Pristupanje sadržaju
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U BJELOVARU
Bjelovar, Trg E. Kvaternika 8
Poslovni broj: 42. Pp-343/2024-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu Ratku Labanu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Andree Hudoletnjak, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog Ž. Š., radi prekršaja iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a povodom Optužnog prijedloga Policijske postaje Daruvar Klasa: 211-07/24-5/2294, Urbroj: 511-02-07-24-1. od 24.1.2024., nakon provedenog žurnog postupka te proglašenja presude dana 25.1.2024., na temelju članka 183. u vezi članka 221. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07), dana 26. siječnja 2024.,
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENI Ž. Š., O.:..., sin A. i A., r. F., rođen .... u D., s prebivalištem u D., D. 20., umirovljenik, 500,00 eura, oženjen, 3 djece, državljanin Republike Hrvatske, srednja stručna sprema, pismen, odlikovan Spomenicom Domovinskog rata, Medaljom Oluja i Bljesak, prekršajno osuđivan,
k r i v j e
I što je dana 24. siječnja 2024., u 15:00 sati, u obiteljskoj kući u D., D. 20., nasilnički se ponašao u obitelji na način što je u alkoholiziranom stanju od 2,81 g/kg prišao supruzi K. Š. dok se nalazila u hodniku pored ormara te ju počupao za kosu i uputio pogrdne riječi: "jebem ti mater kurvo, napravi danas pizzu za djecu", što je kod oštećene izazvalo povredu dostojanstva i uznemirenost,
dakle, čupanjem supruge i vrijeđanjem nasilnički se ponašao u obitelji,
pa je time počinio prekršaj iz članka 22. stavka 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu se prekršaj temeljem istog propisa, uz primjenu članka 35. stavka 2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 15 (petnaest) DANA.
II Na temelju članka 44. Prekršajnog zakona nad okrivljenikom se primjenjuje
U V J E T N A O S U D A
tako da se izvršenje izrečene kazne zatvora odgađa na vrijeme od 6 (šest) mjeseci pod uvjetom da okrivljenik u navedenom roku provjeravanja ne počini jedan ili više prekršaja za koje mu je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom.
III Na temelju članka 40. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona u izrečenu kaznu zatvora uračunava se i vrijeme koje je okrivljenik proveo povodom uhićenja u policiji u trajanju od 2 dana.
IV Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi čl. 138. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 15,00 eura (petnaest) u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude, pod prijetnjom ovrhe.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Daruvar podnijela je protiv okrivljenika Optužni prijedlog Klasa: 211-07/24-5/2294, Urbroj: 511-02-07-24-1. od 24.1.2024., a radi prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljeni se očitovao o optužbi na način da se u vezi činjeničnih navoda izjasnio kako se djelomično smatra krivim za prekršaj stavljen mu na teret.
3. Ispitani Ž. Š. navodi da je od njegove strane kritične zgode u obiteljskoj kući bilo izvjesnog nasilničkog ponašanja prema supruzi K. Š. i to verbalnim odnosno psihičkim putem na način da joj je iskazao pogrdne riječi naznačene u optužnom aktu, tak što je psovao mater i nazivao je kurvom. Također ne spori činjenicu da je bio u teže opitom stanju, što je utjecalo na njegovo eksplicitno ponašanje i način nasilja prema supruzi. Koliko se sjeća, zbog etiliziranosti supruga mu je prigovorila što učestalo konzumira alkohol i to ga je zasmetalo i stoga joj je uputio oove pogrdne riječi te mu je žao zbog toga. No, ipak nema govora o tome da bi suprugu u hodniku tom prilikom fizički napao na način da bi je počupao za kosu. Na kraju ističe da alkohol ne konzumira često i prekomjerno i ovo je bio relativno izolirani događaj kada je u društvu sa prijateljem popio nekoliko čaša žestokog pića i nekoliko gemišta, pa zbog činjenice da 2 ili 3 dana nije uzimao hranu, to je razlog zbog kojeg je zapao u stanje teže opijenosti. Dakle, kako je na izvjestan način psihičkim putem zlostavljao suprugu ipak djelomično priznaje nasilni čin od svoje strane.
