Baza je ažurirana 02.06.2025.
zaključno sa NN 76/25
EU 2024/2679
1
Poslovni broj: Gž Zk-479/2023-2
Republika Hrvatska Županijski sud u Splitu Split, Gundulićeva 29a |
Poslovni broj: Gž Zk-479/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Splitu, po sutkinji Sonji Meštrović, u zemljišnoknjižnom predmetu provedbe prijavnog lista Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Odjela za katastar nekretnina Split, Ispostave za katastar nekretnina Omiš, odlučujući o žalbi A. T., OIB ..., iz S., kojeg zastupa A. R., odvjetnik u S., protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Omišu, poslovni broj Z-18520/2022 (ZP-206/2018) od 21. kolovoza 2023., 29. siječnja 2024.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba protivnika upisa A. T., OIB ..., kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Omišu, poslovni broj Z-18520/2022 (ZP-206/2018) od 21. kolovoza 2023.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbijen je prigovor protustranke A. T. kao neosnovan te je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Omišu poslovni broj ZP-206/2018 od 1. listopada 2018. u pobijanom dijelu pod točkom II. izreke, kojim se evidentira promjena na čest. zem. 2646 k.o. K. (točka I. izreke), te je naložen upis zabilježbe odbijenog prigovora u kartonu zemljišta otvorenom za čest. zem. 2646 k.o. K. do pravomoćnog okončanja postupka (točka II. izreke) i tom odjelu naložena provedba rješenja (točka III. izreke).
1.1. Protiv citiranog rješenja žalitelj je izjavio žalbu iz svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP), a u svezi s odredbom članka 91. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 139/99., 114/01., 100/04., 107/07., 152/08., 126/10., 55/13., 60/13. i 108/17., dalje: ZZK/96.), koji se Zakon u ovom slučaju primjenjuje na temelju odredbe članka 241. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/19. i 128/22. – dalje: ZZK/19), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači a podredno, da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje.
1.2. Na žalbu nije odgovoreno.
2. Žalba nije osnovana.
3. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio prigovor protivnika upisa A. T. kao neosnovan i potvrdio pobijano rješenje u dijelu koji se odnosi na čest. zem. 2646 k.o. K. kojim je u odnosu na tu česticu zemlje sada dopušten sudski polog isprava te u otvorenom kartonu zemljišta za čest. zem. 2646 kuća od 100 m² i dvor od 328 m² evidentirana promjena površine na sada česticu zemlje 2646 kuća od 100 m² i dvorište od 172 m² jer je prvostupanjski sud smatrao da je nadležni ured za katastar dostavio zemljišnoknjižnim sudu sve isprave iz odredbe članka 124. stavka 1. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23. i 133/23., dalje: ZC) koje ispunjavaju pretpostavke valjanosti javne isprave propisane člankom 55. stavkom 1. ZZK/96. radi upisa javne ceste u karton zemljišta, pa je taj sud po službenoj dužnosti proveo promjene oblika i površine zemljišta neovisno o postojećim upisima sukladno odredbi članka 124. stavku 2. ZC-a. Također je prvostupanjski sud smatrao da je zemljišnoknjižni postupak strogo formalni postupak u kojem prilikom provedbe prijavnog lista taj sud ne ispituje pravilnost podataka sadržanih u prijavnom listu koji je dostavljen po službenoj dužnosti, kao i što je smatrao da sukladno odredbama ZC-a upisani vlasnik nekretnine kojom prolazi cesta ne treba sudjelovati u postupku utvrđivanja stvarnog stanja cesta te da stvarnopravni ili obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina nisu od utjecaja na usklađivanje faktičnog i zemljišnoknjižnog stanja ceste.
4. Prema stanju spisa rješenjem ovlaštenoga zemljišnoknjižnog referenta poslovni broj ZP-206/2018 od 1. listopada 2018. dopušten je sudski polog isprava i to Geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste Z6169, kopije katastarskog plana potvrđenih kod Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Omiš, pod brojem Klasa: 932-06/17-02/432, Urbroj: 541-26-02-01-18-5 27. ožujka 2018., geodetske snimke izvedenog stanja i Očitovanja Županijske uprave za ceste na podruju Splitsko-dalmatinske županije od 10. studenog 2017. te je u otvorenom kartonu zemljišta za čest. zem. 2646 kuća od 100 m² i dvor od 328 m² evidentirana promjena površine na sada novo česticu zemlje 2646 kuća od 100 m² i dvorište od 172 m².
5. Suprotno žalbenim prigovorima, prvostupanjski sud je valjano utvrdio potrebno činjenično stanje na koje je pravilno primijenio materijalno pravo kada je donio pobijano rješenje, pravilno utvrdivši sve okolnosti relevantne za donošenje odluke u ovoj zemljišnoknjižnoj stvari. To znači da je prvostupanjski sud odlučujući o prigovoru pravilno ocijenio da predmetna isprava (prijavni list) na temelju koje je zatražen sporni upis ispunjava sve potrebne pretpostavke kao i da je stanje zemljišne knjige u trenutku podnošenja prijedloga za upis bilo takvo da nije bilo zapreka za zemljišnoknjižni upis sukladno odredbama članka 106. i članka 108. stavka 1. ZZK/96., pa da je taj sud pravilno postupio kada je navedenim rješenjem prijedlogu za upis udovoljio (čl.109. st. 1. ZZK/96.).
