Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj:Ppž-5432/2021

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog E. K., zbog prekršaja iz članka 57. stavka 6. i 7. u svezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19.) rješavajući o žalbi okrivljenika, protiv presude Općinskog suda u Osijeku od 1. travnja 2021., broj: 72. Pp-181/2021, u sjednici vijeća održanoj 30. ožujka 2023.

p r e s u d i o  j e

I U povodu žalbe okr. E. K., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci djela i odluci o kazni, na način da se činjenično opisano postupanje okrivljenika u izreci označava djelom prekršaja iz članka 57. stavka 6. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) i na temelju tog propisa okrivljeniku se izriče novčana kazna u 390,00 EUR (tristodevedeset eura) / 2.938,46 kn[1] (dvijetisućedevetstotridesetosam kuna i četrdesetšest lipa), koju kaznu je dužan platiti u roku tri mjeseca od dana primitka ove presude, pa ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne, smatrat će se da je kazna u cjelini uplaćena.

II U ostalom dijelu, odbija se žalba okrivljenika kao neosnovana te se, u pobijanom a nepreinačenom dijelu, prvostupanjska presuda potvrđuje.

III Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 40 EUR (četrdeset eura)/ 301,38 kn (tristojednu kunu i tridesetosam lipa), u roku trideset dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Osijeku okr. E. K. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaje iz članka 57. stavka 6. i 7. u svezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 4.000,00 kuna.

1.1. Istom presudom okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 415,00 kuna.

2. Protiv prvostupanjske presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu, putem branitelja B. K., odvjetnika u O., zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te zbog odluke o kazni.

2.1. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njegova žalba prihvati.

3. Žalba nije osnovana.

4. Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.

4.1. Međutim, ovaj Sud je utvrdio da je na štetu okrivljenika povrijeđeno materijalno prekršajno pravo iz članka 196. točke 4. Prekršajnog zakona, jer je prvostupanjski sud činjenično opisano djelo iz izreke pobijane presude pogrešno pravno označio.

4.2. Naime, iz činjeničnog opisa djela u izreci te presude nije razvidno da bi kao posljedica okrivljenikovog postupanja protivno odrede članka 57. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama nastala materijalna šteta, a odredba članka 293. stavka 1. cit. Zakona propisuje da ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća s materijalnom štetom, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 1.000,00 kuna, pa je za ostvarenje obilježja djela za koje je proglašen krivim izostala svaka naznaka i opis materijalne štete.

4.3. Stoga je ovaj Sud po službenoj dužnosti pobijanu presudu preinačio u pravnoj oznaci djela na način da je činjenično opisano postupanje okrivljenika pravilno pravno označio kao prekršaj iz članka 57. stavka 6. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i to na temelju novog Zakona, kao u izreci ove presude u točki I. 5. Naime, nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio je na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22.) kojim činjenično opisano postupanje iz izreke pobijane presude zadržava pravni kontinuitet, s time da je novim Zakonom za predmetni prekršaj propisana blaža novčana kazna, u odnosu na raniji propis.

5.1. Sukladno odredbe članka 3. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja.

5.2. Prema tome, budući da je novim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) za počinjeni prekršaj propisan blaži iznos novčane kazne, trebalo je primijeniti novi Zakon, jer je povoljniji za počinitelja. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona preinačio pobijanu presudu u pravnoj oznaci djela i na temelju nove pravne oznake izrekao novčanu kaznu.

6. Suprotno žalbenim navodima, kojima žalitelj upire na bitnu povredu iz članka 195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona, po ocjeni ovog Suda, prvostupanjski je sud nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, valjano obrazložio sve odlučne činjenice na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, kao i kojim se razlozima rukovodio kod donošenja odluke o kazni. Tako pobijana presuda sadrži sve potrebne i dostatne razloge, pa je ocijenjeno da žalba zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka nije osnovana.

7. Neosnovano žalitelj ističe pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje jer je prvostupanjski sud nakon detaljno provedenog dokaznog postupka i svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom obrane okrivljenika, iskaza J. D. te cjelokupne materijalne dokumentacije predmeta, utvrdio sve odlučne činjenice, na temelju kojih je izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenika, prihvatljiv i ovom Sudu.

7.1. Naime, žalitelj ne dovodi u pitanje da je te prilike upravljao vozilom na mjestu, u vrijeme i način opisan u izreci pobijane presude, a bez uspjeha dovodi u pitanje svoju odgovornost za djelo upirući da nije pravilno označen prijelaz biciklističke staze preko kolnika budući da, suprotno njegovoj tvrdnji, isto proizlazi iz rezultata izvedenih dokaza, zapisnika o očevidu, fotografija mjesta događaja i situacijskog plana, kako je to pravilno obrazložio i prvostupanjski sud. Naime, odredom članka 52. stavka 1. Pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi propisan je način označavanja biciklističke staze preko kolnika kvadratima bijele boje, s time da je biciklistička staza označena prometnim znakom B48 u sjeveroistočnom i sjeverozapadnom dijelu raskrižja Ulice J. J. Strossmayera i Strme ulice. Stoga je okrivljenik krećući se lijevom prometnom trakom južne kolničke trake Ulice J. J. Strossmayera, dolaskom do raskrižja sa Strmom ulicom te skrećući ulijevo u smjeru sjevera i presijecajući biciklističku stazu koja se pruža uzduž kolnika kojim se kretao, sukladno odredbe članka 57. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, bio dužan propustiti bicikl kojim je upravljala J. D. krećući se po biciklističkoj stazi i koja je tom prilikom udarila u desnu bočnu stranu automobila.

7.2. Slijedom navedenog, budući da žalitelj ne ističe nove dokaze u smislu odredbe članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, niti argumentirano dovodi u pitanje pravilnost činjeničnog utvrđenja, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

8. Imajući na umu da je po službenoj dužnosti preinačena pravna oznaka djela na osnovno djelo prekršaja i da je kazna za to djelo izrečena u minimalno propisanom iznosu, mišljenje je ovog Suda da je takva mjera kazne primjerena za počinjeni prekršaj. Neosnovano žalitelj ističe da kod odmjeravanja kazne nisu u dovoljnoj mjeri cijenjene sve okolnosti od utjecaja na kaznu u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, budući da je prvostupanjski sud izrijekom cijenio kao olakotnu okolnost raniju nekažnjavanost na koju se ponovno poziva u žalbi, a pravilnost odmjerene kazne ogleda se u najnižoj mjeri posebnim zakonom propisane kazne za predmetno djelo, primjenom novog zakona. S obzirom na značaj počinjenog prekršaja, stupanj prekršajne odgovornosti okrivljenika i sve poznate okolnosti od utjecaja na kaznu, ovaj Sud je mišljenja da nema uvjeta za blaže kažnjavanje, budući da žalitelj ne ističe i ne dokumentira nikakve naročito okolnosti koje bi učinile osnovanim primjenu instituta ublažavanja novčane kazne.

9. Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne, u za to određenom roku.

10. Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi čl. 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje drugostupanjskog postupka

11. Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 207. i 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 30. ožujka 2023.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nada Horvatović, v. r.

Renata Popović, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku u 5 otpravka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.