4. Obzirom da je okrivljenik djelomično priznao prekršaj, sud je u dokaznom postupku ispitao oštećenu K. Š., kao suprugu okrivljenika, nakon čega je izvršen uvid u zapisnik o ispitivanju oštećene K. Š.. u svojstvu svjedoka te zapisnik o ispitivanju alkoholiziranosti za okrivljenika.
5. Ispitana K. Š. iskazuje da je navedenog dana u popodnevnim satima u obiteljskoj kući suprug doista izražavao psihičko i fizičko nasilje prema njoj bez razloga, time da je neupitno bio vidno etiliziran. Dok se slučajno nalazila u hodniku kuće prišao joj je te počupao za kosu i vrijeđao pogrdnim riječima iz optužnog akta psujući joj mater i nazivao kurvom. U kraćoj komunikaciji s njim je zaključila da se tako prema njoj ponašao, jer je prethodno obavljala telefonski razgovor sa kćerkom koja je željela doći te večeri k njima u posjetu i zamolila je da joj ispeče "pizzu". Zbog činjenice da je te noći bila budna zajedno sa suprugom koji ima problema sa spavanjem te iznimno malo ili nimalo uzima hranu, bila je tada depresivna i umorna i rekla je kćeri da joj ne može peći nikakvu hranu. Kako je to suprug čuo zasmetala ga je njena reakcija i očito je zato na opisani način verbalno i fizički nasrnuo na nju. Na kraju ističe da je ovo prvi puta da je suprug na opisani način zlostavlja, što nije ranije činio, pri čemu naglašava da ima zdravstvenih problema kao sudionik Domovinskog rata, ali redovito ne uzima pojedine lijekove koji bi održavali njegov zdravstveni status. S druge strane, suprug unazad neko vrijeme relativno često uzima alkoholna pića, što bi mogao biti razlog zbog kojeg ne osjeća potrebu za hranom. No, usprkos njegovoj konzumaciji alkohola ovo je prvi puta da ju je u takvom stanju maltretirao.
6. U postupku nije bilo sporno da se okrivljenik predmetne zgode nalazio u obiteljskoj kući gdje je imao komunikaciju sa svojom suprugom te joj uputio pogrdne riječi koje imaju direktna smisao vrijeđanja te su kod oštećene bez sumnje izazvale posljedicu u vidu uznemirenosti odnosno povrede dostojanstva.
7. Međutim, valjalo je kao sporno utvrđivati da li je tom prilikom okrivljenik ujedno ispoljavao nasilni čin prema oštećenoj i to fizičkim putem tako da bi je vukao rukom za kosu.
8. Na temelju provedenih dokaza, sud je na siguran način utvrdio da se okrivljenik ovom prilikom ponašao na način koji nije prihvatljiv za užu socijalnu sredinu odnosno obitelj, pa je njegovo postupanje imalo sve bitne elemente nasilja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
9. Naime, okrivljenik se prvotno izjasnio da se djelomično smatra krivim za spomenutu inkriminaciju, kod čega je iznoseći obranu istakao da je imao izvjesnu komunikaciju sa suprugom predmetne večeri u kući te joj je tokom razgovora uputio pogrdne riječi psujući joj mater i nazivajući je kurvom. Međutim, nije s njom imao nikakav fizički doticaj način da bi je čupao za kosu, što znači da se od njegove strane radilo jedino o psihičkom nasilnom činu prema supruzi.
10. Međutim, preostale spomenute sporne činjenice ipak su se mogle utvrditi temeljem iskaza same oštećene, time da je prvotno ispitana neposredno nakon spornog događaja, a zapisnik o njezinom ispitivanju kao svjedoka valjan je i zakonit dokaz obzirom da su joj pružena potrebna upozorenja kao privilegiranom svjedoku, a potom je sadržaj zapisnika uredno osobno potpisala. U tom smislu navedeni zapisnik može predstavljati dokaz u postupku, pa iz tvrdnji same oštećene nalazimo da je predmetnog popodneva dok se nalazila u obiteljskoj kući u hodniku pored ormara, prišao joj je suprug s leđa i ničime izazvan počupao ju je za kosu, da bi je potom vrijeđao pogrdnim riječima: "jebem ti mater kurvo, napravi danas pizzu za djecu" i potom napustio obiteljske kuću.
