REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Stalna služba u Hvaru

Broj: Pp-13483/2022-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog Z. L., zastupanog po braniteljici D. K., odvjetnici u S.,

zbog prekršaja iz članka 127. stavka 4. u vezi sa stavkom 1. podstavkom 1. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine: 115/18 i 117/21, dalje u tekstu: Zakon o državnom inspektoratu), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda Split, KLASA: UP/I-362-02/22/649 od 5. rujna 2022., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 23. ožujka 2023. u izočnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, dana 24. ožujka 2023. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Okrivljeni:

Z. L., OIB:…, sin D., rođen… u R., s prebivalištem u M., državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan

k r i v  j e

što je, kao fizička osoba, spriječio obavljanje izvida i drugih radnji službene osobe – građevinskog inspektora na terenu na k.č. 3482/1 k. o. H., i to kod izvida na terenu od 10. lipnja 2022. te 20. srpnja 2022.,

dakle, kao fizička osoba inspektoru nije omogućio obavljanje nadzora (članak 63. stavci 1. do 4. Zakona o državnom inspektoratu),

čime je počinio prekršaj opisan u članku 63. stavcima 1. do 4. Zakona o državnom inspektoratu, a kažnjiv po članku 127. stavku 4. u vezi sa stavkom 1. podstavkom 1. istog Zakona.

Na temelju navedenog propisa okrivljeniku se

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 700,00 (sedamsto) EURA / 5.274,15 KUNA Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, prema uplatnici priloženoj uz presudu.

Na temelju članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, smatrat će se kako je novčana kazna u cjelini plaćena ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku koji je određen za plaćanje novčane kazne.

Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) eura / 226,04 kuna, u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat, Građevinska inspekcija, Područni ured Split, podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljenog Z. L. zbog

prekršaja navedenog u izreci presude.

2. Okrivljeni Z. L. i njegova braniteljica uredno su zaprimili poziv na glavnu raspravu, na koju nisu pristupili; s tim da je okrivljenik u spis dostavio svoju pisanu obranu, dok je braniteljica dostavila podnesak od 20. ožujka 2023. u kojem se također sadržajno iznose okolnosti u korist okrivljenika.

2.1. Iz tog razloga, glavna rasprava je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona održana u odsutnosti okrivljenika, budući da je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da njegova nazočnost, kod činjenice da je iznio detaljnu pisanu obranu, a na raspravi nisu izvođeni personalni dokazi; nije nužna za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.

3. Okrivljenik u pisanoj obrani uvodno navodi da nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret. Dodao je kako je on zakupnik spornog zemljišta i da ta čestica predstavlja privatno vlasništvo na kojem se nalazi kamp u vlasništvu njegovog obrta. Istaknuo je kako dulje vrijeme ima problema sa susjedima koji svojataju predmetnu nekretninu pa je „jako sumnjičav prema svima koji nisu gosti kampa“, osobito jer gostima „jamči mir i tišinu“. Kritične prigode da su na k.č. 3481, k.o. H. prišle osobe i zahtijevale da uđu na česticu, što je on odbio. Na pitanje da se predstave, isti su rekli kako su iz državnog inspektorata, ali on im nije vjerovao pa je tražio od njih da mu pokažu značku ili drugo identifikaciju. Istaknuo je da mu nisu htjeli pokazati značku, već su nasilno htjeli pristupiti na nekretninu, na što ih je on počeo snimati svojim mobitelom pa su odustali. Nadalje je naveo kako su inspektori neko vrijeme stajali na čestici, ali izvan prostora kampa do dolaska policije, koju je pozvao on. Dodao je kako u Hrvatskoj trenutačno vlada nepovjerenje prema inspektorima, jer su zabilježeni slučajevi lažnog predstavljanja, o čemu je dostavio novinski članak iz 2015. godine. Na kraju je naveo kako ne bi ometao ni spriječio službenu osobu u obavljanju nadzora da je imao pravu informaciju o tome da je u pitanju službena osoba. Također, da mu nije jasno zbog čega inspektori nisu obavijestili vlasnika čestice o svom dolasku.

