Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž Ob-353/2022-2

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu po sudcu tog suda Marku Pribisaliću, kao sudcu pojedincu, u pravnoj stvari, izvanparničnom postupku predlagateljice K. Š. iz Z., OIB:…, koju zastupa punomoćnica A. K., odvjetnica u Z., i protustranke Zavoda, Z., OIB:…, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 146 R1 Ob- 1971/2020-20 od 11. svibnja 2022., dana 28. ožujka 2023.,

r i j e š i o  j e:

Uvažava se žalba protustranke, preinačava rješenje Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj 146 R1 Ob-1971/2020-20 od 11. svibnja 2022. i rješava:

"Odbija se kao neosnovan predlagateljičin prijedlog koji glasi:

"I./ Utvrđuje se da su predlagateljica K. Š., OIB:… i sada pokojni J. E., rođen … živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od kraja 1993. pa do smrti pokojnog J. E., …""

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da su predlagateljica K. Š., OIB:… i sada pokojni J. E., rođen … živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od kraja 1993. pa do smrti pokojnog J. E., …"

2.Protiv navedene prvostupanjske odluke žali se protustranka pobijajući tu odluku u cijelosti, ne navodeći određeno koji od žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP), predlažući prvostupanjsko rješenje preinačiti i zahtjev odbiti.

3.Na žalbu nije odgovoreno.

4.Žalba je osnovana.

5.Predmet postupka je utvrđenje izvanbračne zajednice između predlagateljice i sada pokojnoga J. E., u trajanju od kraja 1993. godine do 9. kolovoza 1995., radi ostvarenja zahtijeva na pravo na obiteljsku mirovinu. Prvostupanjski sud je prihvatio predmetni zahtjev radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice smatrajući kako su ispunjene zakonske pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice u smislu odredaba Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, dalje ObZ), kao i sukladno odredbama Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03, 163/03, 127/13 i 33/15, dalje u tekstu ZN).

6.U postupku koji je prethodio donošenju odluke prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio:

-kako u prijedlogu od 30. rujna 2020. predlagateljica navodi da je sa sada pokojnim J. E. bila u izvanbračnoj zajednici od 1993. godine pa do njegove pogibije …, za vrijeme trajanja te zajednice rođeno je dijete L. E., …, kao i da je iza pokojnoga J. E. vođen ostavinski postupka u kojem su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku ona i sin L. E. utvrđeni zakonskim nasljednicima,

-kako predlagateljica tvrdi i da je njezin izvanbračni suprug bio hrvatski branitelj pa je njoj i njihovu sinu rješenjem Ministarstva priznato pravo na obiteljsku invalidninu, a nadležna služba protustranke predlagateljici je 20. svibnja 1997. i 23. travnja 1999. priznala pravo na doplatak za djecu kao članu obitelju hrvatskog branitelja, a Gradski ured za branitelje izdao joj potvrdu da je član obitelji, odnosno izvanbračna supruga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i kako ima pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice u izvanparničnom postupku i to radi podnošenja prijedloga radi ostvarivanja prava na mirovinu,

-kako se protustranka usprotivila prijedlogu i utvrđenju izvanbračne zajednice ističući kako predlagateljica nema pravo na obiteljsku mirovinu jer je to pravo izvanbračnim drugovima u domaćem pravnom poretku priznato tek 28. ožujka 2008.,

-kako iz Rodnog lista za J. E. i Izvatka iz matice rođenih za J. E. te iz Elektroničkog zapisa iz matice rođenih za K. Š. i izvatka iz matice rođenih za K. Š., proizlazi da u predmetnom razdoblju oni nisu bili u braku, a iz presude Visokog suda Californije, Okruga Los Angeles proizlazi da je brak koji je J. E. sklopio s K. M. M.-E. razveden...,

-kako iz rodnog lista za L. E. proizlazi da je dotični rođen … od majke predlagateljice, a otac djeteta je J. E., rođen …,

-kako iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku od 13. listopada 1995. proizlazi da je zakonskim nasljednikom iza pokojnog J. E. proglašen sin L. E., a iz rješenja Ministarstva, Uprave za obranu Š. od 23. studenoga 1995. kako je obitelji pokojnog J. E., predlagateljici i njezinom sinu L. E., priznao pravo na obiteljsku invalidninu od 1. rujna 1995. pa nadalje,

-kako iz rješenja tuženika proizlazi da je predlagateljici na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji priznato pravo na doplatak za dijete,

-kako iz iskaza predlagateljice i iskaza svjedoka J. R. i Ž. B. proizlazi zaključak da su predlagateljica i J. E. bili u izvanbračnoj zajednici od … pa do njegove smrti …, a svjedoci o postojanju te zajednice imaju i neposredna saznanja.

