Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Savska cesta 62

Poslovni broj: I Kž-Us-58/2022-11

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja dr.sc. Lane Petö Kujundžić, predsjednice vijeća te Snježane Hrupek-Šabijan i mr.sc. Ljiljane Stipišić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalistice Vanje Petrović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog Ž. V., zbog kaznenog djela iz članka 329. stavka 1. točka 4. u vezi sa člankom 190. stavak 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21. - dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženika podnesenim protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj K-Us-12/2021. od 26. siječnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 30. ožujka 2023., u prisutnosti u javnom dijelu sjednice optuženog Ž. V. i braniteljice optuženika, odvjetnice N. P.,

r i j e š i o  j e

I Prihvaća se žalba optuženog Ž. V., ukida se prvostupanjska presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

II Uslijed odluke pod I, žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Županijskog suda u Rijeci proglašen je krivim optuženi Ž. V. zbog kaznenog djela protiv javnog reda, produljeno kazneno djelo počinjeno u sastavu zločinačkog udruženja iz članka 329. stavak 1. točka 4. KZ/11. u vezi kaznenog djela protiv zdravlja ljudi, neovlaštenom proizvodnjom i prometom drogama iz članka 190. stavak 2. KZ/11. sve uz primjenu članka 52. KZ/11., činjenično i pravno pobliže opisano u izreci te presude, te je na temelju navedene odredbe osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina, u koju kaznu mu je, na temelju članka 54. KZ/11., uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i istražnom zatvoru od 28. siječnja 2020. pa nadalje.

1.1. Na temelju članka 77. stavak 1. KZ/11. u vezi sa člankom 560. stavak 1. i 2. i člankom 559. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.), utvrđeno je da novčani iznos od 30.000,00 (trideset tisuća) eura predstavlja imovinsku korist koju je optuženi Ž. V. ostvario kaznenim djelom te da je novčani iznos od 30.000,00 (trideset tisuća) eura imovina Republike Hrvatske. Optuženom Ž. V. je naloženo da novčani iznos od 30.000,00 (trideset tisuća) eura u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate uplati u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.

1.2. Na temelju članka 78. stavak 1. i 2. KZ/11. u vezi članka 77. KZ/11. od optuženog Ž. V. kao prošireno oduzimanje imovinske koristi oduzima se novčani iznos od 68.030 (šezdeset osam tisuća trideset) eura, novčani iznos od 320 CHF (tristo dvadeset švicarskih franaka) te iznos od 8.200,00 (osam tisuća i dvjesto) kuna pa se navedeni iznosi, koji postaju imovina Republike Hrvatske, imaju uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.

1.3. Na temelju članka 79. stavak 2. KZ/11. od optuženog Ž. V. oduzeti su mobitel marke Huawei IMEI 864978042246779 i IMEI 864978042262784 sa pripadajućom SIM karticom, mobitel marke iPhone IMEI 359303064917059, mobitel crne boje na čijoj poleđini je natpis "1+", mobitel marke Wiko IMEI 359882081246108 sa pripadajućom SIM karticom operatera A1 IMSI 8938591419041539347, mobitel sivo srebrne boje, na čijoj poleđini je natpis "1+".

1.4. Na temelju članka 190. stavak 8. KZ/11. od optuženog Ž. V. oduzeto je 16,70 grama droge marihuana, 0,16 grama amfetamina te uređaj za vakumiranje na kojem je utvrđena prisutnost amfetamina.

1.5. Na temelju članka 148. stavak 1. u vezi članka 145. stavak 1. i 2. točka 1.,6. i 7. ZKP/08. naloženo je optuženom Ž. V. da u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude podmiri troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 5.000,00 (pet tisuća) kuna, troškove vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" i to toksikološko vještačenje koje se odnosi na vještačenje materije simulirano otkupljene dana 11. kolovoza 2019. u iznosu od 1.550,00 (tisuću petsto pedeset) kuna, toksikološko vještačenje materije oduzeto od V. L. 11. srpnja 2019. u iznosu od 1.250,00 (tisuću dvjesto pedeset) kuna, daktiloskopsko vještačenje u iznosu 2.194,00 (dvije tisuće sto devedeset četiri) kune, toksikološko vještačenje materije simulirano otkupljene dana 15. svibnja 2019. u iznosu od 42.000,00 (četrdeset dvije tisuće) kuna te toksikološko vještačenje materije simulirano otkupljene 1. srpnja 2019. u iznosu od 14.950,00 (četrnaest tisuća devetsto pedeset) kuna, dok će se o ostalim troškovima donijeti posebno rješenje.

2. Protiv te presude žali se državni odvjetnik zbog odluke o kazni (članka 467. točka 4. u vezi s člankom 471. stavak 1. točka 1. ZKP/08.) s prijedlogom da se optuženiku izrekne kazna zatvora u duljem trajanju.

