Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Trg bana Josipa Šokčevića 17

32100 Vinkovci

Poslovni broj: 5 P Ob-75/20-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785, po sucu Ivici Raguž, u pravnoj stvari tužiteljice Lj. A., OIB: …, iz V., S. ulica .., zastupana po punomoćniku A. O., odvjetnici iz S. B., protiv tuženika F. A., OIB:…, iz V., S. ulica .., zastupan po punomoćniku D. O., odvjetniku iz V., radi utvrđenja bračne stečevine, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 6. ožujka 2023., u nazočnosti punomoćnika tužiteljice odvjetnice A. O., osobno tuženika F. A., te punomoćnika tuženika odvjetnika D. O., 23. ožujka 2023.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je tužiteljica Lj. A., OIB: …, V., S. .., suvlasnica u 42/100 dijela nekretnine upisane u zk.ul.br…. k.o. V., kč.br…./. u naravi oranica u selu sa 1865 m2, što je tuženik F. A., OIB: …, V., S. .., dužan priznati i trpjeti provedbu u zemljišnoj knjizi, odnosno tužiteljici izdati ispravu podobnu za upis njezinog prava vlasništva na 42/100 dijela predmetne nekretnine, koju ispravu će u protivnom zamijeniti ova presuda, u roku od 15 dana.

II Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Vinkovcima izvršiti provedbu ove presude po pravomoćnosti iste.

III Nalaže se tuženiku F. A., OIB: …, V., S. 2, naknaditi tužiteljici Lj. A., OIB: …, V., S. .., trošak parničnog postupka u iznosu od 1.519,99 eura / 11.452,36 kuna[1] , u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu tj. do iznosa od 5.244,49 eura / 39.514,56 kuna[1] , odbija zahtjev tužiteljice za naknadom troškova postupka.

IV Odbija se zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je ista suvlasnica u 8/100 dijela nekretnina u zk.ul….. k.o. V., kč.br…./. u naravi oranica u selu sa 1865 m2, te da je tuženik istoj dužan priznati i trpjeti provedbu u zemljišnoj knjizi, odnosno izdati ispravu podobnu za upis prava vlasništva.

V Odbija se zahtjev tuženika F. A. za naknadnom troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja bračne stečevine, koja tužba je zaprimljena kod ovog suda dana 29. svibnja 2020. Tužiteljica u tužbi navodi da je s tuženikom zaključila brak .. rujna 19... u R., te je u tijeku postupak razvoda braka. Za vrijeme trajanja braka stranke su zajedničkim radom i sredstvima stekle u vlasništvo kuću izgrađenu na nekretnini u zk.ul…. k.o. V., kč.br. …/. oranica. u selu sa 1.865 m2. Iako je u zemljišnoj knjizi još uvijek upisana oranica stranke su 1989.g. počele s izgradnjom kuće u kojoj su živjele zajedno s djecom. Navedena nekretnina u zemljišnim je knjigama samo formalno upisana na ime i u vlasništvo tuženika u cijelosti iako ista predstavlja zajedničku imovinu stranaka u jednakim omjerima. Ovo stoga jer su stranke tijekom bračne zajednice izgradile kuću zajedničkim trudom, radom i sredstvima. Tužiteljica je tijekom trajanja braka isključivo brinula oko odgoja i podizanja troje zajedničke djece, održavala kućanstvo, te je također radila i financijski doprinijela za stjecanje imovine. Stoga tužiteljica ustaje tužbom protiv tuženika potražujući utvrđenje prava vlasništva u ½ dijela navedene nekretnine, time da je vrijednost predmeta spora tužiteljica označila u iznosu od 10.001,00 kuna.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu i po osnovu i po visini, čineći nespornim da su stranke sklopile brak 19... ali je brak sada razveden. Tuženik osporava tvrdnje tužiteljice da su zajedničkim radom i sredstvima stekle u vlasništvo kuću izgrađenu na kč.br…./. u k.o. V.. Ovo stoga jer se radi o posebnoj, a ne o zajedničkoj imovini bračnih drugova. Tuženik čini nespornim da je u zemljišnim knjigama nekretnina još uvijek upisana kao oranica te da je 1989. na istoj nekretnini otpočela gradnja kuće, a koju je isključivo financirao tuženik. Navodi tužiteljice glede odgoja troje zajedničke djece u konkretnom slučaju su pravno potpuno irelevantni. Plac tj. nekretnina na kojoj je izgrađena kuća darovana je tuženiku, gradnja iste je započela 1989. a završena je za desetak godina. Tuženik ističe i prigovor zastare potraživanja tužitelja u pogledu imovinsko pravnog zahtjeva. Zaključno tuženik predlaže odbiti tužiteljicu s tužbenim zahtjevom.

