REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Psp-134/2021

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sudcu ovog suda Branku Malenici, u pravnoj stvari tužitelja D. B., O. …, iz Š., kojeg

zastupa punomoćnik B. B., odvjetnik u S., protiv tužene N. K., O.

…, iz V., koju zastupa punomoćnica S. Č.,

odvjetnica u S., radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 14. veljače 2023. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnice tužene K. S. Č., odvjetnika u S., na ročištu radi

objave dana 31. ožujka 2023.

r i j e š i o  j e

I Prihvaća se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"Time što je postavila ogradu na zapadnoj granici nekretnine oznake čest. zgr. 1574 i na istočnom dijelu nekretnine oznake čest. zgr. 2077/1, sve K.O. V. (koja ograda je označena crvenom linijom i slovima B-C-D u prikazu lica mjesta u vještvu sačinjenom dana 14. svibnja 2020. od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju T. Č., dipl. ing. geod., koje vještvo je sastavni dio ove presude), i to ogradu s metalnim stupovima betoniranim u zemlju i između njih razvučenom žičanom mrežom, tužena je oduzela tužitelju zadnji mirni i faktični posjed njegove okućnice položene na dijelu nekretnine čest. zgr. 2077/1 K.O. V., pa je dužna odmah uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način da ukloni dio ograde s metalnim stupovima betoniranim u zemlju i između njih razvučenom žičanom mrežom koju je postavila na zapadnom dijelu nekretnine oznake čest. zgr. 1574 i na istočnom dijelu nekretnine oznake čest. zgr. 2077/1 K.O. V. (koji dio ograde je označen crvenom linijom i slovima B-C-D u prikazu lica mjesta u vještvu sačinjenom dana 14. svibnja 2020. od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju i hidrografiju T. Č., dipl. ing. geod., koje vještvo je sastavni dio ove

presude), kao i da se ubuduće kani svakog takvog i sličnog smetanja u tužiteljev posjed njegove okućnice položene na predmetnim česticama, sve pod prijetnjom ovrhe",

dok se u odnosu na preostali dio kojim se utvrđuje smetanje posjeda nekretnina oznake čest. zem. 6946/1, čest. zgr. 1574 i čest. zem. 6946/3, sve K.O.

V. te nalaže uklanjanje ograde između oznaka A-B, tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

Obrazloženje

1. Dana 29. ožujka 2018. tužitelj je ustao protiv tužene tužbom radi smetanja posjeda nekretnina oznake čest. zem. 6946/1, 6946/2, 6946/3, 6948/2 i čest. zgr. 2077/1 sve K.O. V.. Navodi kako je vlasnik i posjednik kuće u V. s okućnicom koja je položena na označenim nekretninama i kako je 27 dana prije podnošenja tužbe saznao da je tužena samovoljno i neovlašteno postavila ogradu s metalnim stupovima betoniranim u zemlju između kojih je razvučena žičana mreža, a sve to na zapadnom dijelu čest. zem. 6946/1, 6946/2, 6946/3 te na istočnom dijelu čest. zgr. 2077/1. Dodaje kako je opisanim postupanjem tužena smetala njegov posljednji mirni posjed označenih nekretnina, uključujući oduzimanje posjeda čest. zem. 6948/2 do koje ne može pristupiti zbog ograde.

2. U svom odgovoru od 16. srpnja 2019. tužena je u cijelosti osporila tužbu kao netočnu i neosnovanu te prigovorila nedostatku aktivne legitimacije na strani tužitelja i proteku roka za podnošenje tužbe. U bitnom navodi kako tužitelj nije samostalan posjednik niti vlasnik čest. zem. 6946/1 i 6948/2, koje nisu faktično podijeljene između suposjednika, odnosno suvlasnika, stoga tužitelj ne može tražiti zaštitu posjeda. Dodaje kako je 1. travnja 2016. kupila čest. zgr. 2077/1 i nakon toga stupila u njezin samostalan posjed, a kako je u to vrijeme nekretnina bila neuređena i zatrpana raznim otpadom, u cilju zaštite svog posjeda angažirala je ing. geodezije A. M. koji je izradio situacijski nacrt stvarnog stanja i kolcima označio granice posjeda nakon čega je u siječnju 2018. po tuženoj angažirani J.

