REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: 39 Pž-746/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca, Dubravke Zubović, predsjednice vijeća, Branke Šabarić Zovko, sutkinje izvjestiteljice i Maje Bilandžić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VIŠNJE PLAZIBAT, vl. obrta u.o. MARINERO iz Mandra, Lungo mare b.b., OIB 59050348083, kojeg zastupa punomoćnica Ana Jurić Šimićev, odvjetnica u Zadru, Trg Petra Zoranića 4, protiv 1. tuženika OPĆINA KOLAN, Trg kralja Tomislava 6, OIB 63577538914, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Hećimović i partneri d.o.o., Slavonski Brod, Ante Starčevića 40, i 2. tuženika ANTE ZUBOVIĆA, vl. obrta KAŠTEL, OIB 66722273420, Mandre, I. vertikala 3, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Gluić Ninčević odvjetničko društvo d.o.o., Zadar, Špire Brusine 16, radi utvrđenja ništetnosti, odlučujući o tužiteljevoj žalbi i žalbama tuženika protiv presude Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-36/2016-64 od 29. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj 29. ožujka 2023.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se kao neosnovane tužiteljeva žalba, žalba prvotuženika i žalba drugotuženika te se potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zadru poslovni broj P-36/2016-64 od 29. prosinca 2022.

Obrazloženje

1. Pobijanom u izreci označenom presudom točkom I. izreke utvrđuje se da je Ugovor o zakupu poslovnog prostora u „Poslovnom centru Mandre“, namijenjenog za obavljanje ugostiteljske djelatnosti – caffe bar, izgrađenog na čest. zem. 3666/9 k.o. Kolan, sklopljen u Pagu dana 23. siječnja 2013. između Općine Kolan kao zakupodavca i zakupnika Ante Zubovića kao vlasnika ugostiteljsko-poljoprivrednog obrta Kaštel, potvrđen od javnog bilježnika Elizabete Škunca pod brojem OV- 1413/2013 dana 9. svibnja 2013., ništetan. Točkom II. odbijen je tužiteljev zahtjev koji glasi: „Utvrđuje se da je Odluka o odabiru najboljeg ponuditelja Komisije za provedbu natječaja radi davanja u zakup poslovnog prostora i javnih površina Općine Kolan i to za dio „Poslovnog centra Mandre“ namijenjenog za obavljanje ugostiteljske djelatnosti – caffe bar, posl. br. Klasa: UP/I-372-03/11-01/05, Urbroj: 2198/33-40-11- 6 od 27. veljače 2012. ništava.“ Točkom III. odlučeno je da svaka stranka snosi svoj trošak spora.

2. Prvostupanjski je sud, nakon provedenog dokaznog postupka, uvidom u isprave priložene spisu, saslušanjem svjedoka Josipa Zubovića te zakonskog zastupnika tužitelja i drugotuženika kao stranke, pribavljenog spisa Upravnog suda u Splitu poslovni broj Usl-1196/12, utvrdio tužbeni zahtjev djelomično osnovanim, pozivajući se na odredbe čl. 322. i čl. 327. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; dalje: ZOO) odredbe čl. 6. st. 12. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora („Narodne novine“ broj: 125/11, 64/15 i 112/18; dalje: ZZKPP) prema kojoj je ništetan ugovor sklopljen protivno odredbama čl. 6. te čl. 3., 4., 5., 7., 11. i 18. Zakona o sprječavanju sukoba interesa („Narodne novine“ broj: 26/11, 12/12, 124/12, 48/13 i 57/15; dalje: ZSSI). Odluku o troškovima ovog postupka sud je donio primjenom odredbe čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP).

3. Protiv navedene presude, obje su stranke podnijele žalbu, svaka u dijelu u kojemu nije uspjela u sporu, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom drugostupanjskom sudu presudu preinačiti podredno ukinuti je i vratiti predmet na ponovno suđenje.

