REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD
Tome Skalice 2
35000 SLAVONSKI BROD
Poslovni broj: 7 Gž-857/2022-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Dubravke Šimić predsjednice vijeća, Irene Dikanović Terzić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Draženke Ilak članice vijeća, a na prijedlog više sudske savjetnice - specijalistice Đurđice Trgovčić, u pravnoj stvari tužiteljice Općine S., S., zastupanog po odvjetnicima iz OD K., V. i partneri d.o.o. iz Z., kao punomoćnicima, protiv I- tužene M. G. iz S., kao pravne slijednice pok. N. (N.) G., ona kao pravni slijednik F. I. G., a ona kao pravni slijednik pok. F. L., pok. J. i Š. L., pok. J., te II-tuženika A. L., pok. F., iz S., OIB: … i III-tužene M. V. iz S., OIB: …, oboje zastupani po punomoćnici J. V. Š., odvjetnici iz Z., zatim protiv IV-tuženika D. P. iz S., V-tužene Z. T. iz S., OIB: …, VI-tužene M. D. S. iz Š., OIB: …, VII-tužene T. M. J. iz P., OIB: … i VIII-tuženika D. P. iz Z., zastupanih po punomoćnici L. R., odvjetnici iz B. n. M., radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući žalbu tužiteljice protiv presude i rješenja Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: 42 P-1186/2021 od 14. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 4. travnja 2023.,
p r e s u d i o j e
Žalba tužiteljice Općine S. odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: 42 P-1186/2021 od 14. srpnja 2022., u cijelosti.
r i j e š i o j e
I. Žalba tužiteljice Općine S. odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru, poslovni broj: 42 P-1186/2021 od 14. srpnja 2022., u odluci o troškovima postupka (točka II. izreke).
II. Tuženici D. P., Z. T., M. D. S., T. M. i D. P. odbijaju se sa zahtjevom za naknadu troškova sastava odgovora na žalbu.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
1. Utvrđuje se da je tužiteljica Općina S., S., OIB: …, stekla pravo vlasništva na nekretninama u k.o. S., na nekretninama: čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. .., čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. … i čest. zem. …, sve nekretnine za cijelo, čest. zem. … za 2491/2741 dijela, čest. zem. … za 818/2082 dijela, čest. zem. ... 1600/4414 dijela, čest. zem. … za 256/768 dijela, čest. zem. … za 1000/1295 dijela, što su svi tuženici, odnosno pravni slijednici upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, i to tuženici ad 1. do ad 4. kao pravni slijednici svaki za ¼ dijela imovine iza pok. F. L. pok. J. i Š. L. pok. J., te ostali tuženici od ad 5. do ad 10. dužni priznati i trpjeti da se tužiteljica temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi za k.o. S. uknjiži kao vlasnica za cijelo na čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. …, čest. zem. … i čest. zem. … i kao vlasnica … za 2491/2741 dijela, čest. zem. … za 818/2082 dijela, čest. zem. 1600/4414 dijela, čest. zem. … za 256/768 dijela, čest. zem. … za 1000/1295 dijela, uz istovremeno brisanje vlasništva sa imena tuženika ad. 5. do ad 10., odnosno njihovih pravnih prednika, te brisanje prava vlasništva sa imena F. L. pok. J. i Š. L. pok. J., pravnih prednika tuženika ad 1. do ad 4., svakog za ¼ dijela, sve u roku od 15 dana.
2. Dužni su tuženici solidarno naknaditi tužiteljici prouzročene parnične troškove, u roku od 8 dana od dana donošenje prvostupanjske odluke, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema odredbi čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, računajući od isteka roka od 8 dana od donošenja prvostupanjske odluke.
Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
I. Dopušta se preinaka tužbe od dana 31. svibnja 2017.
II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženicima pod 2. i 3. parnični trošak u iznosu od 33.000,00 kuna, te tuženicima pod 4. do 8. u iznosu od 191.800,00 kuna, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zatraženom višem od dosuđenog zahtjev za naknadom troška tuženika pod 2. i 3. te 4. do 8. odbija kao neosnovan.