2.1. Optuženi Ž. V. žali se po braniteljici N. P., odvjetnici iz Z., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka (članak 468. stavak 1. točka 3., točka 11. i stavak 2. ZKP/08.), te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske žalbu uvaži, pobijanu presudu ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred potpuno izmijenjeno vijeće. Ovaj optuženik žali se i po braniteljici I. B., odvjetnici iz R. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona, odluke o kazni i oduzimanju protupravno stečene imovinske koristi i troškovima kaznenog postupka, s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske prihvati žalbu, pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Žalbu je podnio i optuženik osobno zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona, "nepravičnog suđenja, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u činjenicama i samoj odluci o kazni", s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske pobijanu prvostupanjsku presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje i to pred potpuno izmijenjeno vijeće. Ujedno predlaže da se ukine istražni zatvor. Sve ove žalbe razmatrane su kao jedna žalba optuženog Ž. V..

3. Odgovor na žalbu državnog odvjetnika podnio je optuženik osobno s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.

4. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP/08. spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

5. Sjednica drugostupanjskog vijeća održana je u prisutnosti optuženika, čija prisutnost je osigurana putem konferencijskog video uređaja i njegove braniteljice, odvjetnice N. P., a u skladu s odredbom članka 475. stavak 3. ZKP/08. u odsutnosti uredno obaviještenog državnog odvjetnika i braniteljice, odvjetnice I. B., koja je pristupila nakon javne sjednice i opravdala kašnjenje prometnom gužvom.

6. Žalba optuženika je osnovana, dok je žalba državnog odvjetnika bespredmetna.

7. Nije u pravu optuženi Ž. V. kada tvrdi da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., smatrajući da obrazloženje presude ne sadrži razloge o tome koje je odlučne činjenice prvostupanjski sud utvrdio izviješćima i snimkama prikrivenih istražitelja iz Slovenije, da je nejasno da li se radi o izviješću prikrivenog istražitelja iz Republike Hrvatske ili iz Slovenije, a radi se o dokazima na kojima se temelji odluka o krivnji te da je propustio dati obrazloženje iz kojeg je dokaza izvedenog tijekom rasprave utvrdio odlučnu činjenicu da je osoba pod nadimkom … A. Z., jer unatoč tome što optuženik te žalbene navode podvodi pod citiranu bitnu povredu kaznenog postupka u suštini pobija činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda.

7.1. Međutim, optuženik s pravom u žalbi ističe da je prvostupanjski sud pročitao optužnicu Specijaliziranog državnog tužilaštva Republike Slovenije broj KT 2246/20. od 20. srpnja 2020., a potom na temelju tog dokaza (te presuda Županijskog suda u Rijeci Kov-Us-5/2020. i Kov-Us-7/2020. i drugih dokaza - točka 5.3.1. obrazloženja) zaključio da je A. Z. ustrojio zločinačko udruženje, u koje je povezao i optuženog Ž.

V., što obrana osporava.

7.2. Prema raspravnom zapisniku od 25. siječnja 2022. pročitana je optužnica Specijaliziranog državnog tužilaštva Republike Slovenije broj KT 2246/20. od 20. srpnja 2020. (u spisu se nalazi samo na slovenskom jeziku), te iako je obrana zahtijevala da se optužnica prevede na hrvatski jezik jer optuženik ne razumije slovenski jezik, to nije učinjeno, i na taj način, taj dio pribavljene dokazne građe, a iz koje se izvode zaključci u pogledu odlučnih činjenica koje se odnose na djelovanje optuženika u sastavu zločinačke organizacije, obrani je ostao nepoznat, pa su na taj način ograničena prava obrane pri čemu se napominje da se na dokazima pribavljenim kršenjem prava na prevođenje niti ne može temeljiti sudska odluka.

7.3. Pri tome, valja imati na umu da je pravo na prevođenje radi korištenja procesnih prava obrane propisano odredbom članka 8. stavka 6. ZKP/08. i Direktivom 2010/64/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima (SL L 280, 26.10.2010.) koja je prenesena u pravni poredak Republike Hrvatske (članak 1.a ZKP/08.). Stoga je za odluku o zahtjevu optuženika Ž. V. za prevođenje optužnice Specijaliziranog državnog tužilaštva Republike Slovenije odlučno je li neprevedena optužnica važna radi utvrđivanja potrebe ispitivanja svjedoka, koje okolnosti su bitne za osiguranje ostvarivanja prava optuženika na obranu i jamstva pravičnosti postupka, kako to u žalbi ističe optuženik, a ne okolnost je li ta optužnica korištena kao dokaz kod presuđenja i radi toga odugovlačeći, a kako to pogrešno zaključuje prvostupanjski sud.

