REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 5339/2021-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja Z. Ž., OIB …, iz C., kojeg zastupa punomoćnica S. R. K., odvjetnica u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske - Ministarstva o., OIB …, koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u V. G., Građansko - upravni odjel, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1633/2019-2 od 24. kolovoza 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-52/2017-37 od 5. rujna 2019., u sjednici održanoj 28. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e:
Tuženici Republici Hrvatskoj dopušta se podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1633/2019-2 od 24. kolovoza 2021. u dijelu kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev u točkama I. i II. izreke, a u odnosu na pitanja:
"Je li ispravno rad tužitelja u aktivnom dežurstvu priznati kao višednevni rad u dežurstvu unutarnje službe odnosno kao 24 sata nazočnosti na radnom mjestu (izdvojenom vojnom objektu), uz odbijanje osam sati na ime odmora, kada je sukladno tada važećim propisima koji se primjenjuju kao lex specialis, i to Odlukom o rasporedu tjednog i dnevnog odmora djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika ("Narodne novine" broj 118/09 i 118/12) i Pravilnikom o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine" 118/09) propisano da se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra prekovremenim radom, a dijeli se na aktivno dežurstvo unutarnje službe te da pripadnici O. s. Republike Hrvatske koji zbog potrebe službe provode 24 sata na radnom mjestu u tijeku 24 sata mogu raditi najviše 12 sati, a preostalo im se vrijeme računa kao aktivno dežurstvo i isplaćuje im se pripadajući dodatak;
Je li osnovano potraživanje tužitelja kao djelatne vojne osobe, na ime naknade za neiskorištene slobodne dane uključujući i subote i nedjelje koji su mu bilježeni kao slobodni dani nakon dežurstva odnosno nakon rada na izdvojenom objektu obzirom da se u konkretnom slučaju radilo posebnoj organizaciji rada u turnusima, sukladno odredbi članka III. stavak 1. i 2. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine" broj 118/09 i 118/12), a koja organizacija rada podrazumijeva sedam dana rada na izdvojenom objektu i izoliranoj lokaciji i sedam dana odmora?"
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1633/2019-2 od 24. kolovoza 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-52/2017-37 od 5. rujna 2019.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena su tri pravna pitanja, i to:
"- Je li ispravno rad tužitelja u aktivnom dežurstvu priznati kao višednevni rad u dežurstvu unutarnje službe odnosno kao 24 sata nazočnosti na radnom mjestu (izdvojenom vojnom objektu), uz odbijanje osam sati na ime odmora, kada je sukladno tada važećim propisima koji se primjenjuju kao lex specialis, i to Odlukom o rasporedu tjednog i dnevnog odmora djelatnih vojnih osoba, državnih službenika i namještenika ("Narodne novine" broj 118/09 i 118/12) i Pravilnikom o dodatku na plaću i načinu isplate plaće ("Narodne novine" 118/09) propisano da se dežurstvo kao rad dulji od punog radnog vremena ne smatra prekovremenim radom, a dijeli se na aktivno dežurstvo unutarnje službe te da pripadnici O. s. Republike Hrvatske koji zbog potrebe službe provode 24 sata na radnom mjestu u tijeku 24 sata mogu raditi najviše 12 sati, a preostalo im se vrijeme računa kao aktivno dežurstvo i isplaćuje im se pripadajući dodatak?
- Je li osnovano potraživanje tužitelja kao djelatne vojne osobe, na ime naknade za neiskorištene slobodne dane uključujući i subote i nedjelje koji su mu bilježeni kao slobodni dani nakon dežurstva odnosno nakon rada na izdvojenom objektu obzirom da se u konkretnom slučaju radilo posebnoj organizaciji rada u turnusima, sukladno odredbi članka III. stavak 1. i 2. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine" broj 118/09 i 118/12), a koja organizacija rada podrazumijeva sedam dana rada na izdvojenom objektu i izoliranoj lokaciji i sedam dana odmora?
- Uračunava li se vrijeme konzumiranja obroka u vrijeme trajanja dnevne stanke koju tuženica kao poslodavac mora osigurati tužitelju kao djelatnoj vojnoj osobi u trajanju od 30 minuta u slučaju redovnog dnevnog radnog vremena u trajanju od 60 minuta u slučaju 12-satnog dnevnog radnog vremena, sukladno odredbi članka III. stavak 6. Odluke o rasporedu tjednog i dnevnog radnog vremena djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika ("Narodne novine" broj 118/09 i 118/12) te mora li se vrijeme korištenja dnevne stanke evidentirati?".
2.1. U obrazloženju važnosti postavljenih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni tuženica se poziva na veći broj odluka županijskih sudova (Županijski sud u Zagrebu broj Gž R-775/2018-2 od 11. prosinca 2019., Gž R-1445/2019-2 od 21. travnja 2020., Županijski sud u Rijeci poslovni broj Gž R-332/2017-2 od 24. rujna 2019., Županijski sud u Splitu broj Gž R-600/2020-2 od 1. prosinca 2020., Županijski sud u Bjelovaru broj Gž R-350/2018-2 od 31. siječnja 2019. i Županijski sud u Osijeku poslovni broj Gž R-135/2020-2 od 22. travnja 2021.) smatrajući da su u tim odlukama zauzeta suprotna pravna shvaćanja o pravu tužitelja kao djelatne vojne osobe na isplatu naknade za aktivna dežurstva, naknade za subote i nedjelje nakon dežurstava u utuženom razdoblju, kao i naknade za onemogućavanja korištenja dnevnog odmora.
3. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
4. Prijedlog je dopušten i osnovan u odnosu na prva dva pitanja, dok nije dopušten u odnosu na treće postavljeno pitanje.
5. Ocjenjujući osnovanost prijedloga u skladu s odredbom članka 385.a stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da su prva dva naznačena pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni jer je riječ o pitanjima o kojima nema prakse revizijskog suda, a u odnosu na koja je praksa drugostupanjskih sudova neujednačena. To stoga što razlozi važnosti na koja ukazuje tuženica u odnosu na prva dva pitanja upućuju na neujednačenu praksu drugostupanjskih sudova. U odnosu na treće postavljeno pitanje uočeno je da se odluke na koje je tuženica ukazala u predmetnom prijedlogu kao razloge važnosti ne odnose na odlučivanje o pravu na naknadu zbog onemogućavanja korištenja dnevnog odmora na što se odnosi ovo postavljeno pitanje.
6. U takvim su okolnostima ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda za dopuštenje revizije u odnosu na prava dva pitanja, pa je na temelju odredbe članka 387. stavaka 1. i 6. ZPP riješeno kao u izreci.
Zagreb, 28. ožujka 2023.
Predsjednica vijeća:
Jasenka Žabčić, v.r.
