REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd 1064/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Šarića člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ML iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Domagoj Dumančić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice Erste & Steiermarkische bank d.d., OIB 23057039320 iz Rijeke, Jadranski trg 3a, zastupane po punomoćniku Dini Miljaku, odvjetniku u Zagrebu, radi ništetnosti, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1827/2022-2 od 1. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 6759/2019-20 od 30. lipnja 2022., u sjednici održanoj 29. ožujka 2022.,

r i j e š i o j e :

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

Obrazloženje

1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-1827/2022-2 od 1. prosinca 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P- 6759/2019-20 od 30. lipnja 2022., P-415/2019-25 od 18. prosinca 2020.

2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena tri pravna pitanja, a ona glase:

"1) Postoji li značajna i znatna neravnoteža iz čl. 81. st. 1. ZZP/03 odnosno čl. 96. st. ZZP/07 u pravima i obvezama ugovornih strana utemeljena na jednostranom povećanju kamatne stope u slučaju da je potrošač platio neznatno veći iznos ugovorenih kamata po povišenoj kamatnoj stopi nego što bi platio po početno ugovorenoj kamatnoj stopi ako se uzme u obzir omjer utvrđene razlike preplaćenih kamata i iznosa ugovorenog kredita?

2) Postoji li značajna i znatna neravnoteža iz čl. 81. st. 1. ZZP/03 odnosno čl. 96. st. ZZP/07 u pravima i obvezama ugovornih strana utemeljena na jednostranom povećanju kamatne stope u slučaju da je potrošač platio neznatno veći iznos ugovorenih kamata po povišenoj kamatnoj stopi nego što bi platio po početno ugovorenoj kamatnoj stopi ako se uzme u obzir omjer utvrđene razlike preplaćenih kamata i iznosa ugovorenog kredita te iznos razlike kamata koje je potrošač plaćao po kamatnoj stopi nižoj od početno ugovorene kamatne stope?

3) Mogu li zakonske zatezne kamata na dosuđene iznose početi teći prije datuma podnošenja predmetne tužbe odnosno datuma pravomoćnosti odluke iz kolektivnog spora pod posl.br. VTS Pž-7129/13.?"

3. Kao razlozi važnosti, u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, tih pitanja navedene su odluke Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1012/2020 od 26. svibnja 2020. i Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-5327/2014-36 od 12. srpnja 2017., pravno shvaćanje prof. dr. sc. GL, profesorice Pravnog fakulteta u Zagrebu izneseno u znanstvenom članku "Znatna neravnoteža u pravima i obvezama stranaka u potrošačkim ugovorima" objavljenom u tjedniku za pravna i ekonomska pitanja Informator (br. 6663 od 25. siječnja 2021.), pravno shvaćanje dr. sc. PL, profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu, u znanstvenom čl. "Stjecanje bez osnove" objavljenom u knjizi Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse - godišnjak 27, 1 (2020): odluka Suda EU, presuda Ibercaja Banco SA od 9. srpnja 2020. posl.br. C-452/18, presuda Općinskog suda u Splitu od 23. listopada 2020., te pravno shvaćanje zauzeto na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5. ožujka 2004.

4. Tuženica smatra da odluka u ovoj pravnoj stvari ovisi o rješenju navedenih pravnih pitanja, ali i da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni s obzirom na veliki broj individualnih parničnih postupaka koji se vode po zahtjevima potrošača za restituciju.

5. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

6. Prijedlog je neosnovan.

7. Razlozi koje predlagateljica iznosi nisu dostatni za zaključak da bi ta pitanja bila važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi (čl. 385.a st. 1. ZPP).

8. Naime na sva pitanja je odgovoreno u odlukama revizijskog suda, pa stoga pravno shvaćanje iz pobijane odluke ne odstupa od pravnog shvaćanja revizijskog suda iznesenog u presudama poslovni broj Rev-2245/2017-2 od 20. ožujka 2018., Rev 3142/2018-2 od 19. ožujka 2019. Rev-1172/2018, Rev-3142/18., Revt-249/2014 od 9. travnja 2015. i dr., pa ta pitanja nisu važna, a uz to je riječ i o pitanjima u odnosu na koje nije potrebno preispitivati sudsku praksu.

9. Dakle, odnosu na navedena pitanja revizijski sud je već zauzeo shvaćanje da ta pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj sudske prakse.

10. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari u odnosu na sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP-a, riješeno je kao u izreci.

Zagreb, 29. ožujka 2023.

Predsjednik vijeća:

Renata Šantek