4. Tužitelj osporava točke II. i III. izreke presude, navodeći da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, te je počinio relativno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 288. st. 2. ZPP-a. Naime, tužiteljici je neshvatljivo da se Odluka donesena od strane tuženika temeljem koje se sklapa Ugovor o zakupu poslovnog prostora smatra samo aktom poslovanja koji tužiteljica kao drugi, neizabrani ponuditelj ne može pobijati. Tužiteljica je mišljenja, bez obzira što samom Odlukom ne nastaje obveznopravni odnos, već on nastaje tek sklapanjem Ugovora, ipak ta odluka ne može predstavljati samo pretpostavku za sklapanje Ugovora o zakupu, a budući da se radi o aktu jedinice lokalne samouprave koji, ukoliko nije donesen na ispravan način mora biti podložan sudskoj kontroli, bilo u upravnom, bilo u sudskom postupku, slijedom čega tužiteljica smatra da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo u odnosu na točku II. izreke presude jer nije primijenio odredbu čl. 322. ZOO-a.

5. Prvo i drugo tuženik osporavaju točke I. i III. izreke, navodeći da je prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. U žalbi uglavnom ponavljaju tvrdnje već iznesene tijekom postupka na koje je prvostupanjski sud uglavnom i odgovorio u obrazloženju pobijane presude.

6. Odgovor na žalbe nije podnesen.

7. Žalbe nisu osnovane.

8. Ispitavši pobijanu presudu na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. ZPP-a, u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud nalazi da je prvostupanjska presuda pravilna i osnovana na zakonu.

9. Prilikom donošenja pobijane presude, prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a ocjena je ovog suda da je utvrdio sve okolnosti potrebne za donošenje zakonite i pravilne odluke.

10. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za utvrđenje ništetnosti Odluke o odabiru najboljeg ponuditelja i utvrđenjem ništetnim Ugovora o zakupu poslovnog prostora.

11. Nespornim proizlazi:

- da je prvotuženik raspisao javni natječaj radi davanja u zakup poslovnog prostora u poslovnom centru Mandre izgrađenom na kč.br. 3666/9 k.o. Kolan,

- da su kao ponuditelji za sklapanje ugovora o zakupu na natječaju sudjelovali i dali svoje ponude tužiteljica i drugotuženik,

- da je prvotuženik kao najpovoljniju, odlukom o odabiru, utvrdio ponudu drugotuženika te s njim, na temelju navedene odluke, zaključio ugovor o zakupu u trajanju od 20 godina,

- da je ovdje tužiteljica protiv navedene odluke pokrenula upravni spor koji je okončan odbačajem njezine upravne tužbe,

- da je u vrijeme provođenja natječaja načelnik Općine Kolan bio Josip Zubović, brat drugotuženika, koji je i potpisao sporni ugovor o zakupu.

12. Između stranaka je sporno jesu li Odluka pobliže označena u točki II izreke presude, te ugovor o zakupu kojeg su sklopili tuženici, ništetni.

13. Prema mišljenju prvostupanjskog suda, osnovan je prigovor, prvotuženika, koji se tiče navedene odluke. Smatra pravilnim navod prvotuženik kako se ne može utvrđivati da je sporna odluka ništetna jer da se radi o aktu poslovanja koji se kao takav ne može direktno utvrđivati ništetnim, već se ništetnost može utvrđivati samo u odnosu na ugovor o zakupu poslovnog prostora koji bi bio sklopljen nakon provođenja natječaja i donošenju odluke o prihvatu ponude i sklapanju ugovora (isto tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-312/07-2 od 29. travnja 2009). Za navedene akte poslovanja sudska je zaštita osigurana temeljem odredbe čl. 6. st. 12. ZZKPP-a prema kojoj je ništetan ugovor sklopljen protivno odredbama čl. 6. (citirana odredba sadržajno odgovara čl. 6. st. 7. ranijeg Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora). Uz to, u situaciji kada tužiteljica traži utvrđenje ništetnosti ugovora o zakupu sklopljenog temeljem sporne Odluke o odabiru, ona zapravo nema pravnog interesa utvrđivati ništetnost same odluke koja, utvrđenjem ništetnosti ugovora o zakupu, ne proizvodi nikakve pravne učinke niti djeluje prema bilo kome, pa ni prema tužiteljici. Stoga je prvostupanjski sud je, u tom dijelu, pravilno odbio tužbeni zahtjev.