M. na međašne oznake postavio ovdje spornu ogradu od metalnih stupova i

žice.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi pregledom vlasničkih i posjedovnih listova od 24. lipnja 2019., izvoda iz katastarskog plana od 8. ožujka 2018. i 12. srpnja 2019., geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja s nacrtom iskolčenja iz rujna/listopada 2016. s prilozima, starog katastarskog plana i katastarskog plana od

31. siječnja 2008. s vlasničkim listovima od 10. rujna 2019., očevidom održanim na licu mjesta 5. studenog 2019. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju T. Č., pregledom geodetskog nalaza od 31. srpnja 2020. s prilozima i vještakovog očitovanja na primjedbe tužitelja od 10. studenog 2020., saslušanjem svjedoka L. K. B., J. i T. M., S. J. H. i N.

B. te tužitelja kao parnične stranke. Ugovori o kupoprodaji nekretnina koje je tužitelj priložio spisu uz podnesak od 11. veljače 2021. nisu uzeti u obzir jer ih je tužitelj sklapao 2012. i 2013., stoga su mu bili raspoloživi u vrijeme podnošenja tužbe i mogao ih je priložiti spisu do zaključenja prethodnog postupka. Tužitelj je odustao od saslušanja svjedoka J. i A. I. koji nisu mogli pristupiti ovom ili

zamolbenom sudu u R. S., a sud je odustao od zaprimanja iskaza svjedoka A. M. kao suvišnog, jer nema posebnih saznanja o

posjedovnim ovlaštenjima, već se radi o geometru koji je prije ove parnice po tuženoj angažiran radi identifikacije nekretnine koju je kupila i radi postavljanja međašnih oznaka.

4. Podneskom od 26. siječnja 2021. tužitelj je konačno postavio tužbeni zahtjev radi zaštite posjeda nekretnina oznake čest. zem. 6946/1, čest. zgr. 1574,

čest. zem. 6946/3 i čest. zgr. 2077/1 te uklanjanje ograde tužene koja je na skici lica mjesta u nalazu sudskog vještaka za geodeziju označena crvenom bojom i slovima

A-B-C-D.

5. Stranke su zatražile naknadu parničnog troška.

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Među strankama je kao sporno valjalo utvrditi pitanje pravodobnosti tužbe i posljednjeg mirnog posjeda predmetne nekretnine, odnosno je li tužitelj aktivno legitimiran zahtijevati posjedovnu zaštitu, dok tužena nije učinila spornim postavljanje ograde koja je predmet spora.

8. Odredbom iz čl. 7. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje ZPP) propisano je kako su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju.

9. Odredbom iz članka 441. ZPP propisano je kako će se raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

10. Odredbom iz čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06,141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje ZV) propisano je kako pravo na zaštitu posjeda ima osoba koju drugi samovlasno smeta u tom posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja, kako to propisuje odredba iz st. 3. istog članka. Odredbom iz čl. 22. st. 1. propisano je kako je samovlasno smetani posjednik ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući utvrđenje čina smetanja njegova posjeda, naređenja uspostave ranije posjedovnog stanja, uz zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće. Prema odredbi iz čl. 24. st. 1. svaki suposjednik ovlašten je štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda ili mu bitno ograničili dotadašnju faktičnu vlast.

11. U svrhu pregleda nekretnina koje su predmet spora te njihove identifikacije i utvrđenja radnji koje su provedene na spornim površinama, proveden je očevid na licu mjesta 5. studenog 2019. uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju T. Č.. Ovom prilikom je utvrđeno kako su stranke posjednici susjednih nekretnina u centru grada V., tako da je kuća tužitelja anagrafske oznake …, a kuća tužene položena južno u ulici …. Tužitelj je kao

predmet spora pokazao zemljište položeno zapadno od njegovog objekta, odnosno zapadno od sporne metalne ograde koja fizički razdvaja posjede stranaka. Njegova površina zatečena je uredna, pokošena i neobrađena, s nešto stabala divlje masline.

