Baza je ažurirana 22.08.2026. zaključno sa NN 91/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              1              Poslovni broj: Gž Ob-17/2024-2

 


Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž Ob-17/2024-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Splitu, po suci toga suda Nediljki Radić, kao sutkinji pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice M. T. iz Z., OIB: , zastupane po punomoćniku M. S., odvjetniku u Z., protiv protustranke Zavoda, OIB: , sa sjedištem u Z., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, rješavajući žalbu protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj R1 Ob-276/2023 od 29. prosinca 2023., dana 26. siječnja 2024.

 

r i j e š i o  je

 

Preinačuje se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj R1 Ob-276/2023 od 29. prosinca 2023. i rješava:

 

Odbija se prijedlog predlagateljice M. T. iz Z., OIB: , rođene u C., Republika Slovenija, za utvrđenjem da je između nje postojala izvanbračna zajednica sa sada pok. S. L., sina I. iz Z., rođenog ... u Z., bez dodijeljenog OIB-a i to do trenutka smrti imenovanog ...

 

Obrazloženje

 

1.              Prvostupanjskim rješenjem utvrđuje se da je između predlagateljice M. T. iz Z., rođena ... u C., Republika Slovenija postala izvanbračna zajednica sa sada pok. S. L., sina I. iz Z., rođenog ... u Z. i to do trenutka smrti imenovanoga ...

 

2.              Protiv tog rješenja žali se protustranka zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP), te predlaže da se pobijano rješenje preinači, prijedlog predlagateljice odbaci odnosno odbije.

 

3.              U odgovoru na žalbu protustranke, predlagateljica je osporila žalbene navode uz prijedlog da se žalba odbije kao neosnovana.

 

4.              Žalba je osnovana.

 

5.              Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a.

 

6.              Međutim, odlučujući o predmetnom prijedlogu predlagateljice prvostupanjski sud je ostvario žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, a na što sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi s odredbom članka 381. ZPP-a kada je prijedlog predlagateljice prihvatio u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iako se u postupku radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između dviju fizičkih osoba ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

 

7.              Naime, prema odredbi članka 22. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21) pod članom obitelji iz stavka 1. točka 1. istog zakonskog članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

 

8.              Iz navedene zakonske odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran.

 

9.              Isto tako, prema odredbi članka 436. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19 i 47/20) kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno je da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javno pravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Kako se, dakle, radi o sporu između fizičkih osoba, onda se u takvom postupku ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

 

10. Stoga je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je predmetni prijedlog predlagateljice prihvatio u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (tako i VS RH u odluci Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022.).

 

11. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a pobijano prvostupanjsko rješenje preinačiti i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

 

U Splitu 26. siječnja 2024.

 

Sutkinja:

Nediljka Radić, v. r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu