Poslovni broj Gž-443/2023-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sucu Larisi Crnković, u pravnoj stvari tužitelja D. C., OIB: ..., iz Č., zastupanog po ZOU Z. Š. i S. N., odvjetnicima iz O., protiv tuženika E. o. d.d. Z., OIB: ...., zastupanog po odvjetnicima iz O. d. OD G. & p. d.o.o. Z., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj: Pn-195/2017-38 od 30. studenog 2020., 30. ožujka 2023.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba tuženika te ukida rješenje Općinskog suda u Osijeku, poslovni broj: Pn-195/2017-38 od 30. studenog 2020. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.

Obrazloženje

Pobijanim je rješenjem prvostupanjski sud odredio prekid postupka do pravomoćnog završetka postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Osijeku pod posl.br. K-545/2020 ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi za prekid. Žalbu protiv tog rješenja podnosi tuženik, pozivom na žalbene razloge iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 111/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13. i 89/14., 70/19., dalje ZPP) te predlaže preinačiti pobijano rješenje.

Žalba je osnovana.

Predmet spora zahtjev je za naknadu imovinske i neimovinske štete koju tužitelj trpi zbog smrti majke, koja je stradala u prometnoj nezgodi koju je uzrokovao I.L..

Prvostupanjski sud, cijeneći da se protiv I. L. vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu, ocjenjuje da odluka u tom postupku predstavlja prethodno pitanje od važnosti za predmetni postupak.

Donošenjem pobijanog rješenja nisu počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud, temeljem čl. 365. st. 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

Međutim, i po ocjeni ovog suda pogrešno su primijenjene odredbe čl. 12. st. 3. te čl. 213. ZPP-a.

Prema odredbi čl. 12. ZPP-a kad odluka suda ovisi o prethodnom rješenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije donio odluku sud ili drugi nadležni organ (prethodno pitanje), sud može sam riješiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugačije određeno. Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to pitanje riješeno. U parničnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

Prema čl. 213. ZPP-a sud će prekid postupka odrediti i ako je: 1) odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (čl. 12.), 2) odlučio podnijeti zahtjev Europskom sudu o tumačenju prava E. U. ili o valjanosti akta koje su donijele institucije E. U.. Sud može odrediti prekid postupka ako odluka o tužbenom zahtjevu ovisi o tome je li učinjen trgovački prijestup ili je li učinjeno kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, tko je učinilac i je li on odgovoran, a osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vještak dao lažan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lažna.

U konkretnom slučaju tužitelj zahtijeva naknadu neimovinske štete od tuženika na temelju građansko-pravne odgovornosti pa odluka o tužbenom zahtjevu tužitelja ne ovisi o tome je li osiguranik tuženika počinio kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti te okolnost da se protiv tuženika vodi kazneni postupak nije razlog za prekid ovog postupka u smislu odredbe čl. 213. st. 2. ZPP-a.

U ovom postupku tužitelj je dužan dokazati postojanje pretpostavki odgovornosti tuženika za naknadu štete u smislu odredaba Zakona o obveznim

, odnosno odnosima („Narodne novine“ br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15.,dalje ZOO) dužan je dokazati da je osiguranik tuženika počinio štetnu radnju i da je šteta koju tužitelj trpi u uzročnoj vezi sa štetnom radnjom osiguranika tuženika, odnosno da je nastala kao posljedica štetne radnje. Za ocjenu odgovornosti tuženika nebitno je predstavlja li štetna radnja istovremeno i kazneno djelo, jer se odgovornost tuženika za naknadu štete prosuđuje u skladu s odredbama ZOO-a.

Pored toga, u parničnom postupku sud je u smislu odredbe čl. 12. st. 3. ZPP-a u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti počinitelja vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda, kojom se optuženik oglašava krivim, dok oslobađajuća presuda u kaznenom postupku nije zapreka parničnom sudu da ocjenjuje građansko pravnu odgovornost počinitelja za naknadu štete.

Dakle, kako u konkretnom slučaju odluka o tužbenom zahtjevu ne ovisi o tome predstavlja li štetna radnja kazneno djelo, nije bilo razloga za prekid ovog postupka.

Slijedom navedenog temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP-a, prihvaćena je žalba tuženika, kao osnovana te je pobijano rješenje i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na daljnji postupak u kojem će provesti dokaze predložene po strankama i meritorno odlučiti o postavljenom tužbenom zahtjevu.

O trošku tuženika za sastav ove žalbe odlučiti će prvostupanjski sud donošenjem meritorne odluke u ovom postupku.

U Rijeci 30. ožujka 2023.

Sudac

Larisa Crnković