11. S druge strane, oštećena K. Š. na identičan način o spornom događaju iskazivala je pred sudom, kojom je prilikom dodatno opisala ukupne obiteljske odnose te razloge zbog kojih je okrivljenik na opisani način psihički i fizičkim putem nju zlostavljao. Tako proizlazi da je sada prvi puta okrivljenik izražavao bilo kakav nasilni čin prema njoj, uz napomenu kako ima zdravstvenih problema od ranije i to kao sudionik Domovinskog rata i trebao bi redovito koristiti pojedine lijekove za održavanje zdravstvenog statusa, što on uglavnom ne čini. Stoga zapada u stanja kada ne može spavati niti jesti, ali povremeno konzumira alkoholna pića, kako je bilo i ove zgode, pa je očito iz tog razloga u ovoj situaciji etiliziran nju bezrazložno napao. Pri tome je oštećena jasno ponovila da je prvotna neprimjerna reakcija bila ta kako ju je najprije počupao za kosu, a tek potom joj je uputio navedene pogrdne riječi uvredljivog sadržaja, pri čemu je pojasnila motiv okrivljenika da tako reagira. Tak pojašnjava da je uz etiliziranost na njegovoj strani povod nasilnom činu mogla biti činjenica što je ona prethodno imala telefonski razgovor sa kćerkom koja je željela doći toga dana k njima u posjetu i zamolila je da joj ispeče "pizzu". Ona je odbijala takav njezin zahtjev samo iz razloga što je bila umorna taj dan zbog činjenice da je cijelu noć probdjela zajedno sa suprugom koji inače ima problema sa spavanje i uzimanjem hrane, pa je bila preumorna da bi obavljala neki dodatni posao. Stoga smatra da je to u znatnoj mjeri zasmetalo supruga, pa je ujedno zbog stanja znatnije opijenosti reagirao na krajnje neprimjeren način i zlostavljao je fizičkim i psihičkim putem.
12. Prema tome, ne može biti prihvatljiv dio obrane okrivljenika kada ističe da je od njegove strane došlo do izražavanja isključivo psihičkog nasilja prema supruzi vrijeđanjem kada joj je upućivao pogrdne riječi koje su kod nje izazvale posljedicu u vidu uznemirenosti odnosno povrede dostojanstva. To znači da je okrivljenik bez sumnje u namjeri izbjegavanja odgovornosti za teži oblik nasilja namjerno prešutio dio događaja kada je fizički nasrtao na oštećenu kao suprugu, bez obzira što je te zgode bio u teže opitom stanju zbog stupnja alkoholiziranosti.
13. Naime, kada se okrivljenik već prisjeća kojim ružnim i pogrdnim riječima vrijeđao suprugu, tada nema razloga da ne pamti i fizički nasrtaj na nju, pa time očito izbjegava prihvatiti odgovornost za taj oblik nasilja.
14. Time se dolazi do zaključka da je odmah po događaju oštećena jasno i izričito opisala neprimjereno nasilno ponašanje od strane okrivljenika i nema sumnje kako je takvo njegovo ponašanje uznemirilo oštećenu kao suprugu i s razlogom vrijeđalo njezino dostojanstvo. osim toga, ponovno je pred sudom na isti način opisala eksplicitno ponašanje supruga i potencijalne razloge zbog kojih je bio razdražen, kada u takvim situacijama teže kontrolira svoje postupke. Stoga nema sumnje da je okrivljenik postupao nasilno prema oštećenoj, jer je izricanje psovki i uvredljivih riječi prema supruzi krajnje nedopustivo ponašanje, kada se svakako time kod osobe kojoj se takve riječi upućuju izaziva određena štetna posljedica kao što je osjećaj povrede dostojanstva, uznemirenost ili neka druga slična negativna emocija, a svakako nije dopušteno i prihvatljivo da takve emocije izaziva drugi član obitelji. Isto tako, fizički nasrtaj na bliskog člana obitelji posebno je težak oblik nasilja, bez obzira na izostanak štetne posljedice, tim više kada se u konkretnom slučaju radi o fizički inferiornijoj osobi, zbog čega se ne može opravdati opisano ponašanje okrivljenika koje nije ničime izazvano.