3.1. U podnesku okrivljenika, upućenom putem braniteljice D. K.,

odvjetnice u S., od 20. ožujka 2023., zaprimljenom u ovom sudu 22. ožujka 2023.;

u bitnom se navodi kako je dispozitiv optužnog akta neprecizan i nejasan te da se iz njega ne može zaključiti koji se prekršaj okrivljeniku stavlja na teret. Nadalje se navodi kako su se osobe koje su kritičnih prigoda pokušale pristupiti na spornu nekretninu, propustile adekvatno identificirati, zbog čega okrivljenik uopće nije imao saznanja o kome je riječ. Dodaje se da je okrivljenik zbog narušenih odnosa sa susjedima česta meta raznih prijava pa mu prilaze razne nepoznate osobe, zbog čega je isti imao razloga sumnjati u vjerodostojnost inspektora. U podnesku se braniteljica još poziva na opće institute prekršajnog i kaznenog prava, to jest zabludu o protupravnosti i beznačajno djelo te, kao i okrivljenik, ističe kako postoji snimka spornog događaja, ali istovremeno ne prilažu nikakav materijalni dokaz u tom smislu.

4. Tijekom dokaznog postupka još su pročitani zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 10. svibnja 2022. i zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 20. srpnja 2022. te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, iz koje je utvrđeno kako je okrivljenik kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

4.1. Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, od 10. svibnja 2022., sastavljenom od inspektora D.

K., proizlazi kako je navedenog dana inspektor izašao na teren na k.č. 3482/1

i 3481 k.o. H. zbog bespravnog nasipanja pomorskog dobra i zatvaranja javne pješačke prometnice mjesnog odbora M. – M. G. od strane investitora Z. L. Nadalje, proizlazi kako je građevinskoj inspekciji zapriječen ulaz do

spomenute navedene devastacije pomorskog dobra, zbog čega je odlučeno da će se izvid ponoviti uz asistenciju MUP-a, Policijske postaje H.

4.2. Iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 20. srpnja 2022. proizlazi kako je ponovno pokušan izvid na terenu k.č. 3482/1 k.o. H., uz asistenciju policijskih službenika Policijske postaje H.; međutim da investitor Z. L. i dalje odbija obavljanje izvida od strane službene osobe.

5. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući sve provedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj uzajamnoj povezanosti, sud je ustvrdio da je stanje stvari u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje odluke o prekršaju.

6. Člankom 63. Zakona o državnom inspektoratu propisano je sljedeće:

(1) Pravne i fizičke osobe koje podliježu inspekcijskom nadzoru dužne su inspektoru omogućiti obavljanje nadzora sukladno odredbi članka 61. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona i osigurati mu uvjete za neometan rad.

(2) Smatra se da nadzirana pravna ili fizička osoba nije omogućila obavljanje inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka i ako se ne odazove pozivu za saslušanje u zakazano vrijeme odnosno ako u roku određenom u zapisniku inspektora ili roku određenom u pozivu za saslušanje stranke ne osigura uvid u proizvode, traženu poslovnu dokumentaciju i druge isprave potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja u započetu nadzoru.

(3) Smatra se da fizička ili pravna osoba nije omogućila obavljanje inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka kada nije, u skladu s propisima zaštite na radu,

obavijestila inspektora rada o ozljedi radnika ili osobe na radu odnosno kada nije sačuvala prostor, sredstva i okolnosti u stanju u kakvom su bili u trenutku događaja koji je uzrokovao ozljedu, osim promjena koje su bile nužne za sprječavanje daljnjih rizika i za spašavanje ozlijeđene osobe.

(4) Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su na traženje inspektora privremeno obustaviti poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskog nadzora ako inspektor ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje. Zahtjev za privremenu obustavu poslovanja inspektor je dužan unijeti u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru.

6.1. Člankom 127. stavkom 1. podstavkom 1. Zakona o državnom inspektoratu je pak određeno kako će se novčanom kaznom od 30.000,00 do 120.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako inspektoru ne omogući obavljanje nadzora ili mu na bilo koji drugi način onemogući pregled ili ne osigura uvjete za neometan rad ili na njegovo traženje privremeno ne obustavi poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskog nadzora kada inspektor ne može na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje (članak 63. stavci 1. – 4.); dok je stavkom 4. istog članka propisano da će se novčanom kaznom od 5000,00 do 20.000,00 kuna za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba.