14. U odnosu na ništetnost ugovora o zakupu, nespornim proizlazi da su ugovor 23. siječnja 2013. sklopili prvotuženik kao zakupodavac i drugotuženik kao zakupnik. Nije sporno da je drugotuženiku na rok od 20 godina dan u zakup poslovni prostor caffe bar površine 81,5 m2 koji je trebao biti izgrađen u poslovnom centru Mandre i to za mjesečni iznos zakupnine od 3.912,00 kuna (48,00 kuna po m2). Ugovor je sklopljen nakon provedenog javnog natječaja objavljenog u Narodnim novinama 26. siječnja 2012., prema kojem je početna cijena zakupa za predmetni poslovni prostor iznosila je 47,00 kuna/m2 s PDV-om, trajanje zakupa određeno je na rok od 5 i više godina, s tim da je u čl. 3. dulji rok predviđen kao iznimka ako je zakupnik uložio u prostor ili se ugovorom obvezao na ulaganje. Obveza ponuditelja na natječaju bila je i uplata 50% početnog iznosa zakupnine „za godine trajanja zakupa“, s obvezom uplate prije podnošenja ponude. Nesporno je da su na tom natječaju svoje ponude dali tužiteljica i drugotuženik. Prema sadržaju navedenih ponuda proizlazi da je tužiteljica ponudila iznos od 47,00 kn/m2 mjesečno, s predloženim trajanjem zakupa od 6 godina, s tim da iz potvrde poslovne banke proizlazi da je uplatila jamčevinu u iznosu od 50% ponuđene zakupnine za rok od 6 godina. Drugotuženik je predložio trajanje zakupa od 30 godina, ponudio zakupninu u iznosu od 48,00 kn/m2 s PDV-om te iskazao namjeru ulaganja „znatnih sredstava za uređenje poslovnog prostora (postavljanje infrastrukture i unutarnje uređenje istog)“ te uplatio traženu jamčevinu, a iz zapisnika o otvaranju ponuda proizlazi da je na ime jamčevine uplatio iznos od 116.000,00 kn. Nakon provedenog javnog natječaja, donesena je ovdje osporavana Odluka o odabiru i to 27. veljače 2012. kojom je zakupnikom odabran drugotuženik. Utvrđeno je da je drugotuženik ponudom u iznosu od 48,00 kn/m2 udovoljio uvjetima iz natječaja, te da je ponudio ulaganje značajnih sredstava na uređenju kompletne infrastrukture i interijera, slijedom čega je, prema navedenoj odluci zakup određen u trajanju od 20 godina. U točki V. Odluke se navodi da se drugotuženik obvezao kompletno urediti unutrašnjost poslovnog prostora te ga dovesti u stanje prikladno za obavljanje predviđene djelatnosti, a nadležno tijelo prvotuženika se obvezalo utvrditi iznos ulaganja za koji će iznos umanjiti zakupninu. Temeljem takve Odluke, 23. siječnja 2013., sklopljen je ugovor o zakupu poslovnog prostora kojeg je za prvotuženika potpisao tadašnji načelnik Josip Zubović, brat drugotuženika. Prema odredbama navedenog ugovora, drugotuženik je kao zakupnik dužan plaćati zakupninu od 48,00 kn/m2, odnosno 3.912,00 kn mjesečno, s trajanjem zakupa na rok od 20 godina. Ovdje tužiteljica prigovorila je odluci o odabiru, koji je prigovor odbijen te da je ovdje tužiteljica bez uspjeha vodila upravni spor.

15. Za ocjenu ništetnosti ugovora o zakupu od 23. siječnja 2013. mjerodavne su odredba čl. 6. ZZKPP-a, te odredba čl. 322. st. 1. ZOO-a. Prema odredbi čl. 6. st. 12. ZZKPP-a ništetan je ugovor zaključen protivno odredbama tog istog čl. 6. U konkretnom slučaju, ugovor mora biti sklopljen u skladu s odredbama čl. 6. st. 1., st. 8., st. 9., st. 10. i st. 11. ZZKPP-a koji glase:

(1) Poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba u njihovu vlasništvu ili pretežitom vlasništvu daje se u zakup javnim natječajem.