3. U dokaznom dijelu postupka pročitan je izvadak iz zemljišne knjige za kč.br…./. k.o. V., prijepis posjedovnog lista za kč.br…./. k.o. V., digitalni podaci iz Matice rođenih na ime S. A. B., rodni list na ime J. A., izvadak iz Matice rođenih na ime J. A., potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 21. kolovoza 2019., darovni ugovor zaključen između A. A., M. A. i K. P. kao darodavatelja te F. A. kao daroprimatelja od 7. kolovoza 1990.g., nalaz i mišljenje vještaka S. Ž. od 17. listopada 2022., saslušana je tužiteljica Lj. A. i tuženik F. A., svjedoci A. B., I. L., R. V., J. A., S. A. B., J. A., I. M. i S. M.. Sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka M. O. obzirom su stranke povukle prijedlog za saslušanjem iste.

4.Temeljem provedenog dokaznog postupka, cijeneći brižljivo i savjesno svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno odredbi čl. 8. Zakon o parničnom postupku («Narodne novine» br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, u daljnjem tekstu: ZPP) sud je utvrdio slijedeće:

4.1. Tijekom postupka nesporna su aktivna i pasivna legitimacija stranaka; činjenica da su tužiteljica i tuženik zaključili brak ... rujna 19...; da je bračna zajednica razvedena 20...; da je za vrijeme trajanja bračne zajednice rođeno troje djece; da je tuženik F. A. upisan u cijelosti kao vlasnik nekretnine kč.br…./. oranica u selu sa 1865 m2 u zk.ul…. k.o. V.; da je F. A. upisan i kao posjednik navedene nekretnine; da su S. A. B., J. A. i J. A. zajednička djeca stranaka; da je F. A. zemljište, tj. plac dobio temeljem darovnog ugovora od ... kolovoza 19... od svoje majke A. A. te sestara M. A. i K. P.; da su stranke nakon zasnivanja bračne zajednice tj. 19... ili 19...g. na zemljištu koje je darovano tuženiku počele graditi kuću; da je gradnja kuće počela prije nego li je zemljište darovano tuženiku; da je Lj. A., tj. tužiteljica povremeno na kratke vremenske periode zasnivala radni odnos; da se nekretnina u zemljišnim knjigama vodi kao oranica. u selu, iako je u stvarnosti na njoj izgrađena kuća; da u zemljišnim knjigama nije izvršen upis kuće koja je izgrađena na kč.br…./. k.o. V.; da ukupna tržišna vrijednost nekretnine iznosi 39.536,07 eura / 297.311,27 kuna[1] ; da tržišna vrijednost samog zemljišta iznosi 6.445,28 eura / 48.468,54 kuna . Navedene nesporne činjenice proizlaze iz izvatka iz zemljišne knjige za kč.br…./. k.o.

V., prijepisa posjedovnog lista za kč.br…./. k.o. V., digitalnih podataka iz Matice rođenih na ime S. A. B., rodnog lista na ime J. A., izvatka iz Matice rođenih na ime J. A., potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 21. kolovoza 2019., darovnog ugovora zaključenog između A. A., M. A. i K. P. kao darodavatelja te F. A. kao daroprimatelja od 7. kolovoza 1990.g., nalaza i mišljenja vještaka S. Ž. od 17. listopada 2022., a glede zasnivanja bračne zajednice te prestanka bračne zajednice proizlaze iz iskaza tužiteljice i tuženika, te nespornog priznanja tuženika sadržanog u odgovoru na tužbu.

4.2. Među strankama sporno je je li navedena nekretnina predstavlja zajedničku imovinu stranaka ili pak posebnu imovinu tuženika, te ukoliko predstavlja zajedničku imovinu stranaka koji dio od te imovine pripada tužiteljici.

