Poslovni broj: Usž-1789/2022-4
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja, Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i dr.sc. Sanje Otočan, članica vijeća, te više sudske savjetnice Žanet Vidović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja DŠ iz [adresa], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, radi utvrđenja postotka oštećenja organizma, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, posl.br.: 18.Usl-803/21-7 od 17. veljače 2022., na sjednici vijeća održanoj 22. ožujka 2023.
p r e s u d i o j e
Žalba tužitelja se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 18.Usl-803/21-7 od 17. veljače 2022.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika KLASA: UP/II-562-02/20-01/338, URBROJ: 522-4/1-1-1-21-4 od 9. veljače 2021.
2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za branitelje, KLASA: UP/I-564-01/19-031/241, URBROJ: 251-24-02/1-20-4 od 18. veljače 2020. kojim je tužitelju, priznatom hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata sa 70% oštećenja organizma uslijed ranjavanja, Dupuytrenove bolesti i psihičke bolesti PTSP, za stalno, odbijen zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma zbog pogoršanja već priznatog oštećenja organizma temeljem ranjavanja i posljedično bolesti kralježnice, Dupuytrenove bolesti, te bolesti PTSP.
3. Prvostupanjsku presudu tužitelj pobija zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ponavlja navode iz tužbe te izražava nezadovoljstvo ishodima ranijih postupaka u kojima je utvrđivan postotak oštećenja organizma, smatrajući da je u tim postupcima bio oštećen. Osporava pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog u upravnim postupcima i upravnom sporu. Predlaže da se po pribavi dodatnih očitovanja tuženika poništi presuda i usvoji tužbeni zahtjev.
4. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporavanu presudu i postupak koji joj je prethodio u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno članku 73. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17. i 110/21.; dalje: ZUS), Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda pobija, kao ni razlozi na koje sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Upravni postupak koji je prethodio ovom upravnom sporu vodio se po zahtjevu tužitelja od 29. travnja 2019. za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma zbog pogoršanja bolesti i stanja koji su u ranijem postupku predstavljali osnovu za ostvarivanje statusa HRVI žalitelja. U ranijem, pravomoćno okončanom postupku, tužitelj je ostvario status HRVI iz Domovinskog rata po osnovi ranjavanja, bolesti kralježnice, Dupuytrenove bolesti i PTSP-a, s oštećenjem organizma od 70%, stalno. Iz podataka u spisu proizlazi da je povodom zahtjeva tužitelja za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma u prvostupanjskom postupku provedeno vještačenje po Vijeću vještaka u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kojim nalazom i mišljenjem od 14. listopada 2019. je utvrđeno kako je kod tužitelja došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja po osnovi bolesti kralježnice i bolesti PTSP-a te sveukupno oštećenje ocjenjuje sa 80% prema T 238b i T 208 c Liste postotaka oštećenja organizma koja je sastavni dio Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“ br.: 67/17, 56/18). U postupku revizije Vijeće viših vještaka u svom nalazu i mišljenju od 22. siječnja 2020. navodi kako tužitelj nema novije dokumentacije o liječenju posljedica ranjavanja i bolesti temeljem kojih je utvrđeno oštećenje organizma u ranijem postupku pa ne nalazi elemente koji bi ukazivali da je došlo do pogoršanja oštećenja organizma tužitelja s osnove kojih je utvrđeno oštećenje organizma od 70%. Povodom žalbe tužitelja provedeno je vještačenje u drugostupanjskom postupku te su nalazom i mišljenjem Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda Zagreb od 16. rujna 2020. potvrđena utvrđenja iz nalaza i mišljenja od 22. siječnja 2020.
8. U prvostupanjskom upravnom sporu sud je utvrdio odlučne činjenice na temelju rezultata medicinskog vještačenja provedenog u upravnom postupku. Činjenice koje su odlučne s medicinskog stajališta, radi priznavanja prava iz članka 173. stavka 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“ 121/17, 98/19; dalje: Zakon) utvrđuju se na temelju nalaza i mišljenja vještaka sukladno članku 181. stavka 1. Zakona, a medicinska dokumentacija, predstavlja činjenični supstrat na temelju kojega vještak daje nalaz i mišljenje. Tužitelj je u prvostupanjskom upravnom sporu propustio iskoristiti procesna ovlaštenja koja su mu stajala na raspolaganju kako bi, eventualno, osporio činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku (primjerice, predlažući sudsko vještačenje). Ovaj Sud ne nalazi razloge za sumnju u pravilnost činjeničnog stanja u predmetnom postupku, zbog čega ni osporavanu presudu ne može ocijeniti nezakonitom.
9. Na tako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski je sud pravilno primijenio materijalno pravo, odredbe članka 173. stavka 1. Zakona.
10. Člankom 173. stavak 1. Zakona propisano je da kada rješenje kojim je utvrđeno oštećenje organizma kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske 20% ili više i priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili rješenje kojim je zahtjev za povećanje postotka oštećenja organizma odbijen postane izvršno, a kod hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata nastupe promjene u svezi s utvrđenim postotkom oštećenja organizma koje utječu na priznavanje prava, hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata može, nakon isteka dvije godine od dana kada je rješenje postalo izvršno, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma.
11. Tužitelj nije dokazao da su nastupile promjene u svezi s utvrđenim postotkom oštećenja organizma koje utječu na priznavanje prava, odnosno nisu ispunjeni uvjeti za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma.
12. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, a uzimajući u obzir činjenice utvrđene u upravnom postupku, prvostupanjski sud je utvrdio da su osporeno i prvostupanjsko rješenje doneseni u pravilno provedenom upravnom postupku te na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava. U obrazloženju presude izložio je sve bitne činjenice koje proizlaze iz provedenih dokaza u upravnom postupku te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pritom na sve tužbene navode. Time je sud postupio u skladu sa člankom 60. stavkom 4. ZUS-a.
13. S obzirom na navedeno, nisu osnovani žalbeni razlozi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ni pogrešne primjene materijalnog prava.
14. U odnosu na žalbene navode kojima tužitelj izražava nezadovoljstvo ranijim, pravomoćno okončanim postupcima, valja istaknuti kako se o pravomoćno dovršenim postupcima ne može raspravljati u ovom upravnom sporu, a niti se moglo raspravljati pred upravnim tijelom u povodu novo podnesenog zahtjeva iz 2019. za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma zbog pogoršanja bolesti i stanja nakon ranjavanja. Stoga u ovom postupku nije moguće ni ispitivati, ni sankcionirati eventualne propuste ili povrede iz ranijih postupaka.
15. Budući ovaj Sud nije utvrdio postojanje žalbenih razloga kao ni razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a odbijena je žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda sukladno izreci ove presude.
U Zagrebu, 22. ožujka 2023.
Predsjednica vijeća
Mira Kovačić