(8) Uvjeti i postupak natječaja određuju se u skladu s odlukom Ministarstva državne imovine, županijske skupštine, Gradske skupštine Grada Zagreba, odnosno gradskoga ili općinskoga vijeća.

(9) Postupak natječaja provodi i odluku o najpovoljnijoj ponudi donosi Ministarstvo državne imovine, župan, gradonačelnik Grada Zagreba, gradonačelnik ili općinski načelnik, odnosno od njih ovlašteno tijelo, a za pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne (regionalne) samouprave nadležno tijelo utvrđeno aktima te pravne osobe.

(10) Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz ispunjenje uvjeta iz natječaja sadrži i najviši iznos zakupnine.

(11) Pravo prednosti na sklapanje ugovora o zakupu poslovnoga prostora imaju osobe određene Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji ako se te osobe u svojoj prijavi na natječaj za navedeni prostor pozovu na to pravo, ako ispunjavaju uvjete iz natječaja, uvjete iz ovoga Zakona i prihvate najviši ponuđeni iznos zakupnine.

16. Prema mišljenju prvostupanjskog suda u odnosu na samog drugotuženika, koji je ponudio veći iznos zakupnine (za 1,00 kn/m2), te je ponudio i izvršiti ulaganja (nespecificirana i neodređena) čime je otvorena mogućnost ugovaranja duljeg roka zakupa (više od 5 godina), problematične su dvije okolnosti vezano uz zakonitost provođenja natječaja. Prva okolnost jest obveza svakog sudionika da prije podnošenja ponude uplati 50% iznosa jamčevine, što za sud predstavlja pretpostavku za sudjelovanje u natječaju, odnosno davanje ponuda. U samom tekstu javnog natječaja stoji da je budući ponuditelj dužan uplatiti 50% jamčevine za “trajanje godina zakupa”. Postavlja se pitanje tumačenja ovog uvjeta, odnosno radi li se o obvezi plaćanja 50% iznosa zakupnine za predloženi rok trajanja zakupa, kako je to očito shvatila tužiteljica, predloživši zakupninu na 6 godina i uplativši jamčevinu koja odgovara visini trogodišnje zakupnine u iznosu od 47,00 kn/m2. Drugotuženik je na ime zakupnine uplatio 116.000,00 kn, s tim da je ponudio zakupninu na rok od 30 godina u iznosu od 3.912,00 kn mjesečno (48,00 kn/m2). Postavlja se pitanje shvaćanja navedene obveze od strane drugotuženika, odnosno koliki je iznos zakupnine vezan uz rok trajanja zakupa osnovica za obračun tražene uplate. Međutim, sve kada bi se i prihvatila tvrdnja da je drugotuženik ovu obvezu shvatio kao dužnost uplate 50% iznosa petogodišnje zakupnine, niti onda nije udovoljio uvjetima natječaja. Naime, njegova ponuda iznosi 3.912,00 kn mjesečno, što za petogodišnji zakup iznosi 234.720,00 kn, pa je bio dužan uplatiti jamčevinu od 117.360,00 kn, što predstavlja 50% iznosa zakupnine. Drugotuženik je, pak, uplatio iznos od 116.000,00 kn, čime nije udovoljio uvjetima natječaja, slijedom čega na tom natječaju nije mogao sudjelovati, a što je Komisija za odabir previdjela ili zanemarila. Ovakvo postupanje drugotuženika i Komisije za odabir protivno je i odredbi čl. 12. Odluke o zakupu poslovnog prostora Općine Kolan od 12. veljače 2010. Naime, odabrani ponuditelj trebao je uplatiti iznos jamčevine od 469.440,00 kn, budući da ukupan iznos zakupnine po ponuđenoj mjesečnoj zakupnini za period od 20 godina iznosi 938.880,00 kn

