Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 27 Gž Zk-559/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Amaliji Švegović, kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagateljice M. Z., OIB:... iz Z., zastupane po punomoćnici Z. Ž., odvjetnici u Z., protiv protustranke N. Z., OIB:... iz Z., zastupanog po punomoćnici S. G., odvjetnici u Z., radi zabilježbe spora, odlučujući o žalbi protustranke izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Z-24381/2021 Ozn. Z-22566/2021 od 25. siječnja 2022., dana 27. ožujka 2023.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Z-24381/2021 Ozn. Z-22566/2021 od 25. siječnja 2022.

II. Nalaže se brisanje zabilježe žalbe protustranke upisane na nekretnini u zk.ul.br. 3583 k.o. K. (E-2) pod brojem Z-4369/2022.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem pod točkom I. izreke odbijen je prigovor protustranke kao neosnovan i potvrđeno rješenje istog suda poslovni broj Z-22566/2021 od 2. rujna 2021. Točkom II. izreke određena je zabilježba odbijenog prigovora izjavljenog protiv rješenja poslovni broj Z-22566/2021 u zk.ul.br. 3583 k.o. K. (E-2).

2. Navedeno rješenje pravodobnom i dopuštenom žalbom pobija protustranka zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući drugostupanjskom sudu ukinuti pobijano rješenje, brisati zabilježbu spora i uspostaviti zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije donošenja prvostupanjskih rješenja.

3. Predlagateljica je u odgovoru na žalbu osporila žalbene navode protustranke te predložila odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

4. Žalba protustranke nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi da je rješenjem ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta istog suda poslovni broj Z-22566/2021 od 2. rujna 2021., na temelju odgovora na tužbu zaprimljenog kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem P Ob-735/2021 od 31. kolovoza 2021. (u istome je istaknuta protutužba predlagateljice kao tuženice-protutužiteljice radi utvrđenja prava suvlasništva – napomena ovog suda), dopuštena zabilježba spora na ½ dijela nekretnine protustranke upisane u zk.ul.br. 3583/E-2 k.o. K.. Prigovor protustranke na navedeno rješenje, a u kojem protustranka u bitnome ističe da predlagateljica nema pravni interes za upis zabilježbe spora jer je na predmetnoj nekretnini rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Kir-T-US-339/2020 od 21. svibnja 2020. zabilježena privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, da je predlagateljica u sporu koji je zabilježen zatražila prekid postupka do okončanja kaznenog postupka te da se upisom zabilježbe spora ograničava njegovo pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini, prvostupanjski sud je ocijenio neosnovanim primjenom odredbe čl. 86. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'' broj 63/2019, dalje: ZZK-a), prihvaćajući pravilnim utvrđenja zemljišnoknjižnog suca da se pred istim sudom vodi postupak glede zemljišnoknjižnog prava čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava, obzirom protutužbom istaknutom u odgovoru na tužbu predlagateljica zahtijeva utvrđenje prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini u ½ dijela s osnova bračne stečevine, a vlasnik predmetne nekretnine je protustranka u cijelosti.

6. Protustranka u žalbi sadržajno u cijelosti ponavlja navode prigovora da predlagateljica nema pravni interes za zabilježbu spora, niti predmetna zabilježba spora ispunjava svrhu obzirom se ista svrha postiže sada upisanom privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja određenom rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Kir-T-US-339/2020 od 21. svibnja 2020., te navodi da se zabilježbom spora povodom neosnovane tužbe predlagateljice dodatno ograničava protustranku u pravu njegovog vlasništva, čime ističe povredu čl. 48. st. 1. Ustava Republike Hrvatske (''Narodne novine'' broj 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010 i 5/2014, dalje: Ustav) i prava zajamčena člankom 1. Protokola uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (''Narodne novine – Međunarodni ugovor'' broj 18/1997, 6/1999, 8/1999, 14/2002 i 1/2006, dalje: Konvencija). Ponavlja da rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta od 2. rujna 2021. nije sadržavalo baš nikakvo obrazloženje već je istim samo naložena provedba upisa, čime je protustranci povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava i čl. 6. Konvencije jer mu je nepostojanje obrazloženja smanjilo mogućnost argumentiranog podnošenja pravnog lijeka.

7. Iako protustranka pobija prvostupanjsko rješenje zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, žalbenim navodima sadržajno ne ukazuje niti na jednu od bitnih povreda, pa je ovaj sud ispitao pobijano rješenje po službenoj dužnosti primjenom odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022 i 114/2022 – dalje u tekstu: ZPP), a koji se Zakon u zemljišnoknjižnim postupcima primjenjuje temeljem odredbe čl. 99. st. 2. ZZK-a i utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povreda na koje drugostupanjski sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti. Prema utvrđenju ovog suda prvostupanjski sud nije počinio niti povredu prava na pošteno suđenje iz čl. 29. st. 1. Ustava i čl. 6. Konvencije, jer rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta, kojim je određen upis, sadrži sve podatke propisane odredbom čl. 118. st. 2. ZZK-a, te u smislu navedene odredbe isto nije moralo biti posebno obrazloženo, a kako je to jasno i detaljno obrazložio i prvostupanjski sud u pobijanom rješenju, pa se stoga, radi izbjegavanja ponavljanja, protustranku upućuje na obrazloženje prvostupanjskog suda.