5. Iz iskaza tužiteljice Lj. A. razvidno je kako je s F. A. ... rujna 19... zasnovala bračnu zajednicu, a ista je razvedena 20..., te je za vrijeme trajanja bračne zajednice rođeno troje djece. Na zemljištu tj. placu koji je bio u vlasništvu obitelji A. njen suprug i ona su 1987. i 1988.g. počeli praviti kuću, time da je navedeno zemljište 1989. ili 1990.g. njenom suprugu darovano od strane njegove majke i njegovih sestara. 1992. uselili su u kuću koja je bila neožbukana te su ju naknadno ožbukali i napravili sve radove koji su bili neophodni. Njen suprug F. A. radio je u …-u sve do 1991. a nakon toga je radio povremeno na različitim poslovima. Ona je vodila brigu o cjelokupnom kućanstvu, obrađivala je vrt gdje su proizvodili sve neophodno za potrebe njihove obitelji. Držala je svinje, guske, patke, kokoši, krave, bikove, ovce, zečeve, kako za potrebe njihove obitelji tako i za prodaju, iz čega su financirali gradnju i dovršetak kuće. Držale su i pčele te su prodavali med. Obzirom je njen muž većinu vremena radio ona je skupa s djecom održavala cjelokupno domaćinstvo, kupili su šljive i prodavali rakiju. Uz sve to povremeno je zasnivala radni odnos na mjesec ili dva, išla je u dnevnice, te skrbila o jednoj starijoj osobi za naknadu. Od 2000.g. nisu imali značajnijih radova u kući, osim što su betonirali dvorište. Odlazila je raditi i sezonske poslove u Austriju odnosno Njemačku, gdje je sudjelovala u branju šparoga i jagoda. Dok je odlazila raditi u inozemstvo brigu o djeci vodila je njena svekrva, odnosno majka od tuženika. Sva sredstva koja bi ostvarila proslijedila je za potrebe bračne zajednice.

5.1. Tuženik F. A. u svom iskazu navodi da je bračnu zajednicu s tužiteljicom zasnovao 1984. ili 1985.g. ali se ne sjeća točnog datuma, bračna zajednica je razvedena ali se također ne sjeća kojeg datuma. Za vrijeme trajanja bračne zajednice imali su troje djece. Nakon što su zasnovali bračnu zajednicu počeli su graditi kuću, a plac je on dobio od svojih roditelja. Prvi radni odnos zasnovao je u …- u, time da je odlazio po mjesec ili dva godišnje u Njemačku u šparoge, a s njim je tri sezone u Njemačku išla i njegova supruga Lj. A.. Ista je također dvije ili tri godine njegovala jednu stariju osobu za naknadu, a za to vrijeme brigu o djeci vodila je njegova majka. Dok je radio brigu o kućanstvu i djeci vodila je tužiteljica. Držali su kravu, bika, ovce, perad, a o svemu su zajednički brinuli Lj. i on. Sve navedeno držali su za svoje potrebe, ponekad i prodavali. Pčele nisu bile njihove već od njegovog kolege. Nisu kupili šljive i prodavali rakiju. Cjelokupnu brigu oko higijene kuće, kuhanja, pranja i peglanja vodila je Lj. A..

5.2. Iz iskaza svjedoka S. A. B., kćerke tužiteljice i tuženika razvidno je kako ista nema saznanja o početku građenja kuće svojih roditelja obzirom je ista rođena 1987.g. Njen otac je prvo radio u …-u a nakon raspada …-a radio je u zaštitarskoj tvrtci, također isti je radio "na crno" a cjelokupnu brigu oko domaćinstva i njihova školovanja vodila je njihove majka Lj. A.. Zapravo između njenih roditelja je na neki način bila izvršena podjela posla na način da bi otac sve organizirao a majka izvršavala. U domaćinstvu su držali svinje, guske, patke, kokoši, ovce, bikove, krave i teliće, što su koristili kako za potrebe svog domaćinstva tako i za prodaju. Ostvarena sredstva koristili su za školovanje djece i održavanje kućanstva. Kupili su i šljive te prodavali rakiju, a u svemu tome sudjelovao je i njihov otac no najvećim dijelom sve te poslove obavljala je njihova majka obzirom je otac radio. Cjelokupnu brigu oko održavanja higijene prostora kuće vodila je njihova majka, te je njihova obitelj funkcionirala na tradicionalan način gdje je bila podjela poslova na tzv. muške i ženske poslove. Njihova majka često je išla i u dnevnice te se skrbila o jednoj starijoj osobi kako bi pribavila dodatna sredstva.

