s obzirom na uspjeh u parnici, tuženik je tužiteljici dužan naknaditi parnični trošak u iznosu od 2.289,80 € / 17.252,50 kn.

70. Tužiteljici su u cijelosti priznati troškovi vještačenja u iznosu od 331,81 € / 2.500,02 kn jer su isti nastali neovisno o omjeru uspjeha stranaka u postupku.

71. Stoga je sud tužiteljicu s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 2.636,28 € / 19.863,50 kn te zahtjevom za naknadom troškova postupka u iznosu od 530,51 € / 3.997,13 kn kao neosnovanim odbio.

72. Slijedom svega iznijetog sud je odlučio kao u izreci ove presude i rješenja.

U Valpovu, 5. travnja 2023.

Sudac

Zvonimir Rogić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog suda.

DNA:

1. Pun. tužiteljice

2. Pun. tuženika