Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Kž-246/2023-3

Split, Gundulićeva 29a

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marie Majić kao predsjednice vijeća te Nevena Cambja i Ivone Rupić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Jasne Veršić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu povodom privatne tužbe privatnog tužitelja D. Č., protiv okrivljene N. Č., zbog kaznenog djela iz članka 149. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi privatnog tužitelja D. Č. protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovnog broja K-1114/22, od 17. veljače 2023., u sjednici vijeća održanoj 28. ožujka 2023.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba privatnog tužitelja D. Č. te se ukida prvostupanjsko rješenje.

Obrazloženje

1. Općinski sud u Splitu je u postupku povodom privatne tužbe privatnog tužitelja D. Č., protiv okrivljene N. Č., zbog kaznenog djela klevete, iz članka 149. stavka 1. KZ/11, svojim rješenjem poslovnog broja K-1114/22 od 17. veljače 2023., na temelju odredbe članka 525. stavka 2., u vezi s člankom 78. stavkom 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – dalje u tekstu: ZKP/08- 22), odbacio privatnu tužbu privatnog tužitelja D. Č. od 14. listopada 2022., koja je uređena podneskom od 9. veljače 2023.

2. Protiv navedenog rješenja, žalbu je podnio privatni tužitelj D. Č., po svom opunomoćeniku D. P., odvjetniku u Z., ne navodeći žalbene osnove po kojima pobija prvostupanjsko rješenje, međutim iz sadržaja žalbe proizlazi da se isto pobija zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi je predloženo da se osporeno rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak.

2.1. U svojoj žalbi privatni tužitelj ističe kako je uređena privatna tužba od 9. veljače 2023. propisno sastavljena te da sadrži sve bitne sastojke optužnice iz članka 342. stavka 1. točke 1. do 5. ZKP/08 pa da se na temelju tako podnesene i ispravljene privatne tužbe nedvojbeno mogao provesti postupak, utvrditi činjenično stanje i donijeti odluka o krivnji okrivljenice. U slučaju da je prvostupanjski sud smatrao kako u tako uređenoj privatnoj tužbi i dalje nešto nedostaje, odnosno da nisu otklonjeni svi nedostaci, da je prvostupanjski sud morao konkretno navesti što smatra da nedostaje te da je morao ponovno pozvati privatnog tužitelja na dopunu i ispravak privatne tužbe ili sazvati ročište i raspraviti sva pravna pitanja.

3. Vezano za navode žalbe privatnog tužitelja, najprije je za navesti kako isti nije u pravu kada ističe da je prvostupanjski sud bio u obvezi, nakon što ga je već jednom pozvao na ispravak privatne tužbe te nakon što je ispravljena privatna tužba dostavljena sudu, ponovno pozvati privatnog tužitelja na uređenje, u slučaju da i dalje smatra kako ista nije sastavljena u skladu s člankom 342. ZKP/08. Naime, nakon što je dopisom od 2. veljače 2023., opunomoćenika privatnog tužitelja pozvao na uređenje privatne tužbe, u kojem je detaljno navedeno u kojem pravcu je potrebno istu urediti, s rokom u kojem je to potrebno učiniti, kao i upozorenjem što će uslijediti ako se ne postupi u skladu s traženjem suda, tada, u slučaju da privatni tužitelj ne bi postupio u skladu s takvim jasnim i konkretnim uputama prvostupanjskog suda, on nije bio dužan ponovno pozivati privatnog tužitelja na novi ispravak privatne tužbe.

4. Međutim, u pravu je privatni tužitelj kada navodi da njegova ispravljena privatna tužba sadrži sve ono što je nužno da bi se po njoj moglo postupati te ispravno ističe kako nije bilo mjesta odbačaju privatne tužbe. Naime, suprotno navodima prvostupanjskog suda, ispravljena privatna tužba ima jasan i precizan činjenični opis djela, koji sadržava sva bitna obilježja kaznenog djela koji se okrivljenoj stavlja na teret, mjesto i vrijeme počinjenja, a također u privatnoj tužbi sadržan je i subjektivni odnos počinitelja prema kaznenom djelu, s obzirom da se u 14. retku 3. točke privatne tužbe izričito navodi: "..sve kako bi naštetila časti i ugledu privatnog tužitelja…". Premda se ne radi o potpunom poklapanju tog izričaja sa zakonskim opisom namjere iz članka 28. KZ/11, ipak se i iz takvog navoda može razabrati subjektivni odnos počinitelja prema kaznenom djelu, što je dostatno da se po istoj može postupati.

4.1. Dakle, ne može se prihvatiti ocjena prvostupanjskog suda da ispravljena privatna tužba sadrži tek kronološki niz određenih događaja i navoda, na temelju kojih bi se tek trebalo sastaviti urednu privatnu tužbu jer je u točki 3. ispravljene privatne tužbe naveden jasan činjenični opis kaznenog djela koji sadrži mjesto i vrijeme počinjenja, navode o subjektivnom odnosu počinitelja prema kaznenom djelu, pravni opis kaznenog djela i pravnu oznaku kaznenog djela te obrazloženje. Stoga je u pravu privatni tužitelj kada ističe da je pobijano rješenje prvostupanjskog suda neosnovano, radi čega je, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08, prvostupanjsko rješenje valjalo ukinuti, međutim isto nije vraćeno na ponovni postupak, budući da je podnesena ispravljena privatna tužba podobna da se po istoj može postupati.

5. Slijedom svega navedenog valjalo je riješiti kao u izreci.

Split, 28. ožujka 2023.

Predsjednica vijeća:

Maria Majić, v. r.