2. Protiv prvostupanjske presude i rješenja u dijelu odluke o troškovima postupka tužiteljica je pravovremeno podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, te je predložila drugostupanjskom sudu da preinači pobijanu presudu i rješenje u pobijanom dijelu sukladno žalbenim navodima ili da se iste odluke ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
2.1. Tužiteljica u žalbi smatra da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi pogrešno utvrdio da predmetne nekretnine nisu nikada bile upisane kao općenarodna imovina, odnosno da tužiteljica nije nikada dokazala da je bio nositeljica prava korištenja jer činjenica da se ovaj spor vodi u vezi nekretnina koje su bile u statusu društvenog vlasništva nije bila osporena niti od strane tuženika, te da iz spisa koji se vodio pod brojem P-1152/88 proizlazi da je cijela čestica kč.br. … k.o. S. bila u režimu društvenog vlasništva, a od koje čestice su parcelacijom nastale čestice kč.br. … i kč.br. …, te da su sporne nekretnine nastale od kč.br. … u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k.o. S., kao i da je u tom postupku utvrđeno da dio čestice kč.br. … u površini od 50 ha 22a i 17 m2 predstavlja šumsko zemljište, a da je preostali dio te čestice u građevinskoj zoni.
2.2. Tužiteljica nadalje žalbenim navodima ukazuje da iz svih priloženih isprava proizlazi da je matična nekretnina, a samim time i utužene nekretnine, nisu bile posjed i vlasništvo privatnih osoba, te da je prije stupanja na snagu Zakona o građevinskom zemljištu (NN 16/90 i 53/90) na toj matičnoj nekretnini bilo uknjiženo vlasništvo porezne Općine S., te posjed Općine od 1883., pa da je jasno da se radi o stečenom pravu korištenja Općine na neizgrađenom građevinskom zemljištu s upisom općenarodne imovine, a čime je oborena zakonska predmnijeva iz članka 362. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje u tekstu: ZV) da se smatra da su utužene nekretnine vlasništvo Republike Hrvatske. Osim toga da nije jasno kako prvostupanjski sud može u postupku utvrditi da se radi o predmnijevanom vlasništvu RH na predmetnim nekretninama kada ona to nije tvrdila, niti je tražila uknjižbu svog vlasništva kada je sudjelovala u postupku obnove zemljišne knjige, dok je s druge strane utvrđeno da je na istim nekretninama prvi uknjiženi upis prava vlasništva bio u korist porezne Općine S., te da je Općina S. od 1883. u pisana kao njihova posjednica.
2.3. Tužiteljica, također, ističe da je tijekom postupka predložila i izvođenje dokaza očevidom na licu mjesta kako bi se, između ostalog, utvrdilo da li se radi o nekretninama koje u naravi čine ceste jer bi se u tom slučaju, a temeljem Zakona o cestama, radilo o nekretninama koje su ex lege u vlasništvu jedinica lokalne samouprave.
3. U odgovoru na žalbu IV do VIII-tuženici osporavaju osnovanost žalbenih navoda tužitelja, te predlažu da se žalba odbije kao neosnovana, a pobijana presuda potvrdi.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda i u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje u tekstu: ZPP), te je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti.
6. Tužiteljica tužbenim zahtjevom traži da se utvrdi da je stekla pravo vlasništva na predmetnim nekretninama temeljem zakona.
7. Prvostupanjski sud je, prije svega, pravilno odbio prijedlog tužiteljice za izvođenjem dokaza očevidom na licu mjesta koji je podnesen nakon zaključenja prethodnog postupka, a sukladno odredbi članka 299. ZPP-a, budući se ne radi o situaciji da tužiteljica taj dokaz nije mogla bez svoje krivnje iznijeti, odnosno predložiti, prije zaključenja prethodnog postupka.
