Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: 8 Gž-216/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Sanje Prosenice, predsjednice vijeća, Sanje Dujmović, izvjestiteljice i članice vijeća, te Marine Tante, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice G.S.D:, OIB: ……., iz B…. zastupane po punomoćniku Z.B., odvjetniku u B., protiv tuženice S.D., OIB: …., iz V., zastupane po punomoćniku E.G., odvjetniku u P., radi povrata dara u ostavinu, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj P-925/2021-7 od 28. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 29. ožujka 2023.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice G.S.D. i potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj P- 925/2021-7 od 28. studenoga 2022.

II Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice S.D. za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

''I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. U ostavinsku imovinu iza pok. S.A. iz B., OIB: ……., vraća se dar učinjen tuženoj D.S. iz V., OIB: …., temeljem Ugovora o darovanju sklopljenog dana 22. rujna 2014. godine, između pok. S.A. kao darovateljice s jedne strane i tužene S.D. kao obdarenice, radi namirenja nužnog dijela tužiteljice G.S.D. iz B., OIB: ……. i to u ¼ dijela k.č.br. 904 i 376 ZGR., obje k.o. B., pa je tužena D.S. iz V., OIB: ….., dužna dozvoliti da se u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama ¼ dijela k.č.br. 904 i 376 ZGR., obje k.o. B., sa imena i vlasništva tužene D.S. iz V., OIB: …., upišu na ime i suvlasništvo ostaviteljice S.A. iz B…., OIB:….

2. Utvrđuje se da je tužiteljica G.S.D. iz B…, OIB: …., kao zakonski nasljednik iza svoje majke pok. .A. iz B…., OIB:…., vlasnik u ¼ dijela k.č.br. 904 i 376 ZGR., obje k.o. B.

3. Po pravomoćnosti ove presude na prijedlog tužiteljice G.S.D. iz B…, OIB: ….,, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama na temelju ove presude izvršiti će se uknjižba prava vlasništva ¼ dijela k.č.br. 904 i 376 ZGR., obje k.o. B…, na ime tužiteljice G.S.D. iz B…, OIB: ….,

4. Nalaže se tuženoj da tužiteljici nadoknadi parnični trošak u roku od 15 dana."

II Dužna je tužiteljica naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu 6.250,00 kn/829,52 eura*, u roku 15 dana.''

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavila tužiteljica zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ističe da iako se sud poziva na pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza pok. A.S., a čije su stranke kćerke, tužiteljica ističe da sud pogrešno zaključuje da bi tužiteljica sudjelovala u ostavinskom postupku iza pok. A.S.. Obzirom na pandemiju covid-19, tužiteljica je u to vrijeme živjela u R. I. i, gdje se zatekla te se nije mogla vraćati u R.H., a čak nije niti imala saznanja da joj je majka umrla, jer je o tome nije obavijestila, niti tuženica, a niti druge osobe. Ista nije imala saznanja da se vodi ostavinski postupak iza pok A.S. jer poziv za ostavinsku raspravu nije nikada zaprimila, kao što nikada nije zaprimila ni rješenje o nasljeđivanju iza pok. A.S. te u vezi s tim ostaje dvojbeno na koji je način javni bilježnik, koji je provodio ostavinski postupak, utvrdio uopće pravomoćnost rješenja o nasljeđivanju. Sud prvog stupnja odbio je provođenje predloženih dokaza te u svezi s tim i dokaz saslušanjem stranaka, a otklanjanjem provođenja tog dokaza, tužiteljica nije mogla dokazati da nije sudjelovala u ostavinskom postupku jer kao što je navedeno poziv za ročište nikad nije dostavljen, a niti je zaprimila rješenje o nasljeđivanju. Kako tužiteljica nije zaprimila poziv za ostavinsko ročište nije ni mogla tražiti da se u ostavinsku imovinu uračuna naprijed navedeni dar učinjen od strane pok. A.S. tuženici i tražiti nužni dio u odnosu na istu imovinu. Tužiteljica smatra da se pobijana presuda temelji na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju, a slijedom toga i na pogrešnoj primjeni materijalnog prava. Predlaže pobijanu presudu u cijelosti ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljice tuženica ističe kako se u potpunosti protivi podnesenoj žalbi te da je prvostupanjski sud donio pravilnu i zakonitu odluku. Posebno ukazuje na odredbu čl. 232. Zakona o nasljeđivanju navodeći da je iz te odredbe i činjenica utvrđenih uvidom u rješenje o nasljeđivanju razvidno kako tužiteljica ničim nije dokazala da bi spadala u krug osoba koje nisu vezane pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju. Tužiteljica je bila uredno pozvana na ostavinsku raspravu i obvezana je predmetnim rješenjem o nasljeđivanju. Tužiteljica je sa svim činjenicama koje navodi u tužbi bila upoznata za vrijeme trajanja ostavinskog postupka, međutim nije poduzimala nikakve aktivnosti radi dokazivanja navodne uskrate nužnog dijela. Nadalje, kontradiktorna je tvrdnja da joj predmetno rješenje o nasljeđivanju nije dostavljeno s obzirom na to da ga prilaže uz tužbu u ovom predmetu. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu te tužiteljicu obvezati na naknadu parničnog troška sastava odgovora na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14.. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11. - pročišćeni tekst 25/13. i 70/19.; dalje ZPP), koji se ovdje primjenjuje na temelju čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22.), u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, nije našao da bi pri donošenju pobijane presude sud prvog stupnja počinio navedene bitne povrede.

