REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev 1166/2021-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Šarića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice JL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Mirela Blažević, odvjetnica u Zagrebu, protiv prvotuženika Tehnika d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 274, OIB 73037001250, kojeg zastupa IL, diplomirana pravnica i zaposlenica prvotuženika, i drugotuženika Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Stanogradnja, Zagreb, Bukovačka cesta 4, OIB 85584865987, kojeg zastupa punomoćnik Siniša Tabak, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gžn-529/13-4 od 9. rujna 2014., kojom je potvrđena dopunska presuda Općinskog suda u Sesvetama broj P-755/11 od 23. siječnja 2014. i preinačena presuda Općinskog suda u Sesvetama broj P-755/11 od 17. studenog 2012., u sjednici održanoj 29. ožujka 2023.,

p r e s u d i o  j e:

Revizija tužiteljice podnesena protiv drugostupanjske presude odbija se kao neosnovana.

r i j e š i o  j e:

I. Revizija tužiteljice podnesena protiv drugostupanjske odluke o troškovima postupka odbacuje se kao nedopuštena.

II. Odbija se zahtjev drugotuženika za naknadu troška odgovora na reviziju kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog suda u Sesvetama broj P-755/11 od 17. studenog 2012. suđeno je:

''Nalaže se tuženicima I-tuženiku Tehnika d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 274, i II-tuženiku Zagrebački holding d.o.o., podružnica Stanogradnja, Zagreb, Bukovačka cesta 4, solidarno isplatiti tužiteljici JL iz [adresa], na ime naknade štete iznos od 27.180,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. ožujka 2011.g. pa do isplate prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, kao i troška parničnog postupka u iznosu od 7.081,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17. studenog 2012.g. pa do isplate prema stopi eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena u roku 15 dana.''

2. Dopunskom presudom Općinskog suda u Sesvetama broj P-755/11 od 23. siječnja 2014. suđeno je:

''Odbija se tužiteljica JL iz [adresa] s dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenih 27.180,00 kuna, do zatraženih 56.800,00 kuna, ili za iznos od 29.620,00 kuna, kao i sa kamatama na navedeni iznos, kao neosnovanim.''

3. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena je dopunska presuda Općinskog suda u Sesvetama broj P-755/11 od 23. siječnja 2014. (točka I. izreke), dok je preinačena presuda Općinskog suda u Sesvetama broj P-755/11 od 17. studenog 2012. i tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan.

4. Protiv drugostupanjske presude i rješenja o troškovima postupka tužiteljica je podnijela reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 1. točke 3. Zakona o parničnom postupku zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predložila je reviziju prihvatiti, preinačiti drugostupanjsku presudu ili je ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje.

5. U odgovoru na reviziju prvotuženik je osporio navode tužiteljice i predložio reviziju odbiti kao neosnovanu.

5.1. Drugotuženik je u odgovoru na reviziju osporio navode tužiteljice iznesene u reviziji i predložio reviziju odbiti kao neosnovanu, a njemu dosuditi trošak odgovora na reviziju.

6. Revizija tužiteljice podnesena protiv drugostupanjske presude je neosnovana.

7. Tužbenim zahtjevom tužiteljica od tuženika potražuje naknadu imovinske i neimovinske štete koju je pretrpjela zbog štetnog događaja, odnosno pada na prilazu stambene zgrade u [adresa], koji se dogodio 20. siječnja 2010.

8. Na temelju činjeničnih utvrđenja:

- da je tužiteljica pala na kosom dijelu prilaznog podesta stambene zgrade [adresa], na mjestu na kojem je pala siga koja se odlomila iz odvoda za vodu na krovu,

- da upravo na mjestu na kojem je pala siga kapanjem iz odvoda dolazi do promjene na betonskim pločama, a čemu je uzrok izbačeni dio zgrade s kojeg se slijevaju ostaci vode,

- da je do pada tužiteljice došlo zbog loše izvedenih radova na zgradi u kojoj stanuje zbog čega solidarno odgovaraju tuženici kao izvođač i naručitelj radova prvostupanjski sud je djelomično prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan pozivom na odredbu čl. 1108. Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'', broj 35/05 i 41/08 - dalje: ZOO), jer je ocijenio da je oštećenica sama doprinijela nastanku štete u omjeru od 10 % s obzirom da je mogla izbjeći pad da se je kretala uz rub zgrade.