7.4. Prvostupanjski sud je odbio dokazne prijedloge za ispitivanjem svjedoka koje je predložio optuženik, osim svjedoka D. V. (i izviješća o aktivnostima prikrivenih radnika koji nisu značajni nakon izmijenjene optužnice), pa tako i svjedoka Z. K. i V. L. koje je najprije usvojio, obrazloživši to u obrazloženju prvostupanjske presude (točka 5.21.) tvrdnjom da iako su ti prijedlozi najprije usvojeni na raspravi 30. kolovoza 2021. da je iduća rasprava 25. studenog 2021. odgođena zbog promjene branitelja, da je na raspravi koja je počela ispočetka 7. siječnja 2022. ponovno prihvaćen prijedlog za ispitivanje tri navedena svjedoka (koji se terete da su djelovali zajedno s optuženikom), a s obzirom da nisu pristupili jer je svjedok Z. K. imao Covid 19, a svjedoka V. L. policija nije mogla naći, sud je "obzirom na cjelokupni dokazni postupak" odbio prijedlog za njihovo ispitivanje. U odnosu na značajan dio dokaznih prijedloga koja je obrana predlagala (ispitivanje svjedoka A. Z., prikrivenih istražitelja, R. L.…), prvostupanjski sud ističe da su usmjereni na odugovlačenje postupka i/ili da su nevažni.

7.5. Točno je da prvostupanjski sud nema zakonsku obavezu provođenja svakog dokaznog prijedloga kako ga predloži obrana i ima pravo odbiti dokazne prijedloge kada utvrdi da su ispunjene pretpostavke iz članka 421. stavak 1. ZKP/08. Međutim, u konkretnoj situaciji sud se u obrazloženju odbijanja dokaznih prijedloga, koje je ranije prihvatio, Z. K. i V. L. poziva na tvrdnju da se radi o odugovlačenju postupka, iako iz spisa predmeta proizlazi da svjedok Z. K. izdržava kaznu zatvora i da raspravi (25. siječnja 2022.) nije mogao prisustvovati niti video vezom zbog bolesti Covid 19, a svjedok V. L. na tu raspravu iako nije priveden dostavio je medicinsku dokumentaciju, pa nije bilo zapreke da se nakon rasprave koja je trajala tri raspravna dana (24., 25., i 26. siječnja 2022. godine) pred istim vijećem, rasprava odgodi zbog nemogućnosti prisustvovanja svjedoka i održi unutar rokova koji nisu zahtijevali ponovno započinjanje rasprave.

7.6. Dakle, radi se o odbijanju gotovo svih dokaza predloženih po obrani (osim svjedoka D. V.) kojima je obrana željela osporiti navode optužbe i potvrditi navode obrane (tvrdnja da optuženik nije sudionik zločinačke organizacije). To se odnosi i na neosnovano odbijanje prijedloga optuženika da se kao svjedoci tijekom rasprave ispitaju prikriveni istražitelji uz zaštitu njihovog identiteta.

7.7. Naime, nesporno je da su tijekom kriminalističke obrade protiv optuženika bili naloženi posebni izvidi kaznenih djela uz privremeno ograničavanje njihovih ustavnih prava i sloboda, između ostalog, izvidna mjera uporabe prikrivenog istražitelja iz članka 332. stavak 1. točka 5. i 6. ZKP/08. Rezultati te mjere ogledaju se u izvješćima Ravnateljstva policije, Uprave kriminalističke policije, Odjela posebnih kriminalističkih poslova, a prema članku 333. ZKP/08., o tijeku provođenja mjera mogu se kao svjedoci ispitati osobe koje su tu mjeru provele. Ispitivanje prikrivenog istražitelja kao svjedoka koji ima osobna i neposredna saznanja o činjenicama do kojih se tijekom provođenja mjera došlo, predstavlja izvorni usmeni dokaz o tim činjenicama, kao osnovni način njihovog utvrđivanja u kontradiktornom postupku. U tom kontekstu, izvješće prikrivenog istražitelja kojim se pismeno registriraju saznanja stečena tijekom provođenja mjera, imaju značaj tzv. kontrolnog dokaza u cilju sveobuhvatne ocjene i analize vjerodostojnosti njegovog iskaza. Tek u svojoj ukupnosti, usmeni iskaz prikrivenog istražitelja izveden na raspravi, u komparaciji s pismenim izvješćima, predstavlja valjan osnov za potpuno utvrđenje relevantnih činjenica tijekom postupka. Naime, u situaciji kada se odlučio pojedine činjenice utvrđivati na temelju rezultata provedenih mjera, tada je te dokaze bio dužan na raspravi i pravilno izvesti. Čitanjem izvješća prikrivenog istražitelja uz istovremeno odbijanje njegovog neposrednog ispitivanja, iako su za to postojale sve pretpostavke, sud je nepravilno izveo dokaze prikupljene provođenjem mjere uporabe prikrivenog istražitelja, a ujedno je, takvim selektivnim pristupom, onemogućio stranke da u kontradiktornom postupku razjasne sve relevantne okolnosti, što je u smislu članka 9. ZKP/08. bio dužan učiniti (obrana je osporavala točnost sadržaja izviješća i da se radi o nedozvoljenom poticanju). Iz izloženih razloga, dakle, sud prvog stupnja je pogriješio kada je, s jedne strane, prihvatio prijedlog za čitanje izvješća prikrivenih istražitelja, a istovremeno, kao nevažno, odbio njihovo neposredno ispitivanje (točka 13.6. pobijane presude).