5.3. Iz iskaza svjedoka J. A., sina tužiteljice i tuženika utvrđeno je kako je tuženik radio u …-u R. do raspada tvrtke a zatim je radio kao zaštitar. Brigu oko djece i domaćinstva vodila je njihova majka, kao i oko higijene kuće, kuhanja, peglanja i sl. Držali su svinje, krave, perad, ovce i bikove, o čemu je brigu vodila njihova majka, time da su joj pomagali on i njegove sestre. U svemu tome sudjelovao je i njihov otac, tj. tuženik, koji je organizirao posao. Majka je često išla i u dnevnice, te je vodila brigu o starijoj osobi, za što je dobivala naknadu. Kupili su i šljive te prodavali rakiju, a otac zadržavao sredstva za sebe.

5.4. Iz iskaza svjedoka A. B., susjede tužiteljice i tuženika utvrđeno je da je ista sa strankama u dobrim odnosima, te ih pozna od 1996.g. Naime, 1996.g. došla je u susjedstvo stranaka a oni su već tada imali kuću u kojoj su živjeli, koja je bila napravljena. Lj. A. je držala stoku, brinula se o kućanstvu, te povremeno odlazila raditi u Njemačku, u Đakovo, u "V.". Ti poslovi su bili kratki, ali je uvijek nešto radila. F. A. je radio u tvrtci koja se zvala "S…", a nakon što je dobio otkaz otišao je raditi u Njemačku. Lj. A. je držala mnogo stoke i peradi, te je proizvode nosila na tržnicu i prodavala.

5.5. Svjedok I. L., brat od Lj. A., u svom iskazu navodi kako su nakon zasnivanja bračne zajednice stranke počele graditi kuću, time da im je i on pomagao u izgradnji kuće obzirom je po struci električar, izvodio im je radove vezane za struju i priključak struje, te im je pomagao i oko drugih građevinskih radova. Lj. A. je bila domaćica, bavila se stokom, držala je i perad, te vodila brigu oko cjelokupnog domaćinstva. Kuću su gradili od početka, tj. samog temelja, time da je plac bio od roditelja F. A..

5.6. Svjedok R. V., susjeda od stranaka u svom iskazu navodi kako od 1988.g. poznaje tužiteljicu i tuženika obzirom su ona i suprug počeli te godine graditi kuću, a nekako u to vrijeme kuću su počeli graditi i tužiteljica i tuženik. Kuću su gradili od temelja, tj. od početka do kraja, obzirom je to prethodno bila oranica. Lj. je vodila brigu oko cjelokupnog kućanstva, držala je krave, svinje, pčele, perad, te je išla raditi u Njemačku u branje šparoga. Radila je jedno kratko vrijeme kao spremačica u školi u V., te u drugim tvrtkama, dok je F. A. radio u zaštitarskoj tvrtci, ali je također išao povremeno i u Njemačku.

5.7. Svjedok J. A., kćerka stranaka u svom iskazu navodi da je njena majka vodila cjelokupnu brigu oko domaćinstva i o djeci, držala je krave, svinje, koze, kokoši, pčele i ovce, te je išla i u nadnicu, odnosno dnevnicu kopati kukuruze i repu, a također išla je i u berbu šparoga i jagoda u Njemačku, osim toga radila je još u "V.". I njen otac je također radio te je i on odlazio povremeno na rad u Njemačku. Nije joj poznato gdje se otac sada nalazi, s istim nema kontakt.

5.8. Iz iskaza svjedoka I. M., razvidno je kako je isti susjed od stranaka, te mu je poznato da je obitelj A. na zemljištu koje je tuženik dobio od svojih roditelja, počela graditi kuću, no nije mu poznato kada. Navedena kuća je i završena. F. A. i Lj. A. radili su u …-u, da bi potom F. A. dobio posao na neodređeno vrijeme u PIK-u, a oboje su išli u Njemačku u šparoge. Držali su svinje, kokoši, krave, bikove i zečeve, no nije mu poznato jesu li još što držali. Nije mu poznato jesu li proizvode prodavali trećim osobama, a o svemu su brigu vodili zajednički. Poslove vezane za održavanje kuće, higijenu kuće, kuhanje i peglanje obavljala je Lj. A..

