Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 6 Gž-2881/2021-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga Željke Rožić Kaleb kao predsjednika vijeća, Andrine Raspor Flis kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Ane Gradišek, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. V. iz Z.1 , OIB: …, zastupanog po punomoćniku I. B., odvjetniku iz R., protiv tuženika H. c. d.o.o. iz Z.2 , OIB: …, zastupanog po punomoćniku I. L., diplomiranom pravniku, uz sudjelovanje prvoumješača na strani tuženika L. c. d.o.o. iz G., OIB: …, zastupanog po punomoćniku I. Š., diplomiranom pravniku i drugoumješaču na strani tuženika C. o. d.d. iz Z.2 , OIB: …, zastupanog po punomoćnici T. Z. J., odvjetnici iz R., radi naknade štete,, odlučujući o žalbi drugoumješača, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj Pn-183/21-6 od 8. srpnja 2021. u sjednici vijeća održanoj dana 4. travnja 2023.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba drugoumješača na strani tuženika C. o. d.d. kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Rijeci broj Pn-183/21-6 od 8. srpnja 2021. godine, u dijelu kojim je odbijen zahtjev drugoumješača na strani tuženika za naknadu troška parničnog postupka (točka II izreke prvostupanjske presude).

II Preinačuje se navedena presuda u dijelu pod točkom I i II izreke i sudi:

1. Tuženik H. c. d.o.o. dužan je tužitelju J. V. isplatiti iznos od 4.953,85 eura[1] /3 7.324,75 kn, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. srpnja 2018. do 31. prosinca 2022. prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

2. Odbija se zahtjev drugoumješača na strani tuženika C. o. d.d. za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 132,72 eura/1.000,00 kn.

III Tuženik H. c. d.o.o. dužan je tužitelju J. V. naknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.248,35 eura/16.940,23 kn, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 4. travnja 2023. do isplate uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da mu tuženik naknadi štetu isplatom iznosa od 37.324,75 kn/4.953,85 eura kao i da mu naknadi trošak parničnog postupka, sve sa zakonskim zateznim kamatama u roku od 15 dana.

2. Ujedno se nalaže tužitelju naknaditi drugoumješaču na strani tuženika trošak parničnog postupka u iznosu od 1.000,00 kn/132,72 eura, u roku od 15 dana, dok je zahtjev drugoumješača na strani tuženika preko dosuđenog iznosa, odbijen.

3. Protiv te presude žali se tužitelj u dijelu kojim je odbijen tužbeni zahtjev, kao i u dijelu odluke o trošku iz svih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP), te drugoumješač na strani tuženika, u dijelu u kojem je odbijen njegov zahtjev za naknadu troška, zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te predlažu da se pobijana presuda preinači, a drugoumješač na strani tuženika traži trošak sastava žalbe.

4. Žalba tužitelja je osnovana.

5. Žalba drugoumješača na strani tuženika nije osnovana.

6. Osnovani su žalbeni navodi tužitelja, jer je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika.

7. Osnovano tužitelj navodi da sud prvog stupnja nije pravilno prosudio pitanje odgovornosti ocijenivši da tuženik nije odgovoran za nastupjelu štetnu posljedicu.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koja je nastala na automobilu tužitelja zbog odrona kamena na cesti.

9. Iz zapisnika o očevidu Policijske uprave l.-s., Policijske postaje S. vidljivo je da su na cesti pronađena dva kamena 15x15 cm i trag struganja po kolniku koji je u skici mjesta događaja označen pod brojem 3.

10. Predmetni zapisnik je javna isprava, sukladno odredbi čl. 230 st. 1. ZPP, a tuženik nije dokazivao, sukladno st. 3. istog članka, da su u policijskom zapisniku neistinito utvrđene činjenice, ili da je zapisnik nepravilno sastavljen.

11. Osim toga, na očevidu održanom na samom mjestu, dana 11. listopada 2019. godine, kao svjedok je saslušan I. K., policajac koji je vršio policijski očevid, a koji je naveo da je zapisnik o očevidu napravio temeljem iskaza sudionika prometne nezgode i na temelju zatečenih tragova na kolniku i oštećenja na vozilu.