6. Predmet spora predstavlja zahtjev tužiteljice da se u ostavinsku imovinu iza pok. A.S. ima vratiti dar učinjen tuženici temeljem Ugovora o darovanju sklopljenog 22. rujna 2014. radi namirenja nužnog dijela tužiteljici i to za ¼ dijela kat. čest. 904 i 376 zgr., obje k.o. B. te zahtjev za uknjižbom prava suvlasništva u navedenom dijelu na ime ostaviteljice A.S., a potom utvrđenje prava suvlasništva tužiteljice na navedenim nekretninama za ¼ dijela kao i uknjižba toga prava temeljem presude.

7. Prvostupanjski sud pobijanom presudom odbio je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice, a tako donesenu odluku utemeljio je na odredbi čl. 232. st. 1., 2. i 5. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19.; dalje ZN), zaključujući da s obzirom da je je tužiteljica, kao stranka, sudjelovala u ostavinskoj raspravi iza smrti svoje majke A.S. da je vezana pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju koje rješenje je donio javni bilježnik u Umagu Željko Krajina, poslovni broj O-503/21, UPP/OS-46/21-3 od 23. kolovoza 2021., dok da se na pretpostavke iz čl. 232. st. 5. ZN tužiteljica niti nije pozivala.

8. Po ocjeni ovog suda nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

8.1. Naime, iz utvrđenja prvostupanjskog suda i stanja spisa proizlazi da je majka stranaka A.S. preminula 10. ožujka 2021. i da je iza njezine smrti proveden ostavinski postupak te doneseno rješenje o nasljeđivanju navedenog poslovnog broja 23. kolovoza 2021. kojim rješenjem je utvrđena ostavinska imovina ostaviteljice i nasljednicama proglašene njezine kćeri, tužiteljica i tuženica svaka za ½ dijela, tako da je navedeno rješenje opskrbljeno potvrdom pravomoćnosti od 8. rujna 2021.(l.s.6).

8.2. Polazeći od gornjih utvrđenja, a uzimajući u obzir okolnost da tužiteljica niti u tužbi niti tijekom prvostupanjskog postupka nije tvrdila da nije sudjelovala u ostavinskom postupku odnosno nije tvrdila da joj poziv za ostavinsko ročište nije dostavljen i da nije zaprimila rješenje o nasljeđivanju, pa niti nakon što je tuženica u odgovoru na tužbu ukazala da je tužiteljici izvršena uredna dostava u ostavinskom postupku, tužiteljica se nije izjasnila u pogledu takvih činjeničnih navoda odnosno nije predložila (čl. 219. st. 1. ZPP) dokaz (najmjerodavniji pribavljanje ostavinskog spisa) kojim bi pobila takve navode tuženice, pa po ocjeni ovog suda žalbeni navodi, da je prvostupanjski sud odbio dokaz saslušanjem stranaka i da tužiteljica nije mogla dokazati da nije sudjelovala u ostavinskom postupku, ne dovode u pitanje pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja, jer na navedene činjenice tužiteljica nije niti ukazivala, niti je tijekom prvostupanjskog postupka, suprotno žalbenim navodima, uopće bila dvojbena potvrda pravomoćnost rješenja o nasljeđivanju.

