Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 25 Gž-4503/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Jakovčević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja L. J., OIB … iz M., zastupanog po punomoćnici A. B. – M., odvjetnici iz Odvjetničkog društva Š. & B. M. d.o.o., S. B., protiv tuženika A. o. d.d. Z., Z., OIB …, zastupanog po punomoćniku M.

V., odvjetniku iz Odvjetničkog društva G. i Partneri d.o.o., Pisarnica u O., radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Požegi poslovni broj Pn-11/2020-25 od 31. svibnja 2022. godine, dana 28. ožujka 2023. godine,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Požegi poslovni broj Pn-11/2020-25 od 31. svibnja 2022. godine,

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju s osnova razlike naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 3.700,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 18. prosinca 2019. pa do isplate (točka I. izreke), te naknaditi parnični trošak u iznosu od 5.450,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom od 31. svibnja 2022. pa do isplate (točka II izreke).

2. Protiv navedene presude žali se tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353. st. 1. t. 1. i 3. Zakona o

88/05,

parničnom postupku (“Narodne novine”, br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) te predlaže žalbu usvojiti uz naknadu troška žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i nenovčane imovinske štete nastale ozljeđivanjem u štetnom događaju - prometnoj nezgodi od 25. lipnja 2019. godine krivnjom osiguranika tuženika.

5. Prvostupanjski je sud polazeći od sadržaja obaveznog prekršajnog naloga (list 46- 1 spisa) kojim je osiguranik tuženika I. S., kao sudionik predmetne prometne nezgode oglašen krivim za počinjenje prekršaja iz čl. 43. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 54/15, 108/17, 70/19 i 42/20 - dalje: ZSPC), Potvrde RH MUP PU l. s. od 5. srpnja 2019. godine (list 8-9 spisa) te cjelokupnog spisa Zapisnika o očevidu predmetne prometne nesreće broj … od 25. lipnja 2019. kao i ocjenom iskaza saslušanog svjedoka osiguranika tuženika te iskaza tužitelja utvrdio da je do predmetne prometne nezgode došlo 25. lipnja 2019. oko 16,30 sati u mjestu N., na otoku P., u kojoj su sudjelovali tužitelj kao vozač motocikla i osiguranik tuženika I. S. kao vozač osobnog automobila, koji upravljajući istim ulicom … te dolaskom do kuće broj … nije radnju skretanja ulijevo ili udesno pravovremeno označio pokazivačima pravca pa je tom prilikom najprije s desne kolničke trake skrenuo na lijevu kolničku traku u pravcu kretanja, da bi se nakon toga, bez provjeravanja, vraćao na desnu kolničku traku kojom je pravilno svojom desnom stranom upravljao motociklom tužitelj kada je vozač osobnog automobila I. S. udario u motocikl tužitelja koji se nalazio na desnoj kolničkoj traci, nakon čega su s motocikla pali tužitelj i njegov suvozač A. B.

6. U žalbenom stadiju postupka i dalje je sporna odgovornost za štetni događaj, te opseg i visina utužene štete.

7. Naime, tuženik smatra da u prvostupanjskom postupku nije na pouzdan način utvrđena dinamika nastanka štetnog događaja i isključiva odgovornost (krivnja) njezina osiguranika za štetu koju je pretrpio tužitelj jer svoju odluku temelji na iskazu tužitelja, a pri tom uopće ne uzima u obzir iskaz osiguranika tuženika I. S., koji su o činjenici je li neposredno prije predmetne prometne nezgode na vozilu osiguranika tuženika bio upaljen pokazivač smjera za skretanje i u kojem pravcu različito iskazivali.

8. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih navoda tuženika, a pazeći pri tom po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka (čl. 365. u vezi odredbe čl. 457. ZPP-a), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je prvostupanjski sud na utvrđeno činjenično stanje - koje u ovom postupku obzirom na odredbu čl. 467. st. 2. ZPP-a ni ne može biti predmetom ispitivanja, pravilno primijenio materijalno pravo.

9. Nadalje, sud prvog stupnja nije počinio ni bitnu povredu postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju ukazuje tuženik, jer pobijana presuda nema proturječnosti i nejasnoća, a niti drugih nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati.

10. Dakle, suprotno žalbenim navodima tuženika, cijeneći utvrđeno činjenično stanje, koje argumentum a contrario odredbe čl. 467. st. 2. ZPP-a, kako je prethodno navedeno, ni ne može biti predmetom ispitivanja u ovom žalbenom postupku, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da je osiguranik tuženika isključivo odgovoran za nastanak predmetne prometne nezgode i njezine posljedice, jer je kritične zgode postupao protivno odredbama ZSPC, a na strani vozača motorkotača, ovdje tužitelja, nema niti djelomičnog doprinosa nastanku predmetne prometne nezgode, a i štete koju trpi zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

11. Naime, odredbom čl. 43. ZSPC je u stavku 1. propisano da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti se, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu, a prema stavku 2. tog članka prije započinjanja radnji iz stavka 1. vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pri tome računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja, slijedom čega je pozivom na odredbu čl. 1072. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 - dalje: ZOO) pravilno naložio tuženiku da tužitelju naknadi pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje.