9. Odlučujući o žalbama stranaka podnesenim protiv prvostupanjske presude i dopunske presude sud drugog stupnja je odbio žalbu tužiteljice kao neosnovanu u odnosu na dopunsku presudu kojom je odbijen njezin zahtjev i potvrdio prvostupanjsku presudu, dok je povodom žalbi tuženika preinačio prvostupanjsku presudu kojom je tužiteljici bio dosuđen iznos od 27.180,00 kuna i kao neosnovan odbio tužbeni zahtjev u cijelosti, pozivom na odredbu čl. 373.a Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13 - dalje: ZPP).

9.1. U obrazloženju presude drugostupanjski sud je ocijenio pogrešnim zaključak prvostupanjskog suda o odgovornosti tuženika za štetu tužiteljici jer iz isprava koje prvostupanjski sud nije cijenio, a prileže spisu (Uvjerenje za uporabu od 24. srpnja 2009. i Uporabna dozvola od 24. studenog 2010.) proizlazi da su radovi na zgradi dovršeni, slijedom čega se u ovoj pravnoj stvari ne može primijeniti odredba čl. 1108. ZOO, jer se radi o šteti uzrokovanoj padom leda s krova za koju štetu trećima odgovaraju vlasnici odnosno suvlasnici zgrade, a ne naručitelj i izvođač radova.

10. Odredbom čl. 382. st. 1. toč. 3. ZPP propisano je da stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako je drugostupanjska presuda donesena prema odredbama čl. 373.a i čl. 373.b ZPP.

11. Pobijana drugostupanjska presuda je na temelju odredbe čl. 392.a st. 1. ZPP ispitana samo u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

12. U okviru revizijskog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka tužiteljica u reviziji navodi da drugostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, da izreka drugostupanjske presude proturječi sama sebi i razlozima presude, da u obrazloženju nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama te da o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, čime je drugostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

13. Ispitujući osnovanost revizijskih navoda ovaj sud ocjenjuje da su u drugostupanjskoj presudi navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji imaju podlogu u utvrđenom činjeničnom stanju te da obrazloženje drugostupanjske presude ne sadrži proturječnosti zbog kojih se pravilnost i zakonitost te odluke ne bi mogla ispitati. Osim toga, u obrazloženju drugostupanjske presude nema proturječnosti o odlučnim činjenicama između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Zbog navedenog prema ocjeni ovoga suda u postupku pred drugostupanjskim sudom nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

13.1. Nadalje, u postupku pred drugostupanjskim sudom nije učinjena niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 186. st. 3. ZPP (pogrešno u reviziji navedeno čl. 185. st. 3. ZPP) na koju ukazuje revidentica. Tužiteljica u reviziji točno navodi da sukladno odredbi čl. 186. st. 3. ZPP sud nije vezan pravnom osnovom na kojoj se temelji tužbeni zahtjev, već činjeničnim supstratom tužbe te činjeničnim utvrđenjima do kojih se došlo u tijeku postupka. Međutim, činjenice na kojima bi se temeljila odgovornost vlasnika zgrade za štetu nastalu zbog njezinog neodržavanja nisu istovjetne činjenicama odlučnim za utvrđivanje odgovornosti naručitelja i izvođača radova za štetu koja bude nanesene drugima.

