Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Borelli 9
Poslovni broj: 13 Gž -1195/2022-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Katiji Hrabrov, u pravnoj stvari tužitelja I. Š., OIB: …., iz Zagreba, Ilica 462/1, zastupanog po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv tuženika Z. K., OIB: …, iz Z., zastupanog po punomoćniku D. P., odvjetniku u Z., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-142/2019-9 od 5. listopada 2022., dana 31. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba tužitelja I. Š., ukida rješenje Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-142/2019-9 od 5. listopada 2022. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
»Tužba se u ovom predmetu odbacuje.«
2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio tužitelj pobijajući ga zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijano rješenje ukine i predmet vrati Općinskom građanskom sudu u Zagrebu kao mjesno nadležnom sudu na ponovan postupak. U žalbi ističe kako sud prvog stupnja pobijano rješenje temelji na utvrđenju da se u predmetnom slučaju radi o presuđenoj stvari (presuda Općinskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-5103/94 od 1. prosinca 1998.), međutim, nije uzeo u obzir činjenicu da stanje u zemljišnim knjigama na dan donošenja navedene presude nije odgovaralo zemljišnoknjižnom stanju predmetne nekretnine na način da bi ista mogla biti provedena u zemljišnim knjigama, a to prije svega iz razloga jer u presudi uopće nije naveden zemljišnoknjižni uložak u kojem je upisana predmetna nekretnina, tako da nije razvidno da li su u njoj navedene katastarske ili zemljišnoknjižne čestice, niti ima opisa nekretnine, odnosno suvlasničkih udjela koji bi prema presudi pripali tužitelju. Napominje kako do dana podnošenja tužbe, a ni do danas, tuženik niti njegovi roditelji kao pravni prednici nisu tužitelju izdali tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama sukladno zemljišnoknjižnom stanju kako bi između stranaka naknadno mogao biti sklopljen međuvlasnički ugovor temeljem građevinskog elaborata koji bi odražavao stvarno stanje predmetne nekretnine. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da tužitelj ima opravdani pravni interes za podnošenje tužbe u predmetnoj pravnoj stvari. Navodi kako je donošenjem pobijanog rješenja sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku, budući da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.
3. U odgovoru na žalbu tuženik je osporio žalbene navode tužitelja ističući kako su parnične stranke vezane pravomoćnom odlukom koja se ne može preispitivati u predmetnoj parnici, te su istom odlukom trajno uređeni odnosi između stranaka. Sud prvog stupnja je nedvojbeno jasno utvrdio da je između istih stranaka, temeljem istog tužbenog zahtjeva, te iste činjenične i pravne osnove već vođen postupak radi utvrđenja i priznanja prava vlasništva za istu nekretninu. Dakle, prvostupanjski sud je u obrazloženju rješenja jasno definirao kako i zašto je utvrdio da se u konkretnom slučaju radi o ranije presuđenoj stvari. Predlaže odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja. Popisuje trošak sastava odgovora na žalbu.
4. Žalba je osnovana.
5. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 70/19), na koju u žalbi ukazuje tužitelj, budući da pobijano rješenje ima razloga o odlučnim činjenicama, dani razlozi su jasni i neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se isto može ispitati.
6. Prvostupanjski sud nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. istoga Zakona.
7. Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja pozivom na odredbu čl. 288. st. 2. ZPP odbacio je tužbu u predmetnoj pravnoj stvari, s obrazloženjem da je presudom Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5103/94 od 1. prosinca 1998. već pravomoćno odlučeno o zahtjevu tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.
8. Iz stanja spisa proizlazi kako tužitelj postavljenim tužbenim zahtjevom prema tužitelju traži da se utvrdi da je suvlasnik za 5/12 dijela čest. br. 1700/3, u naravi oranica površine 726 m[2] , odnosno 202 čhv, upisana u zk. ul. 6039 k.o. V. N., te da se naloži zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog građanskog suda u Zagrebu da u zemljišne knjige upiše to pravo vlasništva tužitelja na navedenoj nekretnini, što je tuženik dužan trpjeti.
9. Iz presude Općinskog sud u Zagrebu poslovni broj P-5103/94 od 1. prosinca 1998. proizlazi da je pravomoćno utvrđeno kako je ovdje tužitelj utvrđen suvlasnikom za ½ dijela prizemlja, što u naravi predstavlja poslovni prostor u južnom dijelu prizemlja poslovno-stambenog objekta u Z., izgrađenog na čest. br. 1700/3
k. o. N. V., te suvlasnik za ¼ dijela prvog, drugog, trećeg i četvrtog kata I potkrovlja poslovno-stambenog objekta u Zagrebu, izgrađeno na čest. br. 1700/3 k.o. N. V., slijedom čega se nalaže tuženicima D. K. i D. K., prednicima ovdje tuženika, da tužitelju izdaju valjanu pravnu ispravu podobnu za prijenos njihovog suvlasničkog prava na navedenom poslovno – stambenom objektu, jer će u protivnom tu ispravu zamijeniti ova presuda.
10. Za odbacivanje tužbe zbog litispendencije nužno je da u drugoj parnici među istim strankama i u pogledu istog zahtjeva teče parnica, odnosno da je stvar pravomoćno presuđena.
11. Da bi se moglo govoriti o istovjetnosti dvaju zahtjeva, potrebno je postojanje njihovog subjektivnog (iste stranke) i objektivnog (isti predmet spora) identiteta, a traži se i da su oba zahtjeva utemeljena na identičnoj činjeničnoj osnovi.
12. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda u konkretnom slučaju ne radi se o istovjetnosti predmetnog zahtjeva i zahtjeva iz pravomoćne presude Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5103/04. Naime, presudom poslovni broj P-5103/04 tužitelj je utvrđen suvlasnikom određenih dijelova poslovno-stambenog objekta izgrađenog na čest. br. 1700/3 k.o. N. V., dok predmetnom tužbom traži da se utvrdi suvlasnikom na čest. br. 1700/3 k.o. V. N., u naravi oranica, dakle, na zemljištu koje je i kao takvo upisano u zemljišnim knjigama pa, iako se radi o istoj zemljišnoknjižnoj čestici (čest. br. 1700/3 k.o. V. N.), ne radi se o istom predmetu spora.
12.1. Nadalje, presudom poslovni broj P-5103/04 naloženo je prednicima tuženika da tužiteljima izdaju valjanu ispravu podobnu za prijenos njihovog suvlasničkog prava na poslovno-stambenom objektu koji je bio predmet tog spora, jer će u protivnom tu ispravu zamijeniti donesena presuda, dok u konkretnom slučaju tužitelj podnosi tužbu s nalogom tuženiku da trpi upis prava vlasništva na ime tužitelja, pa se ni u tom dijelu tužbenog zahtjeva ne radi o istovjetnosti.
13. Stoga je sud prvog stupnja pri donošenju pobijanog rješenja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 288. st. 2. ZPP, na koju u žalbi sadržajno ukazuje tužitelj, a koja je utjecala na zakonitost i pravilnost istog rješenja.
14. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP, uvažiti žalbu tužitelja, ukinuti rješenje suda prvog stupnja i predmet vratiti istom sudu na ponovan postupak.
15. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu u postupanju te će izvođenjem dokaza koji se predlažu utvrditi odlučne činjenice u postupku te odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja.
Zadar, 31. ožujka 2023.
Sutkinja
Katija Hrabrov