12. Na predmetnom očevidu sud prvog stupnja je utvrdio da na samom mjestu od pokazanog mjesta naleta prema V. nema zaštitne mreže uz cestu, već se ista nalazi dvadesetak metara prema V. gledano u pravcu kretanja od S. prema V.

13. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da je brzina kretanja na cesti gdje se dogodila prometna nezgoda, bila ograničena na 50 km/h, a da je brzina vozila tužitelja u momentu naleta na kamen iznosila 51 km/h. Osim tog ograničenja brzine, bio je postavljen i prometni znak opasnosti "kamenje pada na kolnik". Tehnički nije bilo moguće utvrditi vrijeme pojave kamena na kolniku, jer je vozač u svom iskazu naveo da je kamen uočen neposredno pred nalet, a vozač nije refleksno reagirao upravljačem u lijevo s ciljem izbjegavanja naleta na kamen, što ukazuje da je za njega pojava kamena na kolniku bila iznenadna opasnost. Mjesto odrona kamena, odnosno kosina s koje se odronuo kamen je obrasla niskim i visokim raslinjem i na tom dijelu nije postavljena metalna mreža, a na oko 47,5 m prije mjesta naleta na kamen, završava dio uzvisine (brda) na kojoj nema raslinja i ista je uredno pokrivena metalnom mrežom kao zaštitom od odrona kamenja.

14. Iz dopune nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je kosina na kojoj je došlo do odrona kamena obrasla gustim raslinjem a da se na jednom dijelu kosine nalazi, prije mjesta odrona, više kameni dio brda, odnosno golet što je krajolik na kojem nema biljnog pokrova, a što se vidi iz fotografije sačinjene na očevidu, a negdje oko 117,5 m prije početne točke mjerenja završava golet i nastaje dio kosine koji je obrastao gustim raslinjem a na kojem je došlo do odrona kamena. U prostoru od prometnog znaka "odron kamena" do mjesta gdje je došlo do odrona nalaze se dijelovi kosine brda s postavljenom zaštitnom žicom i dijelovi kosine bez zaštitne žice gdje se nalazi gusto raslinje, a do odrona kamena je došlo na dijelu kosine brda koje je obraslo gustim raslinjem, a prometna nezgoda dogodila se unutar važenja postavljenog znaka "odron na cesti" u duljini od 2000 m.

15. Iz svih provedenih dokaza jasno proizlazi da je došlo do odrona kamenja na cesti kojom se kretalo vozilo tužitelja, te da je on naletio na to kamenje, što je, prema nalazu vještaka, za tužitelja bila iznenadna opasnost, a do odrona je došlo sa kosine koja se nalazi uz cestu i koja očito nije bila dovoljno zaštićena, jer je uz mrežu koja je postojala na nekim dijelovima kosine, postojao i znak na cesti koji upozorava da kamenje pada na cestu, a da je tužitelj doista naletio na kamenje proizlazi i iz policijskog zapisnika.

16. Stoga je postojao propust tuženika u održavanju ceste, budući da nije otklonio opasnost za sigurno i neometano odvijanje prometa koju su predstavljali nestabilni dijelovi kosine brda kraj ceste. Činjenica da se na mjestu predmetnog dijela ceste gdje je došlo do nezgode nalazilo brdo s gustim raslinjem ne oslobađa tuženika odgovornosti, jer je tuženik, izvršavajući zakonsku obvezu u održavanju ceste u okviru bilo redovnog, bilo izvanrednog održavanja, bio dužan uočiti postojanje opasnosti od odrona i otklanjanjem nestabilnog kamenja ili poduzimanjem drugih odgovarajućih mjera, spriječiti odron kamenja na cestu, koje je očito padalo na cestu s obzirom na znak upozorenja „kamenje na cesti“.