Ograda se sastoji od metalnih stupova pričvršćenih na betonskim podlogama između kojih je razvučena žičana mreža, a u krajnjem južnom dijelu postavljena je na stari kameni suhozid. Istočno od ove ograde zemljišna površina niže je razine u odnosu na onu položenu zapadno od ograde, a razlika u visini je od 0,5 m do 1m, a pristup s istočne na zapadnu stranu bio bi moguć preko kamenog praga.

12. Sudski vještak za geodeziju T. Č. u svom je nalazu od 31.

srpnja 2020. utvrdio kako za ovo područje samo granice nekretnine čest. zgr. 1574 odgovaraju stvarnim granicama na terenu, dok ostale katastarske odstupaju od stvarnih, što obrazlaže starosti i neodržavanju katastarskog plana. Navodi kako se kod izrade vještva koristio neposrednim opažanjima prilikom očevida na licu mjesta, s snimljenim stanjem koje je koordinatno preklopio sa digitalnim katastarskim planom, podatcima iz zemljišnika i katastra te uvidom u predmetni spis u kojem su priloženi Geodetski elaborati ureda G.D d.o.o. iz 2013. i 2015. Skreće pozornost kako su prilikom izrade projekta iz 2015. tužitelj i tužena kao granicu između čest. zgr. 1574 i 2077/1 pokazali žičanu ogradu (na vještakovoj skici crvena linija označena slovima B-C) i to potvrdili svojim potpisima. Mišljenja je kako granicu čest. zgr. 2077/1 prema čest. zem. 6946/1 i 6946/3 te čest. zgr. 1574 na terenu predstavlja ovdje sporna žičana ograda na metalnim stupovima, koju je na skici lica mjesta prikazao crvenom linijom i označio slovima A-B-C-D. Dio "zidine" približne površine 15 m2, koji je skici lica mjesta prikazao crvenom linijom i označio slovima D-E-F-G-H- D, po vještaku se nalazi na dijelu čest. zgr. 2077/1 K.O. V.. U svom očitovanju na primjedbe tužitelja od 10. studenog 2020. vještak je ustrajao u svom prethodno iznesenom nalazu i mišljenju uz obrazloženje kako je tom prilikom priložio argumente za svoje mišljenje. Ovome dodaje kako je na uvid u katastru u V. dobio skicu iz 1979. kojom je nastala čest. zgr. 2077 i "Situacijski plan" iz 1942., koje ne smatra "katastarskim nacrtom", jer je "katastarski nacrt" skica terena sa ucrtanim karakterističnim stalnim točkama ili objektima i danim odmjerenjima na temelju kojih se mogu kolčiti lomne točke predmetnih čestica. Prema vještaku katastarski nacrt može biti i katastarski plan ili skica bez odmjeranja, ako su izrađeni na temelju izmjere u DKS. Sud smatra kako stručnost i objektivnost

nalaza sudskog vještaka za geodeziju nije osporena niti dovedena u sumnju, a prijedlog tužitelja radi provođenja novog vještačenja po novom sudskom vještaku geodetske struke nije uzet u obzir. Naime, tužitelj je po struci informatičar, a na pripremnom ročištu 11. rujna 2019. predložio je provođenje očevida uz sudjelovanje vještaka mjernika po izboru suda, izuzimajući stalnog sudskog vještaka za geodeziju R. R., uz obrazloženje kako ima saznanja da je ovaj vještak voditelj U.

za katastar i geodetske poslove S., I. V. koja je mijenjala granice predmetnih čestica bez ikakvog pravnog temelja. Dakle, nestručna osoba komentira stručni rad nadležnog katastarskog ureda, ali i stalnog sudskog vještaka za geodeziju, kojeg u podnesku od 26. siječnja 2021. ocjenjuje pogrešnim, nestručnim, nelogičnim i nepotpunim, stoga sud smatra kako problem nije na strani vještaka, već u činjenici da njegov nalaz i mišljenje nisu u skladu s očekivanjima parnične stranke, što svakako ne može biti razlog za provođenje novog dokaza do ishoda koji bi eventualno bio povoljan za predlagatelja.

13. Na odlučne činjenice u ovoj pravnoj stvari, odnosno pitanje pravodobnosti tužbe te posljednjeg mirnog posjeda predmetnih nekretnina govorili su svjedoci L.

