Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 25 Gž Ovr-242/2023-13

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Kseniji Jakovčević, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja V. J. D., OIB: …, iz S., zastupanog po punomoćniku A. B., odvjetniku u Z., protiv protivnika osiguranja S. B. A. d.o.o., iz C., OIB: …, zastupanog po punomoćniku mr.sc. I. B., odvjetniku u Z., radi osiguranja novčane tražbine privremenom mjerom, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-1214/2022-3 od 2. siječnja 2023., dana 4. travnja 2023.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba protivnika osiguranja i ukida se rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr-1214/2022-3 od 2. siječnja 2023., te se predmet vraća istom sudu na ponovni postupak.

II. O troškovima u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja V. D., OIB: …, S., S., zastupan po punomoćniku A. B., odvjetniku u B. n. M. određuje se privremena mjera zabranom protivnicima osiguranja otuđenje, opterećenje i svako drugo raspolaganje, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu, u pogledu slijedećih nekretnina: čest. zem. 2504/4, 2505, 2455, 2454, 2478, 2480, 2451, 2452, 2453, 2448, 2450, 2449, 2447, 2446, 2476, 2472, 2473, 2474, 2470, 2469, 2457, 2468, 2462, 2459/2, 2458, 2517, 2521, 2522, 2515, 2513, 2512, 2682, 2681, 2692, 2693, 2694, 2675, 2674, 2686, 2707, 2705, 2700/1, 2699/1, 2678, 2649, 2651, 2652, 2654, 2673, 2664, 2660, 2662, 2642, 2641, 2625, 2637, 2638, 2634, 2623, 2621, 2738, 2636, 2633, sve k.o. S.

II. Zabilježbu će provesti zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Zadru.

III. Ova privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja postupka koji je radi opravdanja ove privremene mjere predlagatelj osiguranja dužan pokrenuti u roku od 30 dana od dana donošenja ovog rješenja ili do drugačije odluke suda.

IV. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere.

V. Protivnici osiguranja dužni su predlagatelju osiguranja naknaditi troškove postupka.

2. Protiv navedenog rješenja žali se protivnik osiguranja zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 i 131/20 - dalje OZ) i predlaže žalbu usvojiti uz naknadu troška žalbe.

3. Predlagatelj osiguranja u odgovoru na žalbu osporava žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu uz naknadu troška odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. U konkretnom se slučaju radi o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja predmetnih nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja.

6. Iz sadržaja prijedloga predlagatelja proizlazi da je tražbina predlagatelja osiguranja upravljena na ostvarenje ugovorenih prava odnosno ekskluzivnog prava kao posrednika na prodaju nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja iz čl. 1. Ugovora o posredovanju sklopljenog između stranaka 20. prosinca 2021., ovjerenog kod javnog bilježnika E. B. 24. prosinca 2021. pod poslovnim brojem OU-644/2021-1, DK-146/2021, u razdoblju trajanja tog ugovora, u pogledu kojeg ugovora je predlagatelj osiguranja podnio prvostupanjskom sudu tužbe i ne želi da se iste prodaju niti da protivnik osiguranja njima raspolaže jer će mu time nastati nenadoknadiva šteta.

7. Sud prvoga stupnja u obrazloženju pobijanog rješenja u bitnome navodi da je temeljem dostavljenog prijedloga za osiguranje i priloženih dokaza, naročito izjave predlagatelja osiguranja na ročištu održanom 25. svibnja 2020. (list 759-760 spisa), a postupak je pokrenut 28. siječnja 2022., utvrđuje da novčana tražbina predlagatelja osiguranja iznosi 10.788.624,32 kn, u odnosu na koju tražbinu je predlagatelj pred istim sudom pokrenuo parnični postupak pod posl. brojem P-159/2022, radi isplate i postupak radi utvrđenja, vezano uz trajanje spornog ugovora o posredovanju te nastavno zaključuje da nesporno postoji opasnost da će protivnik osiguranja (samostalno ili u suradnji) spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagatelja osiguranja time što će svoju imovinu otuđiti ili na drugi način njome raspolagati, slijedom čega ocjenjuje da su ispunjene pretpostavke iz čl. 344. OZ-a jer je predlagatelj učinio vjerojatnom svoju novčanu tražbinu i da mu je postupkom protivnika osiguranja spriječeno ili znatno otežano ostvarenje njegove tražbine, a učinio je i vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete i temeljem odredbi čl. 344. st. 1. i 2., u svezi s čl. 345. OZ-a te prihvaća prijedlog predlagatelja osiguranja i rješava kao u izreci pobijanog rješenja.

8. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda nije moguće prihvatiti.

9. Naime, donoseći pobijano rješenje sud prvog stupnja je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 1 u vezi čl. 377. ZPP i čl. 21. st. 1. OZ na koju osnovano sadržajem žalbe ukazuje protivnik osiguranja. Naime, prvostupanjski sud nije postupio po uputi iz rješenja ovog suda posl. broj Gž Ovr-1375/2022 od 18. listopada 2022. kojim je ukinuto prvostupanjsko rješenje posl. broj Ovr-74/2021 od 18. srpnja 2022. i predmet je vraćen na ponovni postupak, prema kojoj je novom odlukom prvostupanjski sud bio dužan otkloniti uočenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP i donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku o prijedlogu predlagatelja osiguranja uz jasne i valjane razloge.