5.9. Svjedok S. M. u svom iskazu navodi kako je sa strankama bila susjeda, da su stranke gradile kuću na placu koji je F. dobio od svojih roditelja, da su stranke držale krave, bikove, perad i ovce, da je viđala Lj. A. kako kosi travu po kanalu i lenijama, da su oboje išli u šparoge u Njemačku, a F. je radio i u …-u. Cjelokupnu brigu oko kućanstva obavljala je Lj. A..

5.10. Dakle, iz iskaza saslušanih stranaka i svih svjedoka, osim svjedoka J. A. i S. A. B. razvidno je da su tužiteljica i tuženik kuću gradili od početka, tj. "od temelja", da su zajednički sudjelovali u gradnji kuće, te je stoga u navedenom dijelu sud prihvatio iskaze svih svjedoka kao i iskaze stranaka. Također i iz iskaza svih saslušanih svjedoka, te tužiteljice i tuženika nedvojbeno proizlazi kako su stranke držale stoku, perad, da su stranke radile, išle na sezonski rad u Njemačku u branje šparoga i jagoda, da je tuženik radio u …-u a potom kao zaštitar, da je tužiteljica njegova starije osobe uz naknadu, te je stoga sud prihvatio iskaze saslušanih svjedoka u cijelosti, obzirom su isti sigurni, uvjerljivi i međusobno suglasni. U odnosu na činjenicu jesu li stranke držale pčele, te kupili šljive i prodavale rakiju postoji proturječnost između iskaza tužiteljice i tuženika, no sud je prihvatio u tom dijelu iskaz tužiteljice da su stranke kupile šljive i prodavale rakiju, jer iskaz tužiteljice potvrđuje iskaz svjedoka J. A., dok u pogledu držanja pčela sud nije prihvatio u navedenom iskaz tužiteljice jer isti nije potvrđen niti jedne druge stranke. No sama činjenica jesu li stranke držale pčele ili ne u cijelom kontekstu nije odlučujuća i značajna, odnosno ista je u potpunosti nevažna.

5.11. Iz nalaza i mišljenja vještaka S. Ž. utvrđeno je kako je navedenom zemljištu izgrađena kuća, ukupna vrijednost navedene nekretnine iznosi 39.536,07 eura / 297.311,27 kuna[1] , time da je tržišna vrijednost samog zemljišta utvrđena u iznosu od 6.445,28 eura /48.468,54 kuna. Na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbi te ga je sud u cijelosti prihvatio kao sigurnog, uvjerljivog i stručnog. Također vještak je izvršio i fotografiranje cjelokupne nekretnine te je razvidno da se radi o izgrađenoj kući.

6. Imajući u vidu činjenicu da su stranke počele s izgradnjom kuće 1987. ili 1988.g. sud je u konkretnom slučaju prilikom donošenja odluke primijenio Zakon o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine: 11/78, 27/78, 45/89, 59/90, 25/94, 162/98), te Obiteljski zakon (Narodne novine: 162/98, 116/03). Ovdje se napominje da je Zakon o braku i porodičnim odnosima imovinsko pravne odnose između bračnih drugova regulirao na način da imovina bračnih drugova može biti zajednička i posebna (čl.270.), time da je čl.271. propisano kako imovinu koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice predstavlja njihovu zajedničku imovinu, dok je čl.272. st.2. propisano kako imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi, različitoj od osnove navedene u čl.271. je njegova posebna imovina. Čl.281. st.1. propisao je da se kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Nasuprot tome, Obiteljski zakon u čl.253. st.1. propisuje da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nije drugačije ugovoreno, time da je čl.257. st.2. propisano da je vlastita imovina bračnog druga ona imovina koju je bračni drug stekao tijekom trajanja bračne zajednice na pravom temelju različitom od navedenog u čl.252. Zakona. Dakle razvidno je kako oba zakona na jednak način definiraju pojam posebne imovine, dok u pogledu zajedničke imovine Zakonom o braku i porodičnim odnosima propisano je da se ista utvrđuje temeljem doprinosa stranaka, dok je Obiteljskim zakonom propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini. Takvu odredbu sadrži i trenutno važeći Obiteljski zakon. Stoga je u konkretnom slučaju trebalo razlučiti posebnu imovinu jednog bračnog druga u odnosu na zajedničku imovinu, a zatim utvrditi doprinos svakog bračnog druga u stjecanju zajedničke imovine.