K. B., J. i T. M., S. J. H. i N. B..

14. Svjedokinja K. B. navodi kako je 2011./12. s tužiteljem od svjedoka

B. i J. I. kupila zapuštene objekte s pripadajućom okućnicom

koje su postupno uređivali, a sporni prostor kosili i održavali urednim, a u više navrata odvozili nagomilano smeće. Nadalje navodi kako im je I. na licu

mjesta pokazao granice prodanog zemljišta, a drugi put je to uradio zbog rupa koje su po nalogu tužene iskopane za potrebe buduće ograde i to u nazočnosti njezine predstavnice, ovdje svjedokinje M., s kojom se I. svađao u vezi

posjeda i vlasništva zemljišta. Tvrdi kako je za postavljanje ograde kojom je tužitelju onemogućen pristup na dio posjeda i koja nije postavljena u skladu s graničnim suhozidima i stablom masline, saznala prilikom prvog dolaska u V. u veljači 2018., a na kraju navodi kako je rupa u zemlji postojala u vrijeme sastavljanja tužiteljevog zapisnika iz 2017. sačinjenog na sastanku sa susjedima. Svjedok H. navodi kako je prethodnih godina u svojoj kući položenoj u susjedstvu boravio dva-tri mjeseca godišnje i kako ograde nije bilo prilikom njegovog odlaska s otoka u listopadu 2017., tako da ju je prvi put vidio prilikom dolaska u svibnju 2018. Tvrdi kako na spornoj površini nije viđao tuženu niti osobe koje bi nešto radile u njezinom interesu, a u tijeku lipnja, srpnja i rujna 2017. viđao je u više navrata tužitelja kako kosi travu i radi oko stabala maslina te na prostoru ruševnih ostataka kamenog objekta (list 33 spisa), sve položeno zapadno od trase sporne ograde. Svjedok je na skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Č. (list 84 spisa) rukom pokazao prostor na kojem je viđao tužitelja obavljati ove radove, a potom ga je približno iscrtao grafitnom olovkom. Radi se o površinama koje su dijelom položene istočno od crvenom crtom označene trase metalne ograde i to na čest. zem. 6946/1, čest. zem. 6946/3 i čest. zgr. 1574 te površinama položenim zapadno od ograde i to na dijelovima čest. zgr. 2077/1 uz ogradu oznake C-D te na dio ruševine koja je označena slovima D-E-F-G-D. Svjedok B. spominje kako je tužitelju prodao zemlju površine 50 m2 na kojoj su rasla dva stabla limuna, kako bi s nekretninama kupljenim od obitelji I. stekao jedinstvenu cjelinu. Navodi kako je nakon sklapanja ovog pravnog posla kupca uveo u posjed nekretnine koja je prema zapadu bila označena međašnim kamenjem (dijelom nagomilanim, dijelom složenim, a dijelom suhozid), dok je u neposrednoj blizini te granice, odnosno manje od metra u smjeru zapada, na današnjem posjedu tužene stablo divlje masline čija je krošnja prelazila i na njegovu nekretninu. Tvrdi kako je međašno kamenje bilo zapadnije u odnosu na dio sporne ograde oznake B-C, a na skici lica mjesta pokazuje kako je trasa te međe bila položena između oznaka B i G. Potvrđuje kako priložena fotografija (list 30 spisa) prikazuje stanje o kojem iskazuje i kako se radi o odstupanju 1m - 2m prema istoku. Navodi kako je svoju parcelu redovito čistio i kosio čitavom površinom pa čak i korov na dijelu susjednog zemljišta na kojem je današnji prostor tužene, jer ga je povremeno koristio kao kraći put do kuće i dodaje kako je prodani teren nastavio čistiti u dogovoru s tužiteljem. Spominje kako je tužena kupila susjedno zapušteno zemljište nakon što je on svoju zemlju prodao tužitelju i poznato mu je kako je svjedok Marinković započeo čistiti njezinu parcelu do kamene međašne linije, a vidio ga je kako je tu među prešao u smjeru istoka prilikom postavljanja ograde o čemu je obavijestio tužitelja.

