REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 1318/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. N. iz Ruske Federacije, M., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnica L. B., odvjetnica u R., protiv tuženika A. d.o.o. O., OIB: ..., kojeg zastupa punomoćnik D. P., odvjetnik u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2617/2021-3 od 15. studenoga 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-2239/2018-22 od 7. studenoga 2019., u sjednici održanoj 28. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e:
I. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnog prava zajamčenog Ustavom Republike Hrvatske.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2617/2021-3 od 15. studenoga 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji poslovni broj P-2239/2018- 22 od 7. studenoga 2019.
2. U prijedlogu je kao važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu "obzirom da se u povodu revizije može očekivati odluka o pravnim pitanjima koja su nižestupanjski sudovi razmatrali u ovom sporu", postavio slijedeća pravna pitanja:
"1. Da li u presudi mora biti navedeno materijalno pravo temeljem kojega je donijeta, odnosno navesti pravni institut na temelju koje je presuda donijeta?
2. Da li izostanak navođenja materijalnog prava ili opisnog navođenja instituta predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. t. 11. Zakona o parničnom postupku, jer presudu nije moguće ispitati, ukoliko nije napisana temeljem kojeg materijalnog prava je odlučeno ni obrazloženo koji pravni institut je sud primijenio, te da li je sud dužan obrazložiti presudu u dijelu iz kojeg razloga je odbio materijalne dokaze ne cijeniti, te isto navesti u presudi, te da li je sud dužan i obrazložiti iz kojih razlog sadržaj žalbenih navodi nisu osnovani ili samo preći preko sadržaja žalbe (nije od značaja) što je čest slučaj ukoliko je u žalbi elaborirano i činjenično i materijalno prava uz obrazlože iz opširne žalbe?
3. Da li je sudu dopušteno da presudu zbog ogluhe ne donese ukoliko su ispunjene pretpostavke za donošenje iz čl. 331b Zakona o parničnom postupku? ( uvid u spis što je naslovni sud u prvostupanjskom postupku dopustio)
4. Da li se smatra imovina novac, te da li osoba koja ispuni tuđu obvezu ima pravo potraživanja danog, te da li je imovina jednog sudionika prešla u imovinu drugog sudionika ukoliko je drugi sudionik stekao imovinu koju nije platio te se njegova vrijednost poveća upravo za uplatu osobe koje je podmirila obveze?
5. Da li se na pravni posao između pravne osobe i fizičke osobe, na ugovorne odnose tumačiti pozivajući se na bračnu stečevinu?
6. Da li je sudu dopušteno da ne raspravlja o ugovoru o cesiji (ugovoru o prijenosu potraživanja) ukoliko je isti dostavljen dužniku i potvrđen od strane zz zastupnika?
7. Da li sud može odluku temeljiti na fiktivnim ugovorima ukoliko utvrdi da jer je prava volja bila drugo?
8. Da li ugovor o zajmu ili posudbi, odnosno ugovor o ispunjenju umjesto dužnika obvezuje dužnika vrati vjerovniku dano umjesto dužnika, davanje koje je vjerenik podmirio umjesto njega, te da li se imovina koju koji je netko stekao bez da je istu platio povećala bez pravne osnove?"
3. U prijedlogu je naveo i da mu je povredom odredaba parničnog postupka povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno odredbom čl. 3. Ustava Republike Hrvatske.
U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu st. 1. čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP)
4. Postupajući u smislu odredbe čl. 387. ZPP vijeće ovog suda je utvrdilo da tužitelj u prijedlogu nije naveo jasne razloge važnosti postavljenih pravnih pitanja, slijedom čega je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 2. ZPP riješeno kao u st. I. izreke. U pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u smislu st. 2. čl. 385.a ZPP
5. Ocjena je ovoga suda da tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi mu osobito teškom povredom odredaba parničnog postupka bilo povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno čl. 3. Ustava Republike Hrvatske.
6. Stoga je, u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP – u pogledu pozivanja na povredu temeljnog prava zajamčenog Ustavom, na temelju čl. 389. st. 4. ZPP odlučeno je kao u izreci ovog rješenja pod toč. II.
Zagreb, 28. ožujka 2023.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa, v.r.