6.1. Imajući u vidu nesporna utvrđenja stranaka te ugovor o darovanju sud izvodi zaključak da je posebna imovina tuženika F. A., a koja se očituje u darovanoj nekretnini od strane njegove majke i njegovih sestara i koja u naravi predstavlja plac tj. zemljište na kojem je kasnije izgrađena kuća, utvrđena u vrijednosti 6.445,28 eura / 48.468,54 kuna[1] i predstavlja visinu od 16% u odnosu na ukupnu vrijednost imovine. Navedeni iznos predstavlja tržišnu vrijednost zemljišta kojega su tuženiku darovale njegova majka i njegove sestre i predstavlja njegovu posebnu imovinu.

6.2. Kako je ukupna vrijednost nekretnine 39.536,07 eura, a vrijednost posebne imovine tuženika 6.445,28 eura, to znači da je posebna imovina tuženika u ukupnoj vrijednosti imovine utvrđena u visini od 16% (6.445,28 eura / 39.536,07 eura x 100). Ukoliko se uzme da ukupna vrijednost imovine stranaka iznosi 100%, a vrijednost posebne imovine tuženika iznosi 16%, to znači da ukupna vrijednost zajedničke imovine stranaka iznosi 84%. U odnosu na tako utvrđenu vrijednost zajedničke imovine bilo je neophodno dalje utvrditi doprinos svakog bračnog druga u stjecanje takve imovine. Temeljem utvrđenih činjenica sud izvodi nedvojben zaključak da su oba bračna druga u jednakom omjeru sudjelovala u stjecanju zajedničke imovine. Dakle, i tužiteljica i tuženik su doprinijeli s 50% u stjecanju zajedničke imovine. Ovakav zaključak suda temelji se na činjenici da je tuženik većinu vremena bio u radnom odnosu dok je tužiteljica učestalo, na kraće vremenska razdoblja zasnivala radni odnos. No, tužiteljica je, za vrijeme dok je tuženik radio, vodila brigu o cjelokupnom kućanstvu i djeci. Također ista je u pretežitom dijelu u odnosu na tuženika vodila brigu o stoci, peradi jer su bračni drugovi imali krave, bikove, teliće, svinje, ovce. Tužiteljica je za naknadu vodila brigu i o starijim osobama, a sva ostvarena sredstva je iskoristila za zajedničke potrebe bračne zajednice. Skupa s tuženikom išta je i na sezonske poslove u Njemačku gdje su sudjelovali u branju jagoda i šparoga. Osim toga, tužiteljica je išla i u dnevnice tj. nadnice gdje je kopala kukuruz i repu za naknadu. Kupila je šljive i prodavala rakiju te potom novčana sredstva koristila za zajedničke potrebe bračne zajednice. Dakle, tužiteljica je u jednakom doprinosu kao i tuženik sudjelovala u zajedničkom imovini. Ovdje se posebno napominje da je bračni suživot stranaka funkcionirao po načelu podjele poslove na tzv. muške i ženske, a koju terminologiju su stranke i upotrebljavale tijekom svog iskaza. No, iz iskaza saslušanih svjedoka razvidno je da se podjela posla na tzv. muške i ženske poslove odnosila samo na tuženika, dok ne i u odnosu na tužiteljicu, obzirom je tužiteljica pored peglanja, kuhanja, čišćenja, održavanja higijene prostora, obavljala i fizički izrazito zahtjevne poslove, za razliku od tuženika, koji nikada nije kuhao, peglao ili održavao higijenu prostora, imajući u vidu upotrijebljenu terminologiju stranaka i svjedoka. Nadalje, napominje se da je osim svojim izrazitim radom tužiteljica u stjecanju bračne imovine doprinijela i kroz financijski dio, obzirom je ista zasnivala radni odnos, prodavala proizvode, njegovala starije osobe.