15. Iskaze svjedoka H. i B. valjalo je cijeniti jer se radi o

prvim susjedima nekretnina koje su predmet spora, a posebno B. koji je

pored toga bivši vlasnik i posjednik dijela te površine, stoga je logično i očekivano da su u vrijeme prije spornih događaja imali neposredna i objektivna saznanja o izgledu zemljišta, načinu njegovog korištenja i osobama koje su ga koristile. Doduše, svjedok H. ne živi kontinuirano u V., ali je od značaja da je u svojoj kući boravio od kraja lipnja do sredine srpnja te od rujna do prve polovine listopada 2017., stoga je imao neposredna saznanja o odlučnim činjenicama, a prije svega o posjedu zemljišta prije postavljanja ograde. Osim toga, iskazi ovih svjedoka u međusobnom su logičkom i kronološkom skladu i povezanosti, kako međusobnom, tako i u odnosu na iskaz svjedokinje K. B., kojeg je valjalo uzeti uz rezervu, jer se radi o supruzi tužitelja, što znači da je osobno zainteresirana za ishod spora.

16. Nasuprot tome, tužena nije priložila dokaze koji iskaze označenih svjedoka osporavaju u odnosu na bitne okolnosti ili ih kako dovode u sumnju. Što se tiče iskaza J. i T. M., a u vezi s odlučivanjem o pravodobnosti tužbe,

valja navesti kako je prema svjedoku M. ograda postavljena po nalogu tužene u veljači 2018., u skladu s trasom koju je prethodno geometar A.

M. označio prilikom utvrđenja graničnih točaka zemljišta koje je kupila, dok je po svjedokinji M. angažirani geometar M. 12. veljače 2018. po drugi

put pristupio licu mjesta kada je potvrdio izmjere i oznake graničnih točaka te dao do znanja njezinom sinu kako može nastaviti s postavljanjem ograde, koju je Jakša M. na kraju postavio desetak dana nakon toga. Dakle, ograda je postavljena oko 22. veljače 2018., stoga su logični i uvjerljivi tužbeni navodi kako je tužitelj saznao za ogradu u vrijeme dolaska na V. 27 dana prije tužbe koju je 26. ožujka 2018. podnio preporučeno poštom. Ovome valja dodati kako su bez pravnog značaja navodi o rupi ili rupama iskopanim radi postavljanja ograde, koje spominje svjedokinja M., jer nisu rupe onemogućile tužitelja u daljnjem posjedovanju cjelovitog zemljišta, nego postavljanje ograde koja je taj prostor fizički razdvojila, tako da tužitelj od tog trenutka ne može pristupati površinama položenim zapadno od ograde. U svakom slučaju, iz stanja u spisu proizlazi da je sudska zaštita zatražena u zakonskom roku od 30 dana od saznanja za čin smetanja i počinitelja, tako da se prigovor prekluzije drži neosnovanim. Nadalje valja navesti kako svjedok M.

spominje kako je predmetno zemljište predstavljalo deponij smeća do početka veljače 2018. kada ga je očistio i doveo u današnje stanje, a njegova majka tvrdi kako je s čišćenjem terena započeo u tijeku 2017., što je u evidentnom kronološkom nesuglasju. U tom slučaju bi saznanja o čišćenju imao i svjedok H., koji je boravio u V. od kraja lipnja do sredine srpnja te od rujna do prve polovine listopada 2017., a posebno svjedok B. koji je viđao M. čistiti parcelu tužene

bez prelazaka kamene međašne linije u smjeru istoka, a kada ga je vidio da je prešao tu liniju prilikom postavljanja ograde, o tome je obavijestio tužitelja, tako da se ne može raditi o 2017., već o 2018. Dakle, iskazi ovih svjedoka dijelom su u međusobnom nesuglasju, a dijelom i bez valjanog dokaznog uporišta, pri čemu je valjalo uzeti u obzir kako se radi o osobama koje su po kazivanju svjedokinje M. u rodbinskim i bliskim odnosima s tuženom i pomažu joj prilikom obavljanja različitih poslova i usluga, što upućuje na njihovu dvojbenu objektivnost i interes za uspjehom tužene u parnici.