17. Nadalje, za prvostupanjski je sud sporna i dovodi u pitanje samu Odluku o odabiru, a posljedično tome i sam ugovor o zakupu, odredba ugovora prema kojoj, u slučaju da se ponuditelj obveže na ulaganja u poslovni prostor, zakup može biti određen i na rok dulji od 5 godina. U konkretnom slučaju, iskorištena je naprijed navedena odredba, ali uz brojne nedostatke, koji su rezultirali nezakonitom odlukom na štetu tužiteljice. Naime, od samog podnošenja ponude drugotuženik nije naveo niti specificirao ulaganja koja će izvršiti, njihovu vrijednost, niti rok u kojem će oni biti izvršeni, što njegovu ponudu čini neodređenom. Neodređenost takve ponude prenesena je i u ugovor o zakupu u kojem također nema niti opisno navedenih ulaganja, a posebno ne njihove vrijednosti. Radi se o općenitoj formulaciji temeljem koje, bez obrazloženih kriterija, odabran upravo drugotuženik, a rok zakupa određen na 20 godina, iako niti iz samog javnog natječaja, niti iz Odluke o zakupu poslovnih prostora Općine Kolan nisu vidljivi kriteriji po kojima će se i na koji način odrediti duljina zakupa. Prvostupanjski je sud stava da javni natječaj nije proveden u skladu s odredbama čl. 6. ZZKPP-a, niti je odabrani ponuditelj na valjan način sudjelovao i pobijedio na natječaju, a kamoli ispunio uvjete natječaja. Za navedene akte poslovanja sudska je zaštita osigurana temeljem odredbe čl. 6. st. 12. ZZKPP-a prema kojoj je ništetan ugovor zaključen protivno odredbama čl. 6. Treba reći da citirana odredba sadržajno odgovara čl. 6. st. 7. ranijeg Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora.

18. Prvostupanjski sud smatra da je ugovor ništetan i prema odredbi čl. 322. st. 1. ZOO-a jer je protivan zakonu, konkretno, odredbi čl. 18. ZSSI-a.

19. Odredbom čl. 1. ZSSI-a propisano je da se tim zakonom uređuje sprječavanje sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti, uređuju se obveznici postupanja prema odredbama tog Zakona, obveza podnošenja i sadržaj izvješća o imovinskom stanju, postupak provjere podataka iz tih izvješća, trajanje obveza iz tog Zakona, izbor, sastav i nadležnost Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te druga pitanja od značaja za sprječavanje sukoba interesa (st. 1.), da je svrha tog Zakona sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, sprječavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti te jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti.

20. Odredbom čl. 3. st. 1. t. 39. ZSSI-a propisano je da su dužnosnici u smislu tog Zakona gradonačelnici, općinski načelnici i njihovi zamjenici, a odredbom čl. 4. st. 2. tog Zakona da je član obitelji dužnosnika u smislu tog zakona bračni ili izvanbračni drug dužnosnika, njegov srodnik po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre dužnosnika te posvojitelj, odnosno posvojenik dužnosnika. Odredba čl. 4. st. 3. ZSSI-a propisuje da se poslovni odnos u smislu tog Zakona odnosi na ugovore o javnoj nabavi, državne potpore i druge oblike stjecanja sredstava od tijela javne vlasti, na koncesije i ugovore javno-privatnog partnerstva, osim državnim potpora u slučaju elementarnih nepogoda, a čl. 4. st. 4. ZSSI-a da su poslovni subjekti trgovačka društva, ustanove i druge pravne osobe te drugi subjekti poslovnih odnosa kao što su trgovci pojedinci, obrtnici i nositelji samostalnih djelatnosti te nositelji i članovi drugih poslovnih subjekata osnovanih na temelju Zakona. Odredba čl. 5. ZSSI-a propisuje da dužnosnici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana (st. 1.), da su dužnosnici osobito odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali (st. 2.) te da dužnosnici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana. Dužnosnici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost (st. 3.).