7.Na temelju ovako utvrđenoga činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je zaključio kako je postojala izvanbračna zajednica predlagateljice i sada pokojnoga J. E., u kojoj zajednici je prije isteka tri godine rođeno dijete, čime su i ispunjeni uvjeti za utvrđenje da su predlagateljica i J. E. živjeli u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od kraja 1993. godine pa do smrti pokojnoga J. E., … te je zahtjev u cijelosti prihvaćen. Pritom prvostupanjski sud navodi i kako valja razlikovati postupak utvrđenja izvanbračne zajednice pred sudom od postupka radi priznavanja prava na obiteljsku mirovinu, koji postupak je upravni postupak, u ovom sudskom postupku sud utvrđuje je li postojala izvanbračna zajednica, a je li to utvrđenje u sudskom postupku i dovoljno da bi se nekoj osobi priznalo pravo na obiteljsku mirovinu ovisi isključivo o rezultatima upravnog postupka koji ta osoba mora pokrenuti pa da bilo kakvo tumačenje suda o tomu ni na koji način ne bi bilo obvezujuće "za nikoga". Naposljetku, kako je predlagateljica u spis dostavila i odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III/2287/2017, u kojoj je navedeno kako ne postoji opravdanje za različito postupanje prema predlagateljima kao izvanbračnim parterima u slučajevima priznavanja prava na obiteljsku mirovinu, neovisno o razdoblju trajanja te izvanbračne zajednice, a utvrđenje izvanbračne zajednice u ovom postupku da ni na koji način ne dira u pravo upravnog tijela za donošenje odluke o pravu na obiteljsku mirovinu pa sud ne može, u cilju sprječavanja prava na ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu, ne utvrditi postojanje izvanbračne zajednice ako ona postoji.

8.Ispitujući pobijanu odluku u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka u smislu članka 365. stavka 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje kako nije počinjena bitna povreda odredaba postupka na koju sud pazi po službenoj dužnosti pa se zakonitost i pravilnost prvostupanjske odluke može ispitati.

9.Navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda utemeljena su u bitnom na sadržaju dokaza provedenih u postupku, koje dokaze je prvostupanjski sud cijenio primjenom članka 8. ZPP-a. Međutim, navedeni zaključak prvostupanjskog suda ne može prihvatiti kao pravilan ovaj žalbeni sud, jer je žalbenim prigovorima protustranke dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja, budući da je na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pogrješno primijenio materijalno pravo.

10.Člankom 11. stavak 1. ObZ-a propisano je kako se odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. U smislu članka 3. ranije važećeg ObZ/03 odredbe zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

11.Člankom 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16, dalje ZMO), propisano je:

(1) U slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to:

1. udovica, odnosno udovac

2. razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje

3. djeca rođena u braku, izvan braka ili posvojena

4. pastorčad koju je osiguranik uzdržavao

5. unučad koju je osiguranik uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu

6. roditelji – otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao

7. djeca bez roditelja – braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu.

(2) Članovi obitelji iz stavka 1. ovoga članka osigurani su za slučaj smrti osoba iz članaka 19. do 21. ovoga Zakona ako je smrt tih osoba nastala zbog ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, dok su obavljale poslove pod okolnostima iz članaka 19. do 21. ovoga Zakona.

(3) Pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

11.Iz članka 8. stavak 2. ZN-a proizlazi da na temelju zakona ostavitelja nasljeđuje i njegov izvanbračni drug, s tim što se izvanbračnom zajednicom u smislu tog zakona smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.

12.Izvanbračna zajednica kao pravni institut u hrvatskom pravnom poretku uređena je od 1978. godine, tadašnjim Zakonom o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj 11/78, 45/89, 51/89-pročišćeni tekst i 59/90 dalje u tekstu: ZBPO). Ustavom Republike Hrvatske, u članku 61. stavku 2., propisano je da se brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju zakonom. Ta odredba temelj je za uređenje izvanbračne zajednice u obiteljskom pravu i u drugim pravnim područjima. Prema Obiteljskom zakonu, kako je navedeno, izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno dijete.

13.Dakle, osim potrebnog trajanja od najmanje tri godine, koje razdoblje je zakonski normirano na temelju dugogodišnje sudske prakse, ili kraće ako je u zajednici rođeno zajedničko dijete, za priznanje učinaka izvanbračne zajednice potrebno je da niti jedan od partnera nije u braku, da među njima postoji trajnija zajednica i to ne samo zajedničkog stanovanja, već i u uspostavljanju emocionalne povezanosti te ekonomske zajednice u kojoj izvanbračni drugovi međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, neovisno o namjeri zaključenja braka.