17. U skladu s iznesenim, sud je kod odlučivanja prihvatio kao vjerodostojne iskaze svjedoka H. i B. pa i svjedokinje K. B., jer prilikom

ocjene njihovih tvrdnji, kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, ne nalazi odstupanja ili kakvih logičnih nedostataka. Slijedom toga, proizlazi kako je tužitelj prije predmetnih radnji tužene bio u posjedu dijela čest. zem. 6946/1, koji je položen istočno od današnje ograde, na čest. zgr. 1574, na čest. zem. 6946/3 i na dijelovima čest. zgr. 2077/1 položenim zapadno od ograde koju je vještak označio slovima C-D, odnosno prostoru koji je prema svjedoku B. položen između oznaka B, C,

D, G i B te dijelu na kojem su ruševni ostatci označeni slovima D-E-F-G-D.

18. Na temelju ovako provedenog postupka nedvojbeno je utvrđeno kako je tužena kupila zemljište položeno zapadno od tužitelja, kako je ta površina godinama bila zapuštena i obrasla u visoku vegetaciju uz mnogo nabačenog otpada. Kako godinama živi u inozemstvu, prve posjedovne radnje poduzela je 2018. preko rođaka M. koji je očistio teren i ogradio ga metalnom ogradom u skladu s prethodnim utvrđenjem geometra A. M., koji je prema ugovoru tužene i službenim katastarskim mapama identificirao kupljeno zemljište i označio njegove granice. Sud se ne upušta u pitanje vlasništva i razmatranja identifikacije, stoga dopušta da je angažirani geometar postupio na stručan način i točno označio granice zemljišta koje je kupila tužena te da je ograda postavljena upravo prema njegovim oznakama, međutim, iz stanja u spisu proizlazi kako je postavljanjem ograde počinjen čin smetanja dijela posjeda tužitelja, koji je znatno prije toga kupio svoju nekretninu i započeo s njezinim postupnim uređenjem. Naime, prethodno izneseno činjenično stanje jasno ukazuje kako je prije radnji svjedoka M. tužitelj već obavljao posjedovna ovlaštenja na dijelu zemljišta koje predstavlja predmet spora, kako osobnim košenjem trave i čišćenjem terena, tako i radnjama svjedoka B., koji je i nakon prodaje nekretnine nastavio za tužitelja povremeno obavljati iste poslove na istom prostoru. Kod takvog stanja stvari, nedvojbeno je kako je tužena postavljanjem ograde fizički razdvojila do tada jedinstveni prostor posjeda tužitelja i tako mu učinila nedostupnim zemljište koje je nakon toga ostalo sa zapadne strane i to na prethodno gore navedenim dijelovima čest. zgr. 2077/1. Međutim, ovim radnjama tužena nije počinila smetanje posjeda ostalih spornih nekretnina. Naime, svjedoci ne spominju da bi tužitelj imao kakva ovlaštenja na dijelu čest. zem. 6946/1 koji je položen zapadno od ograde, već isključivo istočno od nje, a nema smetanja čest. zgr. 1574, jer je ograda postavljena duž zapadne granice te čestice i ne prelazi na njezinu površinu prema istoku, a svakako nije smetana ni čest. zem. 6946/3, jer se ograda proteže izvan njezinih granica.

19. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja nedvojbeno je kako tužba ima valjano zakonsko uporište u citiranim odredbama ZV u odnosu na dio nekretnine oznake čest. zgr. 2077/1 K.O. V., koji je položen neposredno uz zapadnu stranu ograde, stoga je valjalo utvrditi kako je tužena njezinim postavljanjem na trasi koju je sudski vještak označio crvenom bojom i slovima B-C-D počinila smetanje posjeda tužitelja i s tim u vezi naložiti joj uklanjanje upravo u označenom dijelu kako bi se omogućio pristup tom dijelu nekretnine, a odbiti tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na utvrđenje smetanja preostalih nekretnina oznake čest. zem. 6946/1, čest. zgr. 1574 i čest. zem. 6946/3 te uklanjanje ograde u dijelu oznake A-B, kako je i odlučeno u točki I izreke rješenja.

20. S obzirom na ishod ove parnice, odluka o trošku temelji se na odredbi iz čl. 154. st. 4. ZPP., radi čega je odlučeno da svaka stranka snosi svoj trošak postupka, kako je odlučeno u točki II izreke rješenja.

Split, 31. ožujka 2023.

S u d a c

Branko Malenica v.r.

PRAVNA POUKA Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA

- pun. tužitelja

- pun. tužene