Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Poslovni broj Gž-353/2023-2

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, u pravnoj stvari tužitelja I. B. iz Z., s prebivalištem na adresi B. o. S., S., OIB: ..., protiv tuženika 1. I. d.d. Z., 2. I. g. d.d. Z., 3. C. L. d.o.o., L. L., 4. C. L. d.o.o., G., radi korištenja mineralne sirovine, rješavajući žalbu tužitelja izjavljenu protiv rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj P-1135/2022-9 od 7. veljače 2023., 28. ožujka 2023.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini, poslovni broj P-1135/2022-9 od 7. veljače 2023.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbačena je tužba podnesena sudu 14. srpnja 2022.

2. Protiv tog rješenja žali se tužitelj bez navođenja određenog zakonskog žalbenog razloga. Navodi da mu sud nije postavio zakonskog zastupnika, kojem bi mogao dati potrebnu punomoć za vođenje parnice.

3. Ne konkretizira žalbeni prijedlog.

4. Žalba nije osnovana.

5. Sud prvog stupnja je rješenjem od 17. listopada 2021. pozvao tužitelja da ispravi tužbu u roku od 15 dana računajući od dana prijema tog rješenja na način da u istoj navede činjenice na kojim temelji svoj zahtjev, određeno postavi zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, navedene dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, te navedene vrijednost predmeta spora, uz upozorenje na posljedice propuštanja.

6. Tužitelj, postupajući prema takvoj uputi suda prvog stupnja u ostavljenom roku ispravio je tužbu na način da zahtijeva da mu sud postavi zakonskog zastupnika koji je odvjetnik i utvrdi postojanje 1. I. d.d. Z., i 2. I. d.d. Z., 2. da naloži tuženicima 1. i 2.; a) da dadu pregled dokumentacije istraživanja, razvoja, proizvodnje i prodaje iz materijala iz kamenoloma B. b) kažu kome su dali, ostavili, prodali, poklonili ili što drugo učinili s pokretnom ili nepokretnom imovinom, c) omogući nesmetani pregled računa imovine i obveza, odnosno dadu podatke o utajenoj ili prikrivenoj imovini, d) predaju nekretnine (koncesiju za eksploataciju kamena B. objekte, opremu i zaposlene u vezi s proizvodnjom, preradom i podatke proizvoda iz kamena B. e) da naloži 1. i 2. da predaju stvari ili prenijeto pravo čija se visina, količina, odnosno istovjetnost odrediti tek nakon što tuženici polože račun ili predaju imovinu, odnosno tek nakon što se provede vještačenje i izvedu drugi dokazi po računima, pregled imovine i obveza tuženika 1. i 2.

7. Nakon tako ispravljene tužbe sud prvog stupnja je tužbu odbacio pobijanim rješenjem pozivajući se na odredbu iz čl. 109. st. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje ZPP) s obrazloženjem da je tužitelj vratio tužbu, a da ista nije ispravljena u skladu s uputom.

8. Prema odredbi čl. 186. st. 1. ZPP-a tužba treba sadržavati određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih traženja, činjenice na kojima tužitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnsak (čl. 106.).

9. Da bi se po tužbi moglo postupati donošenjem meritorne odluke, tužba mora sadržavati potpuno i određeno postavljen tužbeni zahtjev koji u slučaju kondamnetorne tužbe omogućuje donošenje ovršive presude.

10. Prema odredbi čl. 186.b st. 3. ZPP-a u sporovima u kojima tužitelj ne može postaviti određeni zahtjev prije nego što dođe do podataka koje mu tuženik ne želi dati, premda njima raspolaže, a koje mu je prema sadržaju građanskopravnog odnosa dužan dati odnosno koji se mogu smatrati zajedničkim za obje stranke, tužitelj može u tužbi istaknuti zahtjev kojim će zatražiti od suda da tuženika osudi na isplatu iznosa, predaju stvari ili prijenos prava čiju će visinu, količinu, odnosno istovjetnost odrediti tek nakon što mu tuženik dade potrebne podatke, odnosno tek nakon što se provede vještačenje ili izvedu drugi dokazi o podacima koje tuženik izbjegava dati (tzv. stupnjevita tužba).

11. Naime, da bi stupnjevita tužba bila dopuštena, tužitelj je dužan tužbu činjenično i pravno obrazložiti tako da se na temelju tužbe stvarno može utvrditi da tužitelj traženim podacima ne raspolaže ili da do njih ne može doći mimo tuženika.

12. S obzirom na sadržaj tužbenog zahtjeva istaknutog u tužbi, prvostupanjski sud je osnovano zaključio da je riječ prije svega o neodređenom zahtjevu jer tužitelj ni činjenično ni pravno nije obrazložio tužbu niti je ponudio dokaze da je prije podnošenja tužbe zatražio potrebne podatke i da mu ih tuženici nisu dali, odnosno nije dokazao niti je naveo dokaze ako bi se radilo o manifestacijskom zahtjevu, da mu tuženici odbijaju dati podatke na koje se zahtjev odnosi i bez kojih objektivno ne može postaviti određeni zahtjev.

13. Prema tome, u konkretnom slučaju, tužba ne sadrži činjenice na kojima tužitelj temelji svoj zahtjev, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, određeni zahtjev, što bi omogućavalo donošenje ovršne isprave. Također ne sadrži ni činjenice i dokaze iz kojih bi proizlazilo da se radi o stupnjevitoj tužbi.

14. U odnosu na ostale žalbene navode tužitelja treba ukazati da prema odredbi čl. 12. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći ("Narodne novine" broj 143/2013, 98/2019) sekundarna pravna pomoć između ostalog obuhvaća pravni savjet, sastavljanje podnesaka u postupku zaštite prava radnika pred poslodavcem, dostavljanje podnesaka u sudskim postupcima, zastupanje u sudskim postupcima i pravnu pomoć u mirnom rješavanju spora, o čemu sukladno odredbi čl. 16. tog Zakona odlučuje nadležno upravno tijelo na području čije teritorijalne nadležnosti podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili boravište, pa odluka o zahtjevu tužitelja za pružanje takve pravne pomoći nije u nadležnosti suda.

15. Slijedom navedenog valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi, a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozivom na odredbu čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

U Rijeci 28. ožujka 2023.

Sutkinja

Helena Vlahov Kozomara