17. Sukladno odredbi čl. 26. st. 1. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 92/13, 54/13, 148/13, 92/14 – dalje: ZC), poslovi održavanja javnih cesta je, između ostalog, i ophodnja, a iz punog radnog lista za teretno motorno vozilo, L. c. d.o.o. vidljivo je da je dana 27. rujna 2017. godine izvršeno uklanjanje kamenja s kolnika, što ukazuje na to da je kamenje padalo na cestu.

18. Prema tome očito je da je na toj cesti već dolazilo do odrona kamenja i da je tuženik imao ophodarsku službu, koja je trebala pojačano nadzirati stanje na cesti i održavati javnu cestu tako da se njome može obavljati siguran i nesmetan promet, tim više što je ophodarska služba dan ranije već uklanjala kamenje sa ceste, a što nije učinio, jer nije otklonio opasnost za sigurno i neometano odvijanje prometa, čišćenjem ceste, što je bio dužan učiniti i sukladno odredbi čl. 22. st. 1. Pravilnika o održavanju cesta (Narodne novine broj 90/14).

19. Stoga je postojao propust tuženika u održavanju ceste, zbog čega je kamenje koje se obrušilo na kolnik u uzročnoj vezi s nastalim štetnim događajem, a okolnost da je na kolnik postavljen znak upozorenja "odron na cesti", ne oslobađa tuženika samim time odgovornosti u konkretnom slučaju.

20. Sukladno tome tuženik odgovara po principu pretpostavljene krivnje u skladu s odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 – dalje: ZOO), budući da je šteta prouzrokovana stanjem ceste jer tuženik nije otklonio opasnost za sigurno i neometano odvijanje prometa.

21. Kako je sud prvog stupnja odbio tužbeni zahtjev suprotno dokazima priloženim u spisu, to je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka, zbog čega je preinačenjem prvostupanjske presude valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev, a visina zahtjeva utvrđena je nalazom i mišljenjem prometnog vještaka na koji nije bilo primjedbi.

22. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, time da je tužitelju priznat trošak sastava tužbe – 100 bodova prema Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22 – dalje: Tarifa), trošak pristupa na ročišta 25. rujna 2018., 30. listopada 2018., 4. srpnja 2019., 18. rujna 2020. te 27. svibnja 2021.

– 100 bodova za svako prema Tbr. 9. toč. 1. Tarife, sastav podnesaka od 15. listopada 2018., 18. rujna 2018. i 15. lipnja 2020. – 100 bodova za svaki prema Tbr. 8. toč. 1. Tarife, trošak sastava žalbe od 11. studenog 2020. – 100 bodova prema Tbr. 10. toč. 1. Tarife, trošak pristojbe za žalbu protiv presude u iznosu od 940,23 kn/124,79 eura, što uz primjenu Tbr. 42., Tbr. 48. st. 3. i Tbr. 50. Tarife iznosi ukupno 2.248,35 eura/16.940,23 kn, koji trošak je preinačenjem prvostupanjske presude valjalo priznati tužitelju, a u svezi s tim odbiti zahtjev drugoumješača na strani tuženika za naknadu troška.

23. Sukladno tome pravilno je sud prvog stupnja postupio kada je odbio zahtjev drugoumješača na strani tuženika za naknadu troška, pa njegovi žalbeni navodi u tom pravcu nisu osnovani.

24. Tužitelju je valjalo priznati i tijek zateznih kamata od dana podnošenja tužbe, sukladno odredbi čl. 1103. ZOO, budući da u spisu nema dokaza da se tužitelj obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete.

25. Isto tako tijek zateznih kamata na dosuđeni iznos troška parničnog postupka dosuđen je sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP, a odluka o stopi zateznih kamata donesena je na temelju odredbe čl. 2. st. 1. Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 114/22) i na temelju odredbe čl. 1. Uredbe o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 156/22).

26. Slijedom navedenog valjalo je temeljem odredbe čl. 373.a st. 3. ZPP preinačiti presudu suda prvog stupnja, a temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu drugoumješača na strani tuženika kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja.

U Zagrebu, 4. travnja 2023.

Predsjednica vijeća:

Željka Rožić Kaleb, v.r.