21. U konkretnom slučaju, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je svojom Odlukom broj SI-25/12 od 31. listopada 2013. utvrdilo da je Josip Zubović kao načelnik Općine Kolan, pogodovao svom bratu, ovdje drugotuženiku, te mu omogućio sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora čiji je sadržaj povoljniji za zakupnika od uvjeta objavljenih u javnom natječaju. Iz sadržaja navedene odluke nesporno proizlazi da je postupanje Josipa Zubovića (kojem je izrečena novčana sankcija) bilo protivno odredbama čl. 7. i čl. 18. ZSSI-a, te da su ostvarene pretpostavke za primjenu odredbe čl. 11. st. 6. tog Zakona, a posljedično tome odredbi čl. 322. st. 1. ZOO-a odnosno da ima mjesta zaključku da je sporni ugovor o zakupu ništetan jer je protivan zakonu. Naime, nespornim proizlazi da je Josip Zubović prilikom sklapanja spornog Ugovora o zakupu s poslovnim subjektom u vlasništvu njegova brata raspolagao povlaštenom informacijom o djelovanju tijela vlasti u kojem obnaša javnu dužnost, pa da je isti propustio obavijestiti Povjerenstvo o sklapanju spornog Ugovora, zbog čega da je prekršio čl. 18. st. 1. ZSSI-a. Odredbom čl. 6. ZSSI-a. propisano je da su pravni poslovi, odnosno pravni akti koji su sklopljeni, odnosno doneseni bez prethodne obavijesti Povjerenstvu, ništavi, te da je Povjerenstvo dužno bez odgađanja predmet dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje, radi utvrđenja ništavosti pravnog posla, dakle radi se o prisilnom propisu.

22. Odredbom čl. 327. st. 1. ZOO-a određeno da ne ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba, a st. 2. propisano je i pravo državnog odvjetnika na zahtjeva za utvrđenje ništetnosti. Suprotno shvaćanju tuženika, pravilno je mišljenja suda da tužiteljica i žaliteljica, na temelju ovakvih činjeničnih navoda, ima ovlaštenje tražiti utvrđenje ništetnosti spornog ugovora.

23. Pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda da je ugovor o zakupu od 23. siječnja 2013. ništetan, jer je protivan i odredbi čl. 322. st. 1. ZOO-a. Pravna posljedica ništetnosti, posebno u ovakvim slučajevima, vezana je uz povredu javnog poretka, radi čega sud i jest ovlašten na takve radnje paziti po službenoj dužnosti. Ono što je bitno jest da se ovakva ništetnost može utvrditi na temelju činjeničnih navoda stranke koja za to ima pravni interes. Neće biti sporno da je tužiteljica već u samoj tužbi, pa i tijekom postupka, u svojim činjeničnim navodima višekratno isticala upravo ovaj razlog ništetnosti ugovora, prethodno i same odluke o odabiru. Jasno je da je Josip Zubović kao načelnik Općine Kolan propustio poduzeti radnje koje je kao brat sudionika pravnog posla (zakupa poslovnog prostora u vlasništvu Općine) bio dužan poduzeti u smislu odredbi ZSSI-a, što je na kraju rezultiralo odabirom njegova brata kao zakupnika i sklapanjem ugovora o zakupu, a nakon javnog natječaja na kojemu je sudjelovala i tužiteljica kao jedini preostali ponuditelj iz čega sud zaključuje da svakako ima pravo, odnosno interes, pozivati se na ništetnost.

24. Žalbenim razlozima žalitelji nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude.

25. Slijedom iznesenog ocjena je ovoga suda da je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo te odlučio o tužbenom zahtjevu. Pravilna je i odluka o troškovima postupka, kako po osnovi (čl. 154. st. 4. ZPP-a), tako i po visini (čl. 155. ZPP-a), a žalitelji niti ne osporavaju pravilnost obračuna troška.

26. Slijedom navedenog, nisu osnovani žalbeni razlozi koje navode žalitelji niti oni na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti pa su na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a, žalbe odbijene kao neosnovane i potvrđena prvostupanjska presuda.

Zagreb, 29. ožujka 2023.

Predsjednica vijeća

Dubravka Zubović

Broj zapisa: 9-30856-e0af2

Kontrolni broj: 0309f-cda24-43a01

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:

CN=Dubravka Zubović, O=VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi:

https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku,

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.