8. U postupku je utvrđeno, a što proizlazi i iz navoda tužiteljice, da čest. zem. …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, …, sve upisane u k.o. S., odgovaraju po staroj izmjeri, čest. zem. … k.o. S. koja je sa čest. zem. … k.o. S., nastala u postupku razgraničenja šumskog od građevinskog zemljišta od čest. zem. … k.o. S., te da su u z.k. izvatku za čest. zem. … k.o. S. od 11. travnja 2001. kao suvlasnici upisani L. F. pok. J. za 10/16 dijela, S. A. pok. A. za 3/16 dijela i S. M. ž. A. za 3/16 dijela.
8.1. Nadalje je iz podataka Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Z., o povijesti posjedovanja čest. zem. … k.o. S., utvrđeno da se, prema najstarijim podacima za k.o. S. iz 1883. godine, matična čest. zem. …, od koje je nastala čest. zem. …, sve do prve revizije katastarske općine iz 1955. godine, nalazi upisana u starom posjedovnom listu … u korist posjednika L. Š. pok. J., L. F. pok. J., S. A. i S. M., da je navedenom revizijom utvrđeno više suposjednika na toj čestici, ali da je na "gro" te površinom velike čestice upisana Š. Z., da je takvo stanje ostalo neizmijenjeno do 1986. godine kada dolazi do razgraničenja šumskog od građevinskog zemljišta i to na osnovu SO Z. broj … (prijavni list …) i formiranja čestica … i …, te da su se posjednicima na čestici … upisali općenarodna imovina, S. K. K. i S. A., K., dok je na čestici … upisana općenarodna imovina, zatim da je 1996. godine uvidom na terenu utvrđeno da je R. R. u posjedu dijela čest. zem. 4318/7 te da se isti upisuje kao posjednik, dok je općenarodna imovina pravnim slijedom kasnije upisana kao posjed Općine Z., odnosno po proglašenju Općine S., kao posjed Općine S..
8.2. Na temelju povijesti z.k. upisa, kao i iz iskaza z.k. referenta prvostupanjskog suda, utvrđeno je da su čest. zem. …, šuma u Tustici, u površini od 502217 m2, čest. zem. …, šuma, u površini od 104239 m2 i čest. zem. …, šuma, u površini 8097 m2, upisane kao z.k. tijelo ... u z.k. ul. … k.o. S., da je u A II dijelu posjedovnice pod red. br. … (pr. 18. lipnja 1986. Z-2128/86) upisano da se na temelju prijavnog lista sa nacrtom od 21. veljače 1986. godine br. … Općinskog Zavoda za katastar i geodetske poslove Z. čest. zem. … šuma pov. 621015 m2, dijeli na čest. zem. … šuma pov. 502217 m2, na čest. zem. … šuma pov. 110701 m2 i čest. zem. … šuma pov. 8097 m2, te da se u B vlasničkom listu pod red. br. 1 na temelju zapisnika br. 10 od izvida obavljenih za osnivanje zemljišnika za poreznu Općinu S. i zadnjeg stvarnog posjeda pravo vlasništva predmetnog z.k. tijela … uknjižuje u korist L. M. pok. Š. iz S., dok je pod red. br. 2 (pres. 11. marzo 1893. …) talijanski upis koji bi se odnosio na to da je na temelju sudskog rješenja od 15. marta 1893. godine … zabilježen prijedlog C. M. C. radi izmjene upisa prava vlasništva z.k. tijela …. do …. Prvostupanjski sud je, nadalje, konstatirao da