7. U postupku nije sporno da okrivljenik kritične prigode nije dozvolio pristup inspektorima građevinske inspekcije na parcelu koju koristi, radi provođenja inspekcijskog nadzora zbog navodnog bespravnog nasipanja pomorskog dobra i zatvaranja javne pješačke prometnice. No, okrivljenik osporava postojanje svijesti o tome da su osobe koje su pokušavale ući na zemljište čiji je zakupnik, službene osobe,

to jest građevinski inspektori. Drugim riječima, tvrdi kako nije imao svijest o obilježju utuženog prekršaja.

7.1. U tom pravcu valja naglasiti nekoliko činjenica koje proizlaze iz provedenog dokaznog postupka. Prije svega, okrivljenik ne spori da su se inspektori već kod prvog dolaska na teren 10. lipnja 2022. predstavili kao službenici građevinske inspekcije, ali navodi kako je sumnjao u vjerodostojnost njihovog identiteta, za što iznosi paušalne argumente u vidu narušenih odnosa sa susjedima i novinskog članka iz 2015. godine o slučajevima lažnog predstavljanja inspektora porezne uprave. Međutim, sve da je okrivljenik prve prigode imao razloga sumnjati u identitet inspektora koji su obavljali nadzor, iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 20. srpnja 2022. jasno proizlazi kako su inspektori te prilike došli u pratnji policijskih službenika Policijske postaje H. pa u tom trenutku nije moglo biti dileme oko njihovog službenog svojstva. Unatoč tome, a što je vidljivo iz sadržaja zapisnika i što okrivljenik u konačnici ne negira; on ni tada nije dozvolio neometano provođenje inspekcijskog nadzora. Krajnje je neuvjerljivo da je okrivljenik, vidjevši dvojicu inspektora u pratnji redarstvenih vlasti, imao razloga sumnjati da je riječ o „nezakonitim radnjama susjeda“ ili pak „lažnom predstavljanju“.

7.2. Sve navedeno upućuje kako okrivljenik u svojoj obrani nastoji izbjeći prekršajnu odgovornost, dok iz izvedenih dokaza kao nedvojbeno proizlazi da je isti bio svjestan razloga dolaska inspektora i njihovog službenog svojstva, a da je usprkos tome u najmanje dva navrata sprječavao obavljanje izvida i drugih radnji na terenu na k.č. 3482/1 k. o. H.

7.3. Na opisani način okrivljenik je ostvario sva obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret.

7.4. Što se tiče problematiziranja forme i sadržaja optužnog akta od strane obrane, valja naglasiti kako sud nije vezan pravnom kvalifikacijom tužitelja, niti je okrivljenika na koncu osudio za teže djelo. S druge strane, sam optužni akt, unatoč određenim stilskim nedostacima, sadrži sva obilježja prekršaja iz članka 127. Zakona o državnom inspektoratu.

8. Nakon što je na ovaj način utvrđena odgovornost okrivljenika za počinjeni prekršaj, trebalo je u skladu s člankom 36. Prekršajnog zakona odlučiti o odgovarajućoj prekršajnopravnoj sankciji, uzimajući pritom u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti koje utječu na visinu kazne.

8.1. Pri odmjeravanju kazne, kao otegotne okolnosti uzete su u obzir okrivljenikova prekršajna kažnjavanost te ukupna kriminalna količina, koja se ogleda u činjenici da je isti ometao rad inspektora u dva navrata; dok olakotne okolnosti na njegovoj strani nisu utvrđene. Stoga je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu navedenu u izreci presude, a kojom će se prema stajalištu suda u cijelosti ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i u smislu ostvarivanja preventivnog efekta.

8.2. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 3. i članka 139. stavak 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen obzirom na složenosti i trajanje postupka.

Hvar, 24. ožujka 2023.

Zapisničarka

Sudac

Olivera Dedić, v.r.

Mario Bakota, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe nadležnom Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalnoj službi u Hvaru, u roku od 8 (osam) dana od dana primitka ove presude, a žalba se podnosi pismeno, putem ovog Suda u dva ista primjerka.

Dostaviti: okrivljeniku, ovlaštenom tužitelju, u spis

Za točnost otpravka - ovlaštena službenica

Olivera Dedić