7.Sud je usvojio stvarno-pravni zahtjev tužiteljice u visini od 42/100 dijela u odnosu na traženih ½ dijela obzirom je kuća napravljena u cijelosti na čistom placu, dakle, od početka do kraja napravljen je novi objekt. Navedeno znači da je stvorena nova stvar te se ne radi o adaptaciji ili renoviranju postojećeg objekta već o stvaranju potpuno jednog novog objekta na posebnoj imovini tuženika (zemljištu).

8. Vrijednost omjera u visini od 42/100 dijela sud je utvrdio na način da je ukupno utvrđenu vrijednost zajedničke imovine u visini od 84% podijelio s 2 tj. postotkom od 50% koliko je svaki od bračnih drugova doprinio u stvaranju zajedničke imovine. U preostalom dijelu sud je odbio zahtjev tužiteljice obzirom se radi o posebnoj imovini tuženika, tj. odbijen je zahtjev tužiteljice u dijelu koji prelazi 42/100 do 50/100, odnosno tužiteljica je odbijena za 8/100 dijela.

9.Prigovor zastare istaknut od strane tuženika sud nije analizirao obzirom od strane tužiteljice nije istaknut obvezno-pravni već stvarno-pravni zahtjev.

10. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl.154. st.2., u svezi s čl.155. st.1. i 2. Zakona o parničnom postupku. Pri određivanju visine troškova postupka sud je imao u vidu vrijednost predmeta spora koja je označena u tužbu u visini od 10.001,00 kuna / 1.327,36 eura[1] , a koju vrijednost tužitelj tijekom postupka nije mijenjao. Kako je tuženik osporavao i pravni osnov i visinu potraživanja tužiteljice, a u pogledu pravne osnove tužiteljica je uspjela sa 100% dok je u pogledu visine uspjela s 84% (42/50x100), što znači da uspjeh tužiteljice u postupku iznosi 92% a tuženika 8%, te je daljnjim oduzimanjem od uspjeha tužiteljice u visini od 92% uspjeh tuženika u visini od 8% utvrđen ukupan uspjeh tužiteljice u postupku u visini od 84%. Stoga je tužiteljici priznato za sastav tužbe 84 boda sukladno tbr.7. toč.1., za zastupanje na ročištu od 2. veljače 2022., 6. lipnja 2022. i 12. rujna 2022. po 84 boda za svako ročište sukladno tbr.9. toč.1., za ročište od 11. svibnja 2021. priznat je 21 bod sukladno tbr.9. toč.5., za sastav podneska od 27. travnja 2021. priznato je 84 boda sukladno tbr.8. toč.1. obzirom se radi o podnesku kojim se tužiteljica očitovala na odgovor na tužbu tuženika, za sastav podnesaka od 11. veljače 2022. i 2. studenog 2022. priznato je po 21 bod za svaki podnesak, sukladno tbr.8. toč.3. obzirom se radi o tzv. ostalim podnescima, imajući u vidu vrijednost jednog boda u iznosu od 1,99 eura / 15,00 kuna[1] sukladno tbr.50, te je obračuna PDV sukladno tbr.42. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužiteljici je priznat trošak vještačenja u iznosu od 265,45 eura / 2.000,00 kuna[1] , te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,08 eura / 400,00 kuna[1] .

10.1. Tužiteljici nije priznat trošak podneska od 29. listopada 2020. jer navedeni trošak sud ne cijeni opravdanim, te nije priznat trošak sudske pristojbe na tužbu obzirom tužiteljica nije dostavila dokaz da je navedeni trošak platila, a obveza plaćanja koje pristojbe nastaje trenutkom podnošenja tužbe.

11. Kako tuženik nije uspio u postupku isti je odbijen sa zahtjevom za naknadom troškova postupka.

12. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci presude.

Vinkovci, 23. ožujka 2023.

Sudac:

Ivica Raguž

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u tri primjerka a o istoj odlučuje Županijski sud.

OBAVIJEST:

1. tužiteljica po punomoćniku odvjetnica A. O., S. B.

2. tuženik po punomoćniku odvjetnik D. O., V.