je pod red. br. … predmet zaprimljen 27. septembra 1972. dnevni broj … na temelju dosudnice od 9. maja 1918., …, iza smrti L. Š. pok. J. da u tu ostavinsku masu nije ušlo z.k. tijelo ... (kao niti druga z.k. tijela poput od …. do …. i druga), pa da se upis pod red. br. … L. F. pok. J., pod red. br. … S. A. pok. A. i S. M. ž. A. ne bi odnosio na predmetno z.k. tijelo …, da su zabilježene plombe Pr 6. rujna 2008. godine gdje se zabilježuje spor zabranom otuđenja i opterećenja na čest. zem. …, da je (Pr 6. rujna 2008. godine) zaprimljen prijedlog kojom se zabilježuje uknjižba brisanja i utvrđenja prava vlasništva na čest. zem. … i prijedlog zaprimljen 18. rujna 2008. godine posl. br. O-375/06, ostavina M. i A. S., kojim se traži uknjižba prava vlasništva na čest. zem. … i …. Pod C teretnim listom pod red. br. 8 na temelju zapisnika br. 10 i 207 od izvida obavljenih za osnivanje zemljišnika za poreznu Općinu S. uknjižuje se na teret …. zk. bića, a u korist seljaka porezne Općine S. pravo da mogu pasti blago i sjeći drva za kućne potrebe. Pod red. br. 10 talijanski je upis Pr. 6. juna 1894 … na temelju Dekreta od 8. juna 1894. … Preture Urbana izvršen je upis M. L. od pok. K. kao kmetsko pravo na tijelu 58, dakle da se radi o zabilježbi kmeta M. L..
8.3. Prvostupanjski sud je uvidom u predmet koji se vodio kod istog suda pod posl. brojem P-1152/88 (ranije P-1712/86), po tužbi RO Š. gospodarstvo D.-S., OOUR Š. Z., protiv L. A. pok. F. i G. F. ž. N. kao nasljednika L. F. pok. J., P. A. ž. M. kao nasljednice S. A. pok. A. i J. D. kao nasljednice S. M. ž. A., radi utvrđenja da je čest. zem. … k.o. S. u površini od 62 ha 10 a 15 m2 društveno vlasništvo na kojem je nosilac prava trajnog korištenja tužitelj, odnosno Š. Z., utvrdio da je takav tužbeni zahtjev pravomoćno usvojen u odnosu na površinu od 50 ha 22 a 17 m2, koliku je čest. zem. … k.o. S. imala površinu nakon razgraničenja šumskog od građevinskog zemljišta prilikom čega su formirane čest. zem. … i …, dok je iz dokumentacije koja je priložena u tom spisu, i to iz izvoda katastarskog operata od 21. ožujka 1979., proizlazi da su na čest. zem. … dok je ista ukupno iznosila 62 Ha 10 A 15 m2 na dijelu od ukupno 3 Ha 50 A 50 m2 kao posjednici bili upisani Ž. M., S. K. pok. K., S. A. pok. K., S. M. ud. K., J. K. pok. Š., R. T., Š. A., T. A., S. Š., T. V., S. M. pok. Š., T.
I., dok je na preostalom dijelu bila upisana Š.. Također iz dopisa Zavoda za izmjeru i katastar zemljišta Z. od 5. kolovoza 1975. proizlazi da je do upisa kako je naprijed navedeno došlo još 1956. godine prilikom revizije posjeda k.o. S., dok iz dopisa Katastra od 9. rujna 1987. proizlazi da je katastar izvršio diobu parcele …, uslijed čega su formirane nove parcele … i …, na način da se dio poljoprivrednog područja koji se nalazi u posjedu fizičkih osoba nalazi izvan granice građevinskog područja i to na parceli broj ….