14.Prema shvaćanju ovog drugostupanjskog suda neutemeljeno se predlagateljica poziva na Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ("Narodne novine", broj 121/17), jer je člankom 40. tog Zakona navedeno kako se na konkretan slučaj ima primijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 35/08, u daljnjem tekstu: ZMO/08). Naime, prijelaznom odredbom članka 7. ZMO/08 propisano je: pravo na obiteljsku mirovinu može ostvariti osoba ako izvanbračna zajednica postoji na dan stupanja na snagu ovog Zakona, a trajala je najmanje tri godine. Slijedom navedenog, od stupanja na snagu ZMO/08 u domaćem je pravnom poretku priznato pravo na obiteljsku mirovinu i izvanbračnim drugovima osiguranika, odnosno korisnika mirovina, pod uvjetom da je izvanbračna zajednica trajala tri godine do smrti osiguranika, odnosno korisnika, a da je smrt osiguranika odnosno korisnika, nastupila 28. ožujka 2008. ili kasnije i da je postojanje te zajednice dokazano u izvanparničnom postupku.

15.Dakle, u razdoblju na koje se prijedlog odnosi u hrvatskom pravnom poretku to pravo nije bilo priznato izvanbračnim drugovima niti je izvanbračna zajednica u području mirovinskog osiguranja bila proglašena zabranjenom, odnosno diskriminatornom osnovom koja bi dovela do zaštite koju jamči članak 14. stavak 1. Ustava RH.

16.Posebno valja navesti i kako se prvostupanjski sud poziva na stav iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III/2287/2017 od 14. studenoga 2018., međutim tom odlukom se, kako sam Ustavni sud navodi, razmatraju problemi vezani uz priznavanje prava na obiteljsku mirovinu izvanbračnim udovicama, odnosno udovcima, a u okolnostima tog konkretnog slučaja, prema kojima je podnositeljica u tom postupku prvi zahtjev za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu bila podnijela 20. veljače 2008., pa je sukladno stajalištu Ustavnog suda, trebalo taj konkretan slučaj sagledati u svjetlu "sveukupnog pravnog okvira kojim su prava izvanbračnih drugova bila uređena". Osim toga, u tom postupku je podnositeljica sa svojim pokojnim suprugom, korisnikom mirovine, živjela petnaest godina u izvanbračnoj zajednici sve do njegove smrti 29. listopada 2007., a i izvanbračna zajednica je utvrđena rješenjem Općinskog suda u Rijeci od 1. lipnja 2010. Nadalje, u toj odluci se izrijekom navodi i kako Ustavni sud ocjenjuje da je suprotno svrsi zakona odrediti isključenje određene kategorije osoba (izvanbračnih udovica/udovaca) od mogućnosti ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu, samo zato što su s osobom od koje se pravo izvodi živjele prije dana 28. ožujka 2008., a unatoč ispunjenju određenih pretpostavki (trajnost, rođenje zajedničkog djeteta, postojanje sudske odluke donesene u izvanparničnom postupku), koje pretpostavke nedvojbeno daju kvalitetu na koju se nadovezuju pravne posljedice istovjetne onima kao kod bračne zajednice.

17.Dakle, ovaj drugostupanjski sud drži kako se navedeno pravno stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske ne može primijeniti u ovom postupku u kojemu se zahtijeva utvrđenje izvanbračne zajednice (u razdoblju od kraja 1993. godine pa do smrti pokojnog J. E., …, a koji postupak je pokrenut …) jer, sukladno stajalištu Ustavnog suda, treba svaki konkretan slučaj sagledati u svjetlu "sveukupnog pravnog okvira kojim su prava izvanbračnih drugova bila uređena" (i to u tom postupku u vrijeme podnošenja zahtjeva za mirovinu od ...). Osim toga, u takvom istovjetnom položaju su sve izvanbračne zajednice u Republici Hrvatskoj u kojima je osiguranik preminuo prije nego je uveden institut izvanbračne zajednice, a u pogledu ostvarivanja prava na mirovinu i mirovinsko osiguranje (tako i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-3/798/2006 od 22. prosinca 2009.).

18.Konačno, pozivanje prvostupanjskog suda na odredbe važećega ObZ-a te na nasljeđivanje sukladno odredbama ZN-a, odnosno pozivanje na izvanbračnu zajednicu koju uređuju odredbe tih Zakona nije pravilno, jer se u konkretnom slučaju imaju primijeniti citirane odredbe ZMO/08 kao "lex specialis" u odnosu na odredbe ObZ-a. Ovakav pravni stav ovog suda u skladu je i s ranije zauzetim stavom u sudskoj praksi Županijskog suda u Splitu iz rješenja poslovni broj Gž Ob-264/2021-2 od 31. svibnja 2021.

19.Dakle, prvostupanjski sud je u pobijanoj odluci pravilno utvrdio odlučne činjenice, ali je pogrješno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog prihvatio, a pravilnom primjenom navedenih zakonskih odredaba valjalo je prijedlog odbiti kao neutemeljen.

20.Stoga je, postupajući temeljem članka 380. točka 3. u svezi s člankom 381. i s člankom 373. ZPP-a, valjalo rješenjem preinačiti prvostupanjsko rješenje.

21.Zbog navedenoga je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.

U Splitu 28. ožujka 2023.

Sudac:

Marko Pribisalić, v. r.