9. Nadalje, po ocjeni ovog suda, nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava budući da je sud prvog stupnja pravilno primijenio odredbu čl. 232. ZN.

10. Odredbom čl. 232. ZN propisan je učinak pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju i zapisu, pa je tako u st. 1. tog članka određeno da se smatra da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju utvrđeno što je u sastavu ostavine, tko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ograničeno ili opterećeno i kako, te postoje li kakva prava na zapise i koja. Isto vrijedi i za djelomično rješenje o nasljeđivanju glede onoga što je njima utvrđeno.

10.1. U st. 2. istog članka određeno je da što je utvrđeno pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju može pobijati jedino onaj koji po odredbama ovoga Zakona nije vezan pravomoćnošću rješenja o nasljeđivanju. On to može pobijati jedino putem parnice s osobama u čiju korist glasi utvrđenje čiju istinitost osporava, a u st. 5. tog Zakona da su pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju vezane osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi.

10.2. Polazeći od gornje odredbe i utvrđenja prvostupanjskog suda sud prvog stupnja, suprotno žalbenim navodima, pravilno je zaključio da je tužiteljica vezana pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Željka Krajine, kao sudskog povjerenika Općinskog suda u Puli, Stalne službe u Bujama, poslovni broj O-503/21, UPP/OS-46/21-3 od 23. kolovoza 2021. kojim je utvrđeno što je u sastavu ostavine pok. A.S., tko su nasljednici, koliki im nasljedni dio pripada, da im nasljedno pravo nije ograničeno ili opterećeno (u tom smislu pravno shvaćanje izraženo je i u odlukama Vrhovnog suda RH broj Rev 1324/14-2 od 11. srpnja 2018. i Rev 2315/16- 2 13. svibnja 2020.).

11. U čl. 232. st. 5. ZN određeno je i to da osobe koje su kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi ipak nisu vezane: - glede prava koja bi za njih proizlazila iz naknadno pronađene oporuke, - glede prava čije je utvrđenje ovisilo o tome kako će neko sporno pitanje biti riješeno u parnici ili upravnom postupku na koji ih je ostavinski sud uputio, ili ih je trebao uputiti, ako to pitanje nije bilo riješeno prije pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju, - ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi u parničnom postupku mogle zahtijevati ponavljanje postupka, međutim, u svezi sa sadržajem istog članka sud prvog stupnja pravilno je zaključio „da se na pretpostavke iz čl. 232. st. 5. ZN tužiteljica niti nije pozivala.“.

11.1. Prema tome, u pogledu tvrdnje tužiteljice kako nije sudjelovala u ostavinskom postupku ukazati je i na to da se prema odredbi čl. 352. st. 1. ZPP u žalbi ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi, osim ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parničnog postupka zbog kojih se žalba može izjaviti, a što u konkretnom nije slučaj, tako da navedene činjenice ovaj sud niti nije mogao uzeti u razmatranje.

12. Kako, dakle, ovaj sud nije ustanovio da postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti valjalo je žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u dijelu pod toč. I izreke, kao i u dijelu pod toč. II izreke kojim je pravilno odlučeno o troškovima parničnog postupka, tako da je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, odlučeno kao u izreci ove odluke pod toč. I.

13. Zahtjev tuženice za naknadom troška sastava odgovora na žalbu odbijen je kao neosnovan budući navedeni trošak nije bio nužan, u smislu odredbe čl. 155. ZPP, za vođenje parničnog postupka, slijedom čega je odlučeno kao pod toč. II izreke ove drugostupanjske odluke.

U Zadru, 29. ožujka 2023.

Predsjednica vijeća

Sanja Prosenica