14. Zbog navedenog ovaj sud, revizijske navode tužiteljice, po prvi put iznesene tek u reviziji da o odgovornosti drugotuženika za štetu treba odlučivati i prosuđivati na temelju činjenice da je u vrijeme štetnog događaja bio vlasnik svih stanova u zgradi, izuzev tužiteljičinog, predstavljaju nove činjenice, koje revizijski sud, postupajući po odredbi čl. 387. ZPP nije mogao uzeti u razmatranje.

15. U odnosu na ostale činjenične navode revidentice iznesene u reviziji kojima se osporavaju činjenična utvrđenja drugostupanjskog suda i zaključak o neosnovanosti tužbenog zahtjeva, ovdje treba navesti da prema odredbi čl. 385. st. 1. ZPP reviziju protiv drugostupanjske presude nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

16. Odlučujući o revizijskom razlogu pogrešne primjene materijalnog prava ovaj sud prihvaća zauzeto pravno shvaćanje drugostupanjskog suda kao i razloge iznesene u obrazloženju drugostupanjske presude.

17. Odredbom čl. 396.a st. 1. ZPP propisano je da se revizijski sud može, kad odbije reviziju iz čl. 382. st. 1. ZPP, umjesto posebnog obrazloženja pozvati na razloge iz prvostupanjske, odnosno drugostupanjske presude, ako ih prihvaća. Na temelju odredbe čl. 396.a st. 2. ZPP u slučaju iz st. 1. tog članka, revizijski sud je dužan na internetskim stranicama objaviti razloge nižestupanjske odluke ili odluka na koje se poziva.

18. S obzirom da je ovaj revizijski sud prihvatio razloge iznesene u obrazloženju drugostupanjske presude glede primjene materijalnog prava, revidentica se umjesto posebnog obrazloženja u ovoj odluci, u kojem bi te razloge samo trebalo ponoviti, u smislu već ranije citirane odredbe čl. 396.a st. 1. ZPP upućuje na obrazloženje drugostupanjske presude, koje će se na temelju odredbe čl. 2. istog članka objaviti na internetskim stranicama.

19. Zbog navedenog je na temelju čl. 393. ZPP revizija tužiteljice podnesena protiv drugostupanjske presude odbijena kao neosnovana pa je odlučeno kao u izreci ove presude.

20. Revizija tužiteljice podnesena protiv drugostupanjske odluke o troškovima parničnog postupka je nedopuštena.

21. Odlučujući o dopuštenosti tužiteljičine revizije podnesene protiv drugostupanjskog rješenja kojim je odlučeno o troškovima postupka treba istaknuti da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 16. studenoga 2015. zauzeto pravno shvaćanje da pravomoćno rješenje o troškovima parničnog postupka nije rješenje protiv kojeg bi bila dopuštena revizija.

22. Pri zauzimanju navedenog shvaćanja posebice se imalo na umu da se pod izrazom postupak iz odredbe čl. 400. st. 1. ZPP podrazumijeva samo postupak u odnosu na predmet – meritum spora, da se odredba čl. 400. st. 1. ZPP odnosi samo na rješenja kojima prestaje litispendencija i pravomoćno završava parnični postupak glede predmeta spora, da parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka (čl. 151. st. 1. ZPP) te da odluka o troškovima parničnog postupka nema značaj rješenja kojim se završava postupak u odnosu na koji bi bila dopuštena revizija iz odredbe čl. 400. st. 1. ZPP. Isto pravno shvaćanje zauzeto je također u odluci ovoga suda broj Rev-1353/11 od 17. studenoga 2015.

23. Zbog navedenog je, na temelju odredbe čl. 392. st. 1. ZPP u vezi s čl. 400. st. 1. i st. 3. ZPP revizija tužiteljice podnesena protiv drugostupanjskog rješenja kojim je odlučeno o troškovima postupka odbačena kao nedopuštena, pa je odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

24. Drugotuženiku nije dosuđen trošak odgovora na reviziju jer isti nije bio potreban u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP.

Zagreb, 29. ožujka 2023.

Predsjednik vijeća:

Željko Šarić