8. Odredbom čl. 86. st. 1. ZZK-a propisano je da je zabilježba spora upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnoga prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava. Prema čl. 87. st. 1. ZZK-a zabilježbu spora može zahtijevati svaka stranka u postupku iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona, kao i svaka druga osoba koja je sudionik postupka, a ima pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi, te zabilježbu spora može rješenjem dopustiti sud koji provodi upis, kao i drugi sud pred kojim se vodi postupak čija se zabilježba zahtijeva, dok je stavkom 3. istog članka propisano da će se zabilježba spora dopustiti ako se dokaže da se vodi postupak iz članka 86. stavka 1. ovoga Zakona, osim ako je zakonom predviđena mogućnost zabilježbe spora i prije pokretanja takva postupka.

9. Kako iz stanja spisa proizlazi da je predlagateljica kao tuženica-protutužiteljica protiv protustranke kao tužitelja-protutužitelja podnijela tužbu kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu zaprimljenu pod poslovnim brojem P Ob-735/2021 kojom traži utvrđenje prava suvlasništva na nekretnini upisanoj u zk.ul.br. 3583/E-2 k.o. K., te da je protustranka u zemljišnim knjigama upisana kao vlasnik predmetne nekretnine, to je pravilno prvostupanjski sud primijenio odredbu čl. 86. ZZK-a kada je dopustio zabilježbu spora zaključivši da se radi o sporu čiji bi ishod mogao utjecati na opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnog prava glede navedenih nekretnina, te ovakvu primjenu materijalnog prava na utvrđeno činjenično stanje pravilnom prihvaća i ovaj sud, te isto nije dovedeno u sumnju žalbenim navodima protustranke.

10. Suprotno žalbenim navodima protustranke, niti ovlašteni zemljišnoknjižni referent niti zemljišnoknjižni sud nisu ovlašteni ispitivati i ocjenjivati materijalnopravnu osnovanost zahtjeva koji je postavljen u sporu čija je zabilježba dopuštena, pri čemu valja istaknuti da je svrha zabilježbe spora učiniti vidljivim da se vodi spor o knjižnom pravu, u ovom konkretnom slučaju o pravu suvlasništva, neovisno o šansama stranaka za postizanje uspjeha u toj parnici.

11. Točno je da upis zabilježbe spora predstavlja određeno ograničenje prava vlasništva, ali, s druge strane, predlagateljica, koja je dokazala da je pokrenula postupak iz odredbe čl. 86. st. 1. ZZK-a ima legitimno i zakonito pravo učiniti vidljivim tu činjenicu, radi čega je ograničenje prava vlasništva na ½ dijela predmetne nekretnine u vidu zabilježbe spora nužno radi zaštite njezinih prava s osnova bračne stečevine obzirom da je odredbom čl. 36. st. 3. Obiteljskog zakona (''Narodne novine'' broj 103/2015 i 98/2019.) propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine.

12. Predlagateljica ima pravni interes za upis zabilježbe spora jer se upravo zabilježbom spora čuva njezin prvenstveni red upisa u slučaju da bude utvrđena suvlasnicom predmetne nekretnine, a kako to propisuje odredba čl. 88. st. 2. ZZK-a prema kojoj ako je postupak zbog kojega je provedena zabilježba dovršen ovršnom odlukom na temelju koje bi bio promijenjen upis glede kojega je zabilježba provedena, ta će se odluka ovršiti tako da će se dopustiti upis promjene na onaj način i u onom opsegu kako je to odlučeno, te će se istodobno narediti brisanje i zabilježbe spora i svih onih upisa koji su zatraženi nakon što je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu, ako su u suprotnosti s novim upisom.

13. Upisana privremena mjera zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina nije prepreka za upis zabilježbe spora obzirom da svrha privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine nije sprečavanje vlasnika da nekretninom raspolaže, već omogućavanje naplate potraživanja predlagatelja osiguranja unatoč činjenici da je eventualno treća osoba nakon zabilježbe zabrane stekla i uknjižila svoje pravo, pri čemu protustranka pogrešno smatra da se učinci zabilježbe spora propisani odredbom čl. 86. ZZK-a postižu određenom privremenom mjerom zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, pa su u tom dijelu žalbeni navodi protustranke neosnovani.

14. Slijedom navedenog valjalo je primjenom čl. 149. st. 3. ZZK-a žalbu protustranke odbiti kao neosnovanu te potvrditi pobijano rješenje i naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

U Varaždinu 27. ožujka 2023.

Sutkinja

Amalija Švegović v.r.