10. Nadalje, u izreci pobijanog rješenja pod stavkom III sud prvoga stupnja određuje trajanje privremene mjere do pravomoćnog okončanja postupka koji je radi opravdanja ove privremene mjere predlagatelj osiguranja dužan pokrenuti u roku od 30 dana od dana donošenja tog rješenja ili do drugačije odluke suda dok u obrazloženju pobijanog rješenja i to u toč. 10. prvostupanjski sud navodi kako je u odnosu na tražbinu čije se osiguranje traži predmetnom privremenom mjerom predlagatelj osiguranja pokrenuo parnični postupak radi isplate koji se vodi pod posl. brojem P-159/2022 kao i parnični postupak radi utvrđenja, vezano uz trajanje spornog ugovora o posredovanju, slijedom čega je prvostupanjski sud neosnovano naložio predlagatelju osiguranja pokretanje novog postupka i podizanja tužbe radi opravdanja privremene mjere iako iz obrazloženja proizlazi da su ti postupci već pokrenuti.

11. Zbog izloženog, u pravu je žalitelj da je prvostupanjski sud donoseći pobijano rješenje počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka (čl. 354 st. 2. toč. 11 ZPP) jer je izreka rješenja dijelom nejasna i nerazumljiva te proturječi sama sebi i razlozima rješenja, dok su razlozi rješenja nejasni i proturječni, a i o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava ili zapisnika i samih tih isprava ili zapisnika. Osim toga, obrazloženje ne sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama, a izneseni razlozi nemaju uporište u sadržaju spisa i cjelokupnom rezultatu postupka i stoga ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

12. To prvenstveno zbog toga što sud prvoga stupnja ne navodi jasne i valjane razloge temeljem kojih zaključuje o vjerojatnosti postojanja tražbine predlagatelja osiguranja. Nadalje, iako predlagatelj osiguranja u svom prijedlogu uopće ne navodi kakve je to konkretne radnje protivnik osiguranja poduzeo kako bi spriječio ili znatno otežao naplatu novčane tražbine predlagatelja osiguranja, sud prvoga stupnja, suprotno stanju spisa, paušalno zaključuje da nesporno postoji opasnost.

13. Naime, odredbom čl. 344. OZ propisano je da predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim da postoji neka njegova tražbina u odnosu prema protivniku osiguranja prema kojemu se privremena mjera određuje i mora učiniti vjerojatnim postojanje opasnosti koja prijeti budućem ostvarenju te tražbine. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati postojanje ove opasnosti samo ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (čl. 344. st. 2. OZ).

14. Dakle, da bi se na temelju odredbe čl. 344. OZ mogla odrediti privremena mjera potrebno je da budu kumulativno ispunjene prethodno citirane pretpostavke i to do stupnja vjerojatnosti.

15. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja ne navodi iz čega slijedi vjerojatnost tražbine predlagatelja, a kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da bi protivnik osiguranja određivanjem privremene mjere pretrpio samo neznatnu štetu, to je bio dužan dokazati opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu njegove tražbine.

16. Opasnost o kojoj ovisi određivanje privremene mjere kvalificirana je kao subjektivna opasnost, što znači da je predlagatelj osiguranja dužan dokazati da protivnik osiguranja poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju. Osim toga, predlagatelj osiguranja mora dokazati i uzročnu vezu između ponašanja protivnika osiguranja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju naplate njegove tražbine. Iz navedenog proizlazi da za određivanje privremene mjere nije dostatno postojanje tzv. objektivne opasnosti već je potrebno da protivnik osiguranja poduzima određene radnje koje bi u većoj mjeri otežale naplatu predlagateljeve tražbine (npr. prikrivanje, uništenje ili oštećenje imovine).

17. To što je protivnik osiguranja nekretnine u njegovom vlasništvu koje su predmet osiguranja namjerava prodati, samo za sebe, nije dovoljno za zaključak postojanja subjektivne opasnosti iz čl. 344. OZ.

18. Naime, opasnost u smislu citiranog čl. 344. OZ znači poduzimanje konkretnih radnji ili propuštanja svjesno poduzetih radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine. One moraju stvarno ugrožavati buduću naplatu predlagateljeve tražbine, a sud mora utvrditi postojanje takvih radnji odnosno propuštanja dužnika i subjektivni odnos dužnika prema njemu. To, nadalje, znači da se ne može smatrati da je opasnost učinjena vjerojatnom već samo zbog toga što protivnik osiguranja-dužnik prodaje predmetne nekretnine u svojem vlasništvu ukoliko ta prodaja nije poduzeta radi ugrožavanja namirenja predlagateljeve tražbine.

19. Kako dakle, pobijano prvostupanjsko rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama, zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP u vezi s čl. 21. OZ, žalbu protivnika osiguranja valjalo je uvažiti, a pobijano rješenje pod stavkom I, II, III i IV izreke ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak (čl. 380. toč. 3. u vezi čl. 21. OZ).

20. Suprotno žalbenim navodima, predlagatelj osiguranja je u svom prijedlogu za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere zatražio naknadu troškova postupka, ali ih nije specificirao. Kako ni odluka o parničnom trošku nema razloga o odlučnim činjenicama, i u tom je dijelu počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP u vezi s čl. 21. OZ, to je valjalo ukinuti i donesenu neodređenu odluku o troškovima postupka pod stavkom IV izreke (čl. 380. toč. 3. u vezi čl. 21. OZ).

21. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud otkloniti ukazano te će potom donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku o prijedlogu za osiguranje novčane tražbine određivanjem privremene mjere.

U Zagrebu, 4. travnja 2023.

Sutkinja

Ksenija Jakovčević, v.r.