7.8. Slijedom navedenog, iznijetim propustima prvostupanjskog suda ostvarena je bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 3. ZKP/08. jer je u tijeku rasprave došlo do povrede prava obrane koja je utjecala na presudu, dok suprotno navodima optuženika nije teško povrijeđeno pravo obrane na pravično suđenje zajamčeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i time ostvarena povreda iz članka 468. stavak. 2. ZKP/08., koju povredu optuženik u stvari isprepliće s povredom prava obrane iz članka 468. stavak 3. ZKP/08.

8. Slijedom navedenog, ostvarena je bitna povreda iz članka 468. stavak 3. ZKP/08., zbog čega je trebalo ukinuti prvostupanjsku presudu. Kako je žalba podnesena i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u smislu članka 487. stavak 4. ZKP/08., a s obzirom da su ostvarene bitne povrede od utjecaja i na (ne) pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, za sada se dovodi u sumnju zaključak prvostupanjskog suda da je optuženik sudionik zločinačke organizacije, koji prigovor obrana iznosi u žalbi. S obzirom da je presuda ukinuta zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka drugostupanjski sud nije se upustio u ocjenu osnovanosti ostalih žalbenih navoda koji se odnose na odluku o troškovima postupka, oduzimanja protupravno stečene koristi i odluke o kazni. Isto tako, žalba državnog odvjetnika zbog odluke o kazni postala je bespredmetna.

9. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će, uzevši u obzir primjedbe ovog drugostupanjskog suda, ponovno odlučiti o prijedlogu optuženika za prevođenjem makar i dijela optužnice koji se navodi u žalbi (koje će provesti po tumaču), vodeći računa i o osiguranju ostvarivanja prava optuženika na obranu i jamstva pravičnosti postupka. Također će provesti sve do sada izvedene dokaze, a nakon toga ponovno odlučiti o dokaznim prijedlozima obrane, posebno vodeći računa o potrebi provjere navoda obrane da optuženik nije sudionik zločinačke organizacije, a sve kako bi se i optuženiku omogućilo ispitivanje svjedoka koje je predložio pod jednakim uvjetima kao i svjedoka optužbe. To se posebno odnosi na svjedoke Z. K. i V. L., koje dokazne prijedloge je prvostupanjski sud prvotno usvojio, zatim svjedoka A. Z. koji se navodi organizatorom zločinačkog udruženja, a ispitat će se i prikriveni istražitelji u svojstvu svjedoka, posebno na okolnost poticanja optuženika na kriminalnu aktivnost, te na temelju njihovog iskaza u komparaciji s izviješćima Ravnateljstva policije, ocijeniti ima li potrebe za izvođenjem drugih dokaza. Na temelju tako pravilno izvedenih dokaza, sud prvog stupnja će utvrditi sve relevantne činjenice i donijeti novu presudu, koju će i valjano obrazložiti.

10. Na kraju valja navesti, da suprotno žalbenom navodu optuženika nalozi za primjenu posebnih izvidnih mjera nisu nedostatno obrazloženi te kao takvi nezakoniti u smislu članka 10. stavak 2. točka ZKP/08. kako to prvostupanjski sud pravilno smatra zbog čega je takav prigovor optuženika promašen, a s kojim zaključkom se slaže i drugostupanjski sud. Tako je uvidom u spis utvrđeno da svi nalozi za primjenu posebnih dokaznih radnji sadrže dostatno obrazloženje postojanja osnove sumnje na počinjenje kaznenog djela za koje su mjere naložene kao i obrazloženje nužnosti provođenja potom primijenjenih mjera, o čemu se u svojoj odluci već izjasnio Vrhovni sud Republike Hrvatske (I Kž-Us-9/2021. od 9. veljače 2021.) Stoga su nalozi sukladni zakonu, pa su i zakoniti dokazi prikupljeni na temelju tih naloga, a suprotno žalbenom prigovoru optuženika.

11. Slijedom navedenog, na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 30. ožujka 2023.

Predsjednica vijeća:

dr.sc. Lana Petö Kujundžić