8.4. Također je utvrđeno da je rješenjem Narodnog odbora Općine Z., Odjela za privredu, od 16. svibnja 1961., čest. zem. … u cjelini utvrđena kao šuma, odnosno šumsko zemljište, dok je rješenjem Skupštine Općine Z. od 17. prosinca 1986. izvršeno razgraničenje šumskog od građevinskog zemljišta uslijed čega su od matične čest. zem. … nastale čest. zem. … i čest. zem. …, te je istim rješenjem ovlaštena Š. Z. u zemljišnim knjigama ishoditi upis prava korištenja na svoje ime, između ostalih, u odnosu na čest. zem. 4318/1, dok je zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru naloženo izvršiti brisanje upisanog prava korištenja Š. Z. u odnosu na čest. zem. …, te da tužiteljica nije nikada zatražila niti ishodila upis svog prava vlasništva na temelju rješenja SO Z. od 16. prosinca 1965. i 17. prosinca 1986. i Odluke Komisije Vlade RH za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija, kao i da iz Odluke Komisije za rješavanje sporova o pravima općina, gradova i županija Vlade Republike Hrvatske od 1. srpnja 1996. u postupku preuzimanja nekretnina, pokretnina, financijskih sredstava te prava i obveza bivše općine Z. (dalje u tekstu: Odluka Komisije Vlade RH), proizlazi da čest. zem. … po kulturi šuma, u površini od 93729 m2 predstavlja neraspoređenu imovinu pa da ih preuzima Općina S. - naselja D. i S..
9. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporno da je tužiteljica sudjelovala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za sve predmetne čestice, da u tim postupcima nije utvrđena vlasnikom predmetnih nekretnina, da je sudjelovala po ovlaštenoj osobi za zastupanje, da je ulagala prigovore na navedene upise, te da su isti odbijeni, kao i da nije podnijela tužbu za ispravak u smislu članka 197. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13), nego da je tijekom trajanja postupka preoblikovanja zemljišne knjige podnijela tužbu u ovom predmetu koja je utemeljena na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi koja je isticana u postupku preoblikovanja.
10. Kako je tijekom postupka uvidom u povijest z.k. upisa utvrđeno da bivša Općina Z. nije bila knjižni vlasnik predmetnih nekretnina, a da su tuženici tvrdili da su predmetne nekretnine oduvijek u privatnom vlasništvu, i to u vlasništvu njihovih prednika, te da su ih oni u trenutku njihove smrti naslijedili, a koji upis fizičkih osoba proizlazi i iz z.k. upisa, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je tužiteljica u ovom postupku trebala dokazati na koji način je vlasništvo predmetnih nekretnina stekla njezina pravna prednica.
11. Prema članku 114. stavku 1. ZV-a vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.
11.1. Odredbom članka 362. stavka 1. ZV-a propisano je da se vlasnikom nekretnine u društvenom vlasništvu smatra osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja tom nekretninom, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati, stavkom 2. istog članka propisano da se smatra da je osoba koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao nositelj prava korištenja ne izgrađenog građevinskog zemljišta u društvenom vlasništvu, odnosno nositelj prvenstvenog prava korištenja takva zemljišta, vlasnik toga zemljišta, a tko tvrdi suprotno, to treba dokazati, stavkom 3. istog članka propisano je da se smatra da su vlasništvo Republike Hrvatske sve stvari iz društvenoga vlasništva na području Republike Hrvatske glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti djeluje predmnijeva vlasništva iz st.1. i 2. ovog članka, a tko tvrdi suprotno, to da treba dokazati, dok je stavkom 4. istog članka propisano da što je u stavku 1. do 3. ovog članka određeno glede stvari, da vrijedi na odgovarajući način i za prava koja su bila u društvenom vlasništvu.
11.2. Člankom 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o građevinskom zemljištu (NN 53/90), propisano je da građevinskim zemljištem u društvenom vlasništvu upravlja općina na čijem se području nalazi to zemljište, ako tim zemljištem na temelju ustava i zakona ne upravlja druga društveno-politička zajednica, mjesna zajednica ili druga društvena pravna osoba. Međutim, to pravo upravljanja nije jedino pravo od prava koje čini društveno vlasništvo (pravo raspolaganja, korištenja i upravljanja) već je riječ o pravu na gospodarenje tim zemljištem, a do rješavanja pitanja titulara prava vlasništva (tako smatra i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju poslovni broj Rev-462/09-2 od 22. prosinca 2010. i u rješenju poslovni broj Rev-704/12-2 od 8. ožujka 2016.).
