REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 611/2023-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. R., OIB ... iz S., koju zastupa punomoćnik R. P., odvjetniku u S., protiv tuženice D. R., OIB ..., iz S., koju zastupaju punomoćnici, odvjetnici u O. d. L.-V. & P., u S., radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tuženice protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-748/2022-2 od 18. listopada 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-32/2021-9 od 8. veljače 2022., u sjednici održanoj 22. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženici D. R. podnošenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-748/2022-2 od 18. listopada 2022., u odnosu na sljedeća prava pitanja:
"1. Je li sud ovlašten ocjenjivati ništetnost ugovora iz razloga na koji se stranke tijekom postupka nisu pozivale niti su ga isticale odnosno može li sud odlučivati o ništetnosti ugovora izvan okvira činjenica iznesenih od strane stranke koja se poziva na ništetnost?
2. Je li sud ovlašten utvrđivati činjenice u postupku na koje se stranke nisu pozivale, dakle po službenoj dužnosti, bez da se pri tom radi o sumnji da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati?".
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-748/2022-2 od 18. listopada 2022., kojom je je preinačena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-32/2021-9 od 8. veljače 2022. zbog pravnih pitanja koje smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2. Tuženica postavlja procesno pravna pitanja koja glase:
„1. Može li sud u postupku pokrenutom radi utvrđenja ništetnosti ugovora a da pri tom tužiteljica kao razlog ništetnosti ugovora ističe da je „ugovor potpisan na prisilan, prevaran i nemoralan način“ po službenoj dužnosti ocjenjivati ništetnost iz drugog razloga (realne predaje u posjed), na koji se razlog ništetnosti tužitelj nije tijekom postupka uopće pozivao niti ga je isticao ili spominjao?
odnosno
2. Je li sud ovlašten ocjenjivati ništetnost ugovora iz razloga na koji se stranke tijekom postupka nisu pozivale niti su ga isticale odnosno može li sud odlučivati o ništetnosti ugovora izvan okvira činjenica iznesenih od strane stranke koja se poziva na ništetnost?
3. Je li sud ovlašten utvrđivati činjenice u postupku na koje se stranke nisu pozivale, dakle po službenoj dužnosti, bez da se pri tom radi o sumnji da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati?".
2.1. Tuženica postavlja i materijalno pravna pitanja koja glase:
„1. Da li stanovanje u nekretnini (stanu) koja je predmet pisanog ugovora o darovanju isključiva okolnost prema kojoj se može utvrđivati kako osoba ima faktičnu vlast na stvari odnosno kako je došlo do predaje posjeda nekretnine povodom ugovora o darovanju koji nema propisanu formu? Predstavlja li stanovanje samo jedan od načina korištenja nekretnine odnosno predaje u posjed nekretnine povodom pisanog ugovora o darovanju?
2. Da li za realizaciju predaje u posjed nekretnine (nenamještenog stana) po pisanom ugovoru o darovanju potrebno da darovatelj nakon ugovora vrši faktičnu vlast na stvari, odnosno dali bi to u odnosu na stan značilo stanovanje u tom stanu ili osoba može vršiti faktičnu vlast na stanu bez samog stanovanja?
3. Da li je za valjanost pisanog ugovora o darovanju u pogledu predaje u posjed nekretnine nužno da daroprimatelj nakon darovanja koristi navedenu nekretninu (stan) za stanovanje, odnosno je li samo u tom slučaju došlo do predaje posjeda?
4. Da li okolnost što nekretnina (stan) koja je predmet pisanog ugovora o darovanju nije namješten prije i poslije ugovora o darovanju dovodi do automatskog zaključka kako nije izvršena predaja u posjed nekretnine?
5. Je li valjan ugovor o darovanju nekretnine (nenamješten stan) sastavljen u pisanom obliku koju darovatelj niti obdarenik ne koriste za stanovanje prije i nakon ugovora o darovanju, nego nekretninu obdarenik koristi samostalno i povremeno (odnosno dali se time izvršava posjed nekretnine, odnosno da li je došlo do predaje u posjed)?
6. Je li valjan ugovor o darovanju nekretnine (nenamješten stan) sastavljen u pisanom obliku kada obdarenik prije i poslije ugovora o darovanju nekretninu koristi samostalno, ali ne za stanovanje, nego istu nekretninu samostalno i povremeno koristi te daje u podnajam kao nenamješten stan (te izvršava li time posjed nekretnine, odnosno da li je došlo do predaje posjeda?“.
3. Vrhovni sud Republike Hrvatske je ocijenio da pravna pitanja označena u izreci ovoga rješenja predstavljaju pravna pitanja koja su važna u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjena prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a u smislu odredbe čl. 385.a st. 1.ZPP.
3.1. Navedeno stoga, što odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske (npr. presude poslovni broj Rev-53/2008 od 3. lipnja 2009. i Rev-2555/2016 od 26. rujna 2017.)
4. Stoga je na temelju odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a, dopuštena revizija u odnosu na pitanja navedena u izreci, dok se u odnosu na preostala pitanja uzima da je prijedlog za dopuštenje revizije povučen.
Zagreb, 22. ožujka 2023.
Predsjednik vijeća:
mr. sc. Dražen Jakovina, v.r.