6. Prema stanju koje proizlazi iz prvostupanjskog spisa, sve zakonske pretpostavke potrebne za upis promjene površine premetne čest. zem. 2646 k.o. K. su u konkretnom slučaju bile ispunjene, kako je to valjano i obrazloženo pobijanim prvostupanjskim rješenjem. Ovo iz razloga jer je zemljišnoknjižni odjel na temelju članka 10. stavka 4. ZZK/96. i članka 108. stavka 2. ZZK/96. dužan provesti prijavni list za zemljišnu knjigu, a radi upisa javne ceste, koji mu je po službenoj dužnosti nadležni ured za katastar dostavio na provedbu.
6. Naime, prema članku 124. stavku 1. ZC-a javne ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11.) koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju odluke iz članka 7. stavka 2. ZC-a, geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste i rješenja nadležnog zemljišnoknjižnog suda o provedbi prijavnog lista, dok prema stavku 3. tog članka prijavni list za prethodnu provedbu u zemljišnoj knjizi iz stavka 1. toga članka zemljišnoknjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenoga geodetskog elaborata izvedenog stanja javne ceste, snimljenog prema pravilima propisanim posebnim zakonom, a koji pribavlja i tijelu nadležnom za katastar dostavlja pravna osoba koja upravlja javnim cestama.
6.1. Odredbom članka 125. ZC-a propisano je da se na evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige javnih cesta iz članka 123. i članka 124. ZC-a ne primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuje prostorno uređenje i gradnja, a kojima je propisana parcelacija građevinskog zemljišta i evidentiranje građevina u katastru, niti odredbe zakona kojim se uređuje katastar nekretnina te odredbe drugih zakona i propisa koje su protivne člancima 123.-130. ZC-a.
7. Obzirom da citirane odredbe ZC-a predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da odredbe tog Zakona ne propisuju da upisani vlasnik nekretnine kojom prolazi cesta treba sudjelovati u postupku utvrđivanja stvarnog stanja ceste, kao niti da su stvarnopravni ili obveznopravni zahtjevi vlasnika nekretnina od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja ceste, to žalbeni navodi žalitelja nisu prepreka za dopustivost upisa kao što nije ni od utjecaja činjenica da je žalitelj legalizirao objekt na toj čestici zemlje. Žalitelj je ovlašten štititi svoja prava u upravnom postupku obzirom da osporava promjenu koja je nastala prijavnim listom u katastru zemljišta.
7.1. Ovdje treba navesti da je Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci broj U-I/6326/2011 od 7. veljače 2017. donesenoj povodom ocjene ustavnosti mjerodavnih odredaba ZC-a izrazio pravno stajalište da su ceste dobra takvog značenja da uživaju i ustavnu zaštitu, da na njima stoga vlasništvo privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) nije moguće budući da je riječ o dobrima koja služe svima i/ili imaju osobitu gospodarsku, obrambenu ili kakvu drugu stratešku važnost; da se na tim dobrima radi o stjecanju prava vlasništva na temelju samog zakona (ex lege) jer se radi o dobrima koja su od interesa za Republiku Hrvatsku (čl. 50. st. 1. u vezi s čl. 52. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14., dalje: Ustav), čl. 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV)), da je stjecanje prava vlasništva javnopravnih subjekata (Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave) na nekretninama koje su u naravi ceste te s druge strane gubitak prava vlasništva privatnopravnih subjekata (fizičkih ili pravnih osoba) na nekretninama na kojima se te ceste nalaze nastupilo znatno prije stupanja na snagu ZC-a i da primjena čl. 124., 131., 132. i 133. ZC-a same po sebi nemaju utjecaja na nastanak ili prestanak vlasničkih prava, već se njihov sadržaj i svrha iscrpljuju u normiranju pravno-tehničkih radnji i postupaka potrebnih za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi ceste, kako bi se postigla usklađenost faktičnog i knjižnog stanja tih nekretnina; da se zakonska, konvencijska i ustavnopravna zaštita prava vlasništva odnosi na onu vrstu odnosa vlasnika prema objektu svojeg vlasništva koju je moguće označiti kao "mirno uživanje", a da provedba postupaka izvlaštenja ili evidentna gradnja ceste na određenoj nekretnini tijekom izvjesnog vremena, ili njezina evidentna ustaljena opća uporaba u svojstvu ceste, po prirodi stvari, isključuje mogućnost istodobnog "mirnog uživanja" vlasništva nekretnine; da mjerodavne odredbe predstavljaju zakonsko uređenje načina katastarskog i zemljišnoknjižnog evidentiranja stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi i da taj Zakon ne zahtijeva da u njemu bude propisan i neki posebni oblik stvarnopravne i/ili obveznopravne zaštite bivših vlasnika tih nekretnina jer usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja takvih nekretnina, načelno, ne otvara ni pitanje vlasništva, ni pitanje naknada za oduzeto vlasništvo, obzirom su ta pitanja, u pravilu, već riješena, dok pojedinim bivšim vlasnicima ako smatraju da su oštećeni u svojim pravima nije uskraćena mogućnost postavljati zahtjeve obveznopravne prirode.
8. S obzirom na izneseno, a kako nisu ostvareni razlozi radi kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, a niti povrede zakona na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, trebalo je, na temelju odredbe članka 128. stavka 3. ZZK/96., odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, kako je navedeno u izreci ovog rješenja.
Split, 29. siječnja 2024.
Sutkinja: Sonja Meštrović, v. r. |
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.