Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 33 Gž Ovr-745/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gordani Bošković Majerović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja C. o. d.d., Z., OIB: …, protiv protivnika osiguranja M. G., V., OIB: …, radi osiguranja prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretninama protivnika osiguranja, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Ovr-1039/2022. od 15. prosinca 2022., dana 4. travnja 2023.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj Ovr-1039/2022. od 15. prosinca 2022.

Obrazloženje

1. Rješenjem citiranim u izreci odlučeno je:

"I. Prihvaća se žalba protivnika osiguranja i ukida se rješenje Općinskog suda u Vinkovcima posl. br. Ovr-1039/2022 od 27. listopada 2022.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Vinkovcima, da po pravomoćnosti ovog rješenja, izvrši brisanje uknjižbe založnog prava na nekretnini upisanoj u zk. u. 8484, k.o. V., kčbr. 5884/16 u naravi kuća br. 154, dvorište i oranica u … površine 954 m2 i kčbr. 5884/29 u naravi oranica u … površine 50 m2, ukupne površine 1004 m2,1. suvlasnički dio: 1⁄2."

2. Protiv navedenog rješenja predlagatelj osiguranja je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 125/13, 70/19, 80/22, dalje: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju čl. 21. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka USRH i 73/17, 131/20, dalje: OZ) uz prijedlog da se pobijano rješenje preinači i protivnika osiguranja uputi na pokretanje parnice, podredno ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Protivnik osiguranja nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud je donio rješenje o osiguranju prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja posl. br. Ovr-1039/2022 od 27. listopada 2022. i to nekretnini upisanoj u zk. u. 8484, k.o. V., kčbr. 5884/16 u naravi kuća br. 154, dvorište i oranica u … površine 954 m2 i kčbr. 5884/29 u naravi oranica u … površine 50 m2, ukupne površine 1004 m2,1. suvlasnički dio: 1⁄2.

6. Protiv navedenog rješenja protivnik osiguranja je podnio žalbu u kojoj je istaknuo da on nije vlasnik predmetne nekretnine, nego da je to njegov rođak koji ima isto ime i prezime kao i on, ali različit OIB. Međutim, u sustavu zemljišnih knjiga OIB je automatski povučen te je umjesto OIB-a pravog vlasnika, u zemljišnim knjigama upisan OIB protivnika osiguranja. Kao dokaz svojih tvrdnji prilaže građevinsku dozvolu izdanu pravom vlasniku, rješenje o izvedenom stanju, potvrdu o kućnom broju, uvjerenje o određenom matičnom broju za protivnika osiguranja, uvjerenje o određenom matičnom broju za rođaka protivnika osiguranja, koji je ujedno i vlasnik predmetne nekretnine, ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine.

7. Predlagatelj osiguranja se usprotivio žalbi navodeći da je u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje, protivnik osiguranja bio upisan kao vlasnik nekretnine te se poziva na zaštitu načela povjerenja u zemljišne knjige.

8. Nadalje, kad je riječ o osiguranju prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, odredbom čl. 296. OZ-a propisano je da predlagatelj osiguranja može na temelju ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja, tražiti osiguranje navedene tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

9. U predmetnom postupku, protivnik osiguranja je pogreškom sustava bio upisan kao vlasnik nekretnine u tuđem vlasništvu, a što je isti i dokazao dokumentacijom priloženom uz žalbu. Naime, iz građevinske dozvole je vidljivo da je ista izdana osobama M. i D. G. iz V., dok je iz rješenja o izvedenom stanju vidljivo da je isto izdano na zahtjev M. G. koji ima OIB: … te da se isto odnosi na predmetnu nekretninu dok je iz uvjerenja o matičnom broju za M. G. koji je ovdje protivnik osiguranja vidljivo da isti ima OIB: …, dok je njegov matični broj …, a iz uvjerenja o matičnom broju za M. G. koji je pravi vlasnik predmetne nekretnine vidljivo je da isti ima OIB: …, a matični broj … Nadalje, u ugovoru o kupoprodaji predmetne nekretnine naveden je matični broj i adresa kupca M. G., a oni glase JMBG: …, što sve upućuje na činjenicu da protivnik osiguranja nije pravni vlasnik predmetne nekretnine. Dakle, u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje, protivnik osiguranja nije bio vlasnik predmetne nekretnine, radi čega je prvostupanjski sud prihvatio žalbu protivnika osiguranja i odlučio kao u izreci.

10. Neosnovano se zato predlagatelj osiguranja poziva na propise i sudsku praksu, koja regulira situaciju kada je došlo do prijenosa vlasništva nekretnine, a isto nije upisano u zemljišnim knjigama, a kada se nedvojbeno vjerovnik neke tražbine može pozivati na povjerenje u zemljišne knjige, te na činjenicu, da nije dužan istraživati izvanknjižno stanje. Također, stav Vrhovnog suda sa sjednice Građanskog odjela od 22. veljače 2018. u odnosu na nedostatak poštenja i zlouporabu prava ovrhovoditelja odnosi se na situacije kada je došlo do prijenosa vlasništva nekretnine, koji nije upisan u zemljišnim knjigama, a ne kao u konkretnom slučaju, do pogrešnog upisa vlasništva (koji je naknadno ispravljen).

11. Protivnik osiguranja nikada nije bio vlasnik nekretnine na kojoj je zatraženo osiguranje, a upis u zemljišnim knjigama posljedica je pogreške sustava. Isto je dokazano javnim ispravama koje su priložene uz žalbu, te na temelju kojih je izvršen i ispravak zemljišne knjige, radi čega nisu ispunjeni uvjeti za upućivanje protivnika osiguranja u parnicu iz čl. 50. st. 1. toč. 7. OZ, kako predlaže predlagatelj osiguranja. Odredbom čl. 52. st. 4. OZ propisano je da iznimno od odredbe st. 3. toga članka, sud neće ovršenika uputiti na parnicu, nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom. Upravo je na takav način postupio prvostupanjski sud, a time je na pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo.

12. Na temelju čl. 380. toč. 2. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 4. travnja 2023.

S u d a c:

Gordana Bošković Majerović, v.r.