Poslovni broj: Usž-4242/22-3
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Arme Vagner Popović predsjednice vijeća, Ane Berlengi Fellner i Mirjane Čačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Glorjane Čičak, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave, Z., uz sudjelovanje zainteresirane osobe G. P.-A., R., Austrija, kojeg zastupa opunomoćenik B. I., odvjetnik u Z., u predmetu radi naknade za oduzetu imovinu, odlučujući o žalbi protiv presude Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-446/22 od 13. rujna 2022., na sjednici vijeća održanoj 23. ožujka 2023.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Osijeku, poslovni broj: UsI-446/22 od 13. rujna 2022.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim je tužitelj tražio poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II-942-01/19-01/213, urbroj: 514-04-02-01-01/08-22-03 od 18. veljače 2022. i dopunskog rješenja Ureda državne uprave u O.-b. županiji, klasa: UP/I-943-01/18-01/13, urbroj: 2158-04-01/1- 19-14 od 29. ožujka 2019. Rješenjem tuženika odbijena je žalba koju je tužitelj izjavio protiv navedenog rješenja prvostupanjskog tijela kojim se zainteresiranoj osobi daju u vlasništvo, ali ne i u posjed, pokretnine koje se nalaze u posjedu Muzeja likovnih umjetnosti u O., navedene pod točkama 1.-34. tog rješenja, a također je riješeno da će se visina, oblik i obveznik naknade utvrditi donošenjem dopunskog rješenja i odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove provedenog upravnog postupka.
2. Protiv ove presude tužitelj je izjavio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Smatra da je zainteresiranoj osobi priznato pravo na naknadu iako je pitanje njegove naknade riješeno međunarodnim ugovorima što je protivno odredbi članka 10. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine. Navodi da je prijašnjem vlasniku imovina oduzeta kao pripadniku njemačkog naroda, odnosno Nijemcu, neovisno o njegovom državljanstvu što znači da je imovina obeštećena temeljem Sporazuma o reparacijama kojim se odnosi upravo na imovinu oduzetu Nijemcima u zemljama u kojima su živjeli i neovisno o državljanstvu kojeg su imali. Ističe da je riječ o imovini oduzetoj odlukom AVNOJ-a od 21. studenog 1944., a posebne odluke tadašnjih tijela koje su se donosile pozivom na odluku AVNOJ-a i na koje se poziva prvostupanjski sud prema shvaćanju tužitelja imale su samo deklaratorni karakter i služile su za provedbu u zemljišnoj knjizi te nisu bile osnov oduzimanja. Obrazlaže postupak naknade i smatra da je ovo pitanje u predmetnom slučaju riješeno Sporazumom o reguliranju zahtjeva za odštetu za restitucije koje se ne mogu ostvariti iz zahtjeva protiv njemačke obračunske kase (Službeni list FNRJ, međunarodni ugovori, broj 14/56) sklopljen između Vlade FNRJ i Vlade SR Njemačke. Predlaže da Sud žalbu uvaži, poništi prvostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovni postupak odnosno usvoji tužbeni zahtjev.
3. Tuženik i zainteresirana osoba, iako uredno pozvani, nisu dostavili odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Presudom prvostupanjskog suda potvrđena je pravilnost stajališta upravnih tijela prema kojem su se ispunile zakonom propisane pretpostavke za povrat u vlasništvo, ali ne i u posjed, imovine oduzete prijašnjem vlasniku temeljem Zakona o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije (Službeni list DFJ, broj 40/45 i 70/45.) i Zakona o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije (Službeni list FNRJ, br. 61/46) kao propisima koji su navedeni odredbom članka 2. stavka 1. točke 1. i 2. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“, broj: 92/96.-81/02.).
6. U konkretnom slučaju riječ je o imovini koja je oduzeta R. K. N. E., kao jugoslavenskom državljaninu i to pravomoćnom odlukom Komisije za konfiskaciju pri Kotarskom Narodnom odboru u V., broj 5968/45 od 6. rujna 1945. Ovom odlukom konfiscirana je imovina pravnom predniku zainteresirane osobe pozivom na članak 1. i 2. Odluke AVNOJ-a od 21. studenog 1944., a odluka je donesena na temelju članka 30. Zakona o konfiskaciji.
7. Tužitelj neosnovano ističe da je riječ o imovini na koju se primjenjuju propisi kojima je uređena naknada za imovinu oduzetu pripadnicima njemačkog naroda odnosno Nijemcima. Naime, u provedenom postupku i sporu neprijeporno je utvrđeno da je u vrijeme oduzimanja prijašnji vlasnik imao jugoslavensko državljanstvo te je tek nakon 2. svjetskog rata i donošenja odluke o konfiskaciji imovine, 1947. godine stekao austrijsko državljanstvo. Također, o pitanju pravne osnove za povrat imovine oduzete prijašnjem vlasniku odnosno predniku zainteresirane osobe ovaj Sud se očitovao u presudi broj Usž-4128/17 od 8. lipnja 2018., a razlozi na kojima žalitelj temelji žalbu u ovom upravnom sporu nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost stajališta koje je ovaj Sud izrazio u navedenoj presudi.
8. Budući da se u konkretnom slučaju radi o postupku naknade za imovinu oduzetu prijašnjem vlasniku koja se smatra kulturnim dobrom odnosno imovini koja je zaštićena kao spomenik kulture rješenjima nadležnih tijela, to je u provedenom postupku sukladno odredbi članka 48. Zakona o naknadi, ovlašteniku naknade predmetna imovina vraćena u vlasništvo ali ne i u posjed s tim što prijašnji vlasnik ima pravo na posebnu naknadu u skladu s odredbom stavka 2. navedenog članka Zakona.
9. Slijedom navedenog, prema ocjeni ovog Suda, razlozi na kojima tužitelj temelji žalbu u ovom upravnom sporu nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost presude prvostupanjskog suda, zbog čega je na temelju odredbe članka 74. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.), odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu 23. ožujka 2023.
Predsjednica vijeća
Arma Vagner Popović, v.r.
