REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev 235/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, Mihanovićeva kbr. 3 (OIB: 84397956623), protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara kbr. 282 (OIB: 22694857747), kojeg zastupa punomoćnik Franjo-Krešimir Šenjug, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara kbr. 282 - za Pisarnicu Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o dopuštenoj reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž- 5829/2021-3 od 31. siječnja 2022., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-167/2016 od 22. listopada 2021., u sjednici održanoj 4. travnja 2023.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se revizija tuženika i ukidaju se presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-5829/2021-3 od 31. siječnja 2022. i presuda Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-167/2016 od 22. listopada 2021. - i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom potvrđena je prvostupanjska presuda kojom je tuženiku naloženo isplatiti tužitelju na ime naknade štete „34.369,35 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 18. siječnja 2016. do isplate po stopi propisanoj za tražbine koje proizlaze iz ostalih odnosa (točka I. izreke), dok je u preostalom dijelu koji iznosi 34.369,35 kn tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan (točka II. izreke). Tužitelju je naloženo da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 12.847,50 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. listopada 2021. do isplate po stopi propisanoj za tražbine koje proizlaze iz ostalih odnosa (točka III. izreke).“
2. Drugostupanjski sud je tako odlučio uz obrazloženje (prihvaćanjem razloga iz sadržaja obrazloženja prvostupanjske presude i nalazeći da je prvostupanjski sud donio pravilnu i na zakonu osnovanu odluku), prema onome što je sada relevantno:
- „...11. Predmet spora je zahtjev za isplatu iznosa od 68.738,70 kn koji tužitelj potražuje na ime naknade štete koju je pretrpio isplatama obiteljske mirovine u razdoblju od 1. kolovoza 2013. do 31. listopada 2015. po rješenju broj 744122 od 9. prosinca 2011.
12. Žalbenim navodima da je o osnovanosti (visine) tužbenog zahtjeva trebalo odlučiti na temelju odredbe čl. 27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14; dalje: ZOOP) jer je tuženik društvo za osiguranje čija se odgovornost svodi na granice određene ugovorom o osiguranju, tuženik osporava prvostupanjsku presudu zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Tuženikovi žalbeni navodi u tom dijelu nisu osnovani te je prvostupanjski sud pravilno ocjenjivao osnovanost tužbenog zahtjeva na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 102/98, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 79/07, 35/08, 121/10, 130/10, 61/11, 114/11, 76/12, 112/13 i 133/13; dalje: ZOMO/98) za isplate izvršene do 31. prosinca 2013., odnosno na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15 i 93/15; dalje: ZOMO/13) za isplate izvršene nakon 1. siječnja 2014. Odredbom čl. 27. st. 3. ZOOP-a, na koju se žalitelj poziva, je propisano da se razmjerni iznos mirovine, koji se u smislu toga zakona smatra stvarnom štetom koju je društvo za osiguranje dužno nadoknaditi zavodu za mirovinsko osiguranje, određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. U konkretnom slučaju ne postoji rješenje kojim je tužitelj utvrdio invalidsku mirovinu svom osiguraniku jer je zbog nastupa osiguranog slučaja - smrti osiguranika, tužitelj priznao članovima obitelji pokojnog osiguranika pravo na obiteljsku mirovinu. Stoga nije moguće primjenom kriterija utvrđenih tom zakonskom odredbom izvršiti obračun stvarnog dijela mirovine koji se u smislu toga zakona smatra stvarnom štetom.
13. Osim toga, na sjednici Odjela Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 5. prosinca 2016. je zauzeto pravno shvaćanje da će se o osnovanosti zahtjeva Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za naknadu štete na ime razmjernog dijela isplaćene invalidske mirovine njegovu osiguraniku ili obiteljske mirovine isplaćene članovima osiguranikove obitelji prema društvu za osiguranje, ocjenjivati primjenom odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, a pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici odjela je sukladno odredbi čl. 40. st. 2. Zakona o sudovima („Narodne novine“ broj: 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19 i 130/20) obvezno za sva drugostupanjska vijeća, odnosno suce pojedince toga suda...“
3. Rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Revd 2434/2022-2 od 12. listopada 2022., donesenim u postupku odlučivanja o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije, prihvaćen je prijedlog tuženika i tuženiku je dopuštena revizija protiv drugostupanjske presude u odnosu na pitanja:
1. „Je li za utvrđenje visine štete u postupcima u kojima Zavod za mirovinsko osiguranje od osiguravajućeg društva potražuje naknadu isplaćenih mirovina oštećenicima iz prometnih nesreća, a koje mirovine su isplaćene u vrijeme kada je na snazi bio Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, mjerodavna odredba čl. 27. stavka 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ili se primjenjuju isključivo odredbe Zakon o mirovinskom osiguranju?“
2. “Je li za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine, mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine ili Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja i u vrijeme isplata?“
4. To sve po ocijeni da su ta pravna pitanja važna za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda temeljena je na shvaćanju za koje postoji i može se očekivati neujednačena i nesigurna praksa.
5. Tuženik je protiv drugostupanjske presude podnio (dopuštenu) reviziju sa navedenim pitanjima. Predlaže osporenu presudu preinačiti tako da se odbije tužbeni zahtjev.
6. Tužitelj nije odgovorio na reviziju.
7. Revizija je osnovana.
8. Revizijski sud ocjenjuje u reviziji naznačena pitanja važnim za odluku o predmetu spora ali i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: o njima je revizijski sud već izrazio svoje shvaćanje, prihvaćeno u suđenju već i sa značajem suđenja u skladu sa stabilnom, ustaljenom i dosljednom sudskom praksom - ali je odluka drugostupanjskog suda donesena uz propust (to bar proizlazi iz pisanog sadržaja te odluke) da se takvo shvaćanje i primjeni.
9. Primjetno je, naime, da su u ranijoj sudskoj praksi, u usporedivim odlukama, izražena različita ili međusobno neujednačena shvaćanja u odgovoru na postavljena pitanja - ali je primjetno i da se ta sudska praksa ujednačila, da je postala sigurna - jer je revizijski sud u više svojih odluka (po izvanrednoj reviziji ili po reviziji po dopuštenju) izrazio jasno shvaćanje u svezi sadržajno istih pitanja, pa tako primjerice:
9.1. u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev 12/2022 od 12. siječnja 2022., u kojemu je na pitanje „Je li za utvrđenje stvarne štete u postupcima u kojima Zavod za mirovinsko osiguranje od osiguravajućeg društva potražuje naknadu isplaćenih mirovina povodom prometne nezgode - a koje su isplaćene u vrijeme kada je na snazi bio Zakon o obveznim osiguranjima u prometu - mjerodavne odredbe ZOOP ili ZOMO?“ revizijski sud određeno naveo “(...) valja odgovoriti da se ima primijeniti propis koji je bio na snazi u vrijeme kada je izdatak učinjen, a to je ZOOP, čime se i ovom odlukom reafirmira pravno shvaćanje izraženo u Rev-x-388/2018.“,
9.2. u rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. br. Rev 909/2021-3 od 8. rujna 2021., u kojemu je na pitanje „„Je li za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa koji je HZMO isplatio svom osiguraniku mjerodavan Zakon o obveznom osiguranju u prometu (ZOOP) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za osiguranje odnosno u trenutku kada su izvršene isplate, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja (prometne nezgode)?“ revizijski sud odgovorio: „Prema pravnom shvaćanju ovog suda sadržanom u brojnim odlukama kao što su primjerice Rev-1067/12 od 5. prosinca 2017. za odluku u ovom sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja - prometne nezgode.
10. Istovjetna pravna shvaćanja zauzeta su i u odlukama ovog suda, primjerice: posl. br. Rev-3401/2018-3 od 20. travnja 2022., Rev 1437/2021 od 5. siječnja 2021., Rev 68/2019-2 od 1. ožujka 2022., Rev 137/2017-3 od 23. studenoga 2021., Rev 866/2022-2 od 30. kolovoza 2022.
11. U tome je ovdje sadržan i jasan odgovor na u reviziji postavljena pitanja:
„(...)u ovoj pravnoj stvari trebalo je odlučiti primjenom odredbi ZOOP-a i to čl. 27. ZOOP koji uređuje „subrogacijske zahtjeve nositelja socijalnog osiguranja“.
12. Na suprotno ne upućuje odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske Broj: U-III- 1088/2017 od 28. rujna 2021. u odnosu na postavljeno pitanje „pripada li HZMO-u pravo na naknadu razmjernog dijela isplaćene invalidske mirovine, odnosno sporna je primjena pravnog propisa - da li se u konkretnom slučaju na potraživanje HZMO-a primjenjuje Zakon o mirovinskom osiguranju (dalje: ZMO) ili članak 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu...", donesena u svezi sa parničnim postupkom radi regresnog potraživanja nositelja mirovinskog osiguranja koji oštećenici isplaćuje invalidsku mirovinu, prema nositelju osiguranja od automobilske odgovornosti, na ime štete (invalidnosti oštećenice, preuranjenog umirovljenja i, posljedično, isplate invalidske mirovine) koju je svojim vozilom prouzročio njegov osiguranik - a prema kojoj odluci „se na tu vrstu sporova primjenjuju odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju“: to stoga što je donesena, kako se u njoj i navodi, samo „polazeći od okolnosti konkretnog slučaja“ - uz mišljenje toga suda građenom (prema podacima koji su mu učinjeni dostupnim i kojim je tada raspolagao) na pogrešnom utvrđenju da o predmetnoj stvari u praksi sudova u Republici Hrvatskoj, nadležnih za rješavanje sporova o kakvome je riječ, u stvari ne postoje "duboke i dugotrajne" razlike u primjeni mjerodavnog prava - a što ipak nije bio slučaj.
13. Kako je drugostupanjski sud temeljio osporenu presudu na drugačijem i time pogrešnom shvaćanju, na kojemu je temeljena i prvostupanjska presuda, jedino je za zaključiti:
13.1. da zbog pogrešnog pravnog shvaćanja (pogrešne primjene materijalnog prava) drugostupanjski sud (jer se ograničio pogrešnim pravnim shvaćanjem) nije razmotrio druge okolnosti i činjenice odlučne za odluku o predmetu spora i (time) za nastavak postupka, konkretno: o visini štete koja bi trebala biti obračunata temeljem odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP-a,
13.2. da zbog toga valja ukinuti drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu - te odlučiti kao u izreci ove odluke (na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a).
14. U ponovljenom suđenju prvostupanjski sud će postupiti u skladu s prethodno iznijetim shvaćanjem te ovisno o rezultatu ocjene svih provedenih dokaza i okolnosti relevantnih za odluku - ponovno odlučiti o zahtjevu tužitelja, i to odlukom o predmetu spora s obrazloženjem prema odredbi čl. 338. st. 4. ZPP-a.
15. Budući da odluka o troškovima postupka ovisi o konačnom uspjehu stranaka u sporu, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima (u smislu odredbe čl. 164. st. 4. i čl. 166. st. 3. ZPP-a).
Zagreb, 4. travnja 2023.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
Broj zapisa: 9-30857-64ad3
Kontrolni broj: 04e87-0beef-04689
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=JADRANKO JUG, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:
https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