12. Što se pak tiče ostalih navoda žalbe, treba odgovoriti da rješenje o prekršaju ne veže sud u parničnom postupku (odštetnoj parnici) pa nema zapreke da se, i kraj tog rješenja, u parničnom postupku utvrdi drugačije činjenično stanje i pitanje odgovornosti za štetu riješi drukčije nego što je to utvrđeno u prekršajnom postupku, ali je na tu okolnost tuženik bio dužan predložiti adekvatne dokaze. Prema tome, tuženik u svojoj žalbi sasvim neutemeljeno i bezuspješno pokušava problematizirati činjenična utvrđenja i rečeni zaključak prvostupanjskog suda, glede ostvarenja žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 355. ZPP).

13. Nadalje, tuženik neosnovano prigovara iznosima dosuđene naknade neimovinske štete.Naime, tijekom postupka, provedenim vještačenjem, utvrđeno je da je tužitelj u prometnoj nezgodi od 25. lipnja 2019. zadobio: contusio et ex coriatio reg. dorsi, coxae et gen. dex (nagnječenje i oguljotine u području leđa, desnog kuka i koljena) koje lake tjelesne ozljede su u uzročno-posljedičnoj vezi sa predmetnom prometnom nezgodom, a zbog kojih je tužitelj trpio bolove srednjeg intenziteta tijekom 3 dana, a lakog intenziteta tijekom 3 tjedna, trpio je primarni strah jakog intenziteta do dolaska u bolnicu, sekundarni strah trpio je tijekom liječenja radi zabrinutosti za tijek i ishod liječenja, srednjeg intenziteta tijekom jednog dana i slabog intenziteta tijekom dva tjedna.

14. Sud prvog stupnja je, polazeći od navedenog utvrđenja, zaključio da je kod tužitelja došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz čl. 19. ZOO, a da utvrđena težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade neimovinske štete u smislu čl. 1100. ZOO te usvaja postavljeni tužbeni zahtjev dosuđujući tužitelju iznos od 3.700,00 kn sa zateznim kamatama tekućim od 18. prosinca 2019. pa do isplate sukladno čl. 1103. ZOO, a iz sadržaja obrazloženja pobijane presude proizlazi da je sud prvog stupnja prilikom odlučivanja o visini naknade vodio računa o kvalifikatornim okolnostima pretrpljenih fizičkih boli i straha predviđenih odredbom čl. 1100.st.2. ZOO.

15. Odluku prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud. Naime, vodeći računa o intenzitetu i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova i straha, neugodnostima kojima je tužitelj bio izložen tijekom liječenja, njegovoj životnoj dobi (rođen 1997.g.- u vrijeme štetnog događaja imao je 22 godina) i njegovom zanimanju (autoelektričar), cilju kojem služi ta naknada kao i tome da se njome ne pogoduje težnjama koje su nespojive s njezinom prirodom i društvenom svrhom, ovaj drugostupanjski sud nalazi da težina povrede prava osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje iz čl. 19. ZOO i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade u smislu čl. 1100. ZOO, a dosuđena naknada od 3.700,00 kn uz već isplaćenih 2.000,00 kn prije utuženja, predstavlja primjereno zadovoljenje u smislu navedenog članka za pretrpljenu neimovinsku štetu.

16. Zbog izloženog, a suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja je na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo sadržano u odredbi čl. 1100. st.

2. ZOO. Stoga nisu osnovani žalbeni prigovori tuženika da je naknada za navedenu neimovinsku štetu dosuđena u previsokom iznosu.

17. I odluka prvostupanjskog suda o troškovima postupka je pravilna i zakonita kako po osnovi tako i po visini (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP) pa i toj odluci žalitelj neosnovano prigovaraju. Ovo iz razloga što je prvostupanjski sud pravilno priznao tužitelju trošak za pristup na ročišta dana 3.6.2020. i 30.11.2020. prema Tbr. 9. t. 1. o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. Tarife

142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22 i 126/22) jer iz stanja spisa proizlazi da se na tim ročištima raspravljalo o glavnoj stvari.

18. Zbog izloženog, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a valjalo je presuditi kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 28. ožujka 2023.

Sutkinja:

Ksenija Jakovčević, v.r.