12. Imajući u vidu da je u postupku utvrđeno da su od osnivanja zemljišnih knjiga kao vlasnici čest. zem. … i … k.o. S. upisane fizičke osobe, prednici tuženika i da nikada predmetne nekretnine nisu bile upisane kao vlasništvo općenarodne imovine ili društveno vlasništvo, te da iz predmeta koji je vođen kod prvostupanjskog suda pod poslovnim brojem P-1152/88 (ranije poslovni broj P-1712/86) proizlazi da je pravomoćno utvrđeno da je čest. zem. … k.o. S. u površini od 50 Ha 22 a i 17 m2 na skici mjerničkog vještaka od 28. prosinca 1988. godine, koja je sastavni dio donesene presude, utvrđena linijom A-B-C-D, društveno vlasništvo, te da je prednik tužiteljice utvrđen nositeljem prava korištenja na istoj, dok je u preostalom dijelu za dio površine do 62 Ha 10 a i 15m2 odbijen tužbeni zahtjev prednika tužiteljice, a da je predmet ovog postupka stjecanje prava vlasništva na nekretninama koje su nastale od dijela čest. zem. … k.o. S., u odnosu na koji dio zemljišta prednik tužiteljice u tom postupku nije dokazao da je nositelj prava korištenja, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da prednik tužiteljice, pa niti tužiteljica, to pravo nije mogla steći dosjelošću jer je od trenutka pravomoćnosti presude donesene pod navedenim poslovnim brojem prestala biti savjesna, kao i da sporne nekretnine ne predstavljaju predmnijevano vlasništvo tužiteljice Općine S. pa da je stoga i osnovan prigovor aktivne legitimacije istaknut od strane tuženika.
13. Prvostupanjski sud je, nadalje, na temelju provedenog dokaznog postupka pravilno zaključio da tužiteljica ničim nije dokazala valjani način stjecanja prava vlasništva, odnosno korištenja svog prednika u razdoblju prije donošenja pravomoćne presude u predmetu poslovni broj: P-1852/88, te da u ovom postupku nije dokazala način stjecanja svog prava vlasništva, odnosno svog prednika, od donošenja navedene presude pa nadalje, kao i da nije ničim dokazala svoje navode da tuženici za svoju uknjižbu nikako nemaju valjanu pravnu osnovu, jer je njihov pravni prednik i prvi uknjiženi vlasnik L. Š. to pravo davno izgubio, niti je dokazala da je bila nositeljica prava upravljanja, korištenja i raspolaganja na predmetnim nekretninama u smislu članka 362. ZV-a, odnosno da nije dokazala suprotno od stanja zemljišne knjige u kojoj su sporne nekretnine upisane kao vlasništvo fizičkih osoba.
14. Na temelju navedenih utvrđenja, a osobito da je tužiteljica sudjelovala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za sve predmetne čestice, da u tim postupcima nije utvrđena vlasnikom predmetnih nekretnina, da je ulagala prigovore na navedene upise i da su isti odbijeni, te da nije podnijela tužbu za ispravak, kao i da se predmetna tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju koje je tužiteljica isticala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da nisu ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva tužiteljice na predmetnim nekretninama, to je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.
15. Odluka o troškovima postupka pravilno je utemeljena na članku 154. stavku 1. ZPP-a, a njihova visina pravilno odmjerena prema vrijednosti predmeta spora, priloženom troškovniku i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15).
16. Ovaj sud nije dosudio tuženicima troškove sastava odgovora na žalbu jer je ocijenio da isti nije bio potreban u ovom postupku povodom izjavljene žalbe, a temeljem članka 166. stavka 1. u svezi s člankom 155. stavkom 1. ZPP-a.
17. Zbog iznesenog odlučeno je temeljem članka 368. stavak 1. i članka 380. stavka 2. ZPP-a kao u izreci.
Slavonski Brod, 4. travnja 2023.
Predsjednica vijeća
Dubravka Šimić, v.r.