15. Dakle, obzirom na sve izneseno proizlazi da je okrivljenik činom psihičkog i fizičkog nasilja prema bliskom članu obitelji u subjektivnom i objektivnom smislu ispunio elemente bića prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je stoga oglašen krivim i izrečena mu je teža vrsta sankcije i to kazna zatvora u trajanju od 15 dana, uz primjenu instituta uvjetne osude sa rokom provjeravanja od 6 mjeseci.
16. Kod odabira vrste i visine prekršajne sankcije odnosno izricanja kazne zatvora sud se rukovodio činjenicom da je okrivljenik ispoljavao psihičko i fizičko nasilje prema bliskom članu obitelji i to supruzi, pri čemu je iskazao izvjesnu upornost, tako da je oštećena bez sumnje bila u stanju nelagode te je osjećala uznemirenost, a takve emocije nikako ne smije izazivati drugi član obitelji. To jasno ukazuje na nedostatak empatije i minimuma tolerancije u komunikaciji s bliskim osobama, pa time postoji i objektivna mogućnost da okrivljenik bezrazložno i nadalje čini takva nedjela. S druge strane, kao olakotno jedino se na njegovoj strani cijeni činjenica kako ima niska mjesečna primanja te se radi o zaslužnom građaninu, dok sud nije kao otegotno cijenio njegovu dosadašnju kažnjavanost za drugu vrstu prekršaja. Stoga kada se uzme u obzir težina same protupravne radnje kao i stupanj krivnje te okolnosti navedene situacije, tada je svakako bilo opravdano izreći mu kaznu zatvora, ali uz institut uvjetne osude, jer će i sama prijetnja kaznom utjecati na njegovu svijest da ipak shvati svaku nedopustivost i štetnost nasilja prema članovima obitelji te će se na taj način postići njegova resocijalizacija, da bi buduće ponašanje uskladio sa moralnim i zakonskim normama, na koji način se očekuje postizanje zakonske svrhe kažnjavanja u svakom smislu.
17. U svakom slučaju okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme koje je proveo povodom uhićenja u trajanju od 2 dana.
18. Sud se u odnosu na okrivljenika nije odlučio na izricanje zaštitne mjere obveznog liječenja od ovisnosti od alkohola, usprkos činjenici da je tempore criminis bio u teže opitom stanju. Naime, osim što okrivljenik ističe da alkohol ne konzumira suviše često i prekomjerno, na neki način to potvrđuje sama oštećena koja ističe da ponajprije njen suprug ima zdravstvenih problema koji datiraju iz vremena Domovinskog rata, zbog čega otežano spava i suviše malo uzima hranu. Stoga u povremenim situacijama uzimanjem alkohola odmah se dovede u vidno alkoholizirano stanje, kako je bilo ove zgode. No, sama oštećena naglašava da je ovo izolirani događaj, jer za trajanja zajedničkog života nikada je suprug nije zlostavljao u bilo kojem smislu, pa se time nameće zaključak da djelovanje alkohola kod njega u konkretnoj situaciji nije nužno bio odlučujući činitelj koji je doveo do nasilnog čina niti se time može uzeti u obzir kako će i ubuduće pri takvom statusu ponoviti nasilni čin. Očito se kod okrivljenika radi o trenutnoj situaciji gdje ona ima evidentne zdravstvene probleme koje pokušava ublažiti konzumacijom alkohola, ali to nužno ne znači da je ovisnik o tom poroku te da bi bilo potrebno njegovo liječenje zbog kojeg bi se otklonio uzrok izvršenju nasilja, posebno kada oštećena tvrdi da on inače nije osoba sklona agresivnom ponašanju. U tom smislu nije uputno i potrebno izricanje ovakve vrste zaštitne mjere.
19. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. Prekršajnog zakona dužan platiti trošak postupka s naslova paušala, čija je visina odmjerena obzirom na dužinu trajanja i složenost postupka, jer ipak ostvaruje redovna mjesečna primanja i može platiti naznačeni iznos troškova postupka bez da time ugrožava svoju egzistenciju ili članova obitelji.
U Bjelovaru, 26. siječnja 2024.
Zapisničar SUDAC
Andrea Hudoletnjak v.r. Ratko Laban v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okrivljenik i podnositelj Optužnog prijedloga imaju pravo žalbe nadležnom Prekršajnom sudu u Zagrebu, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog Suda, u dva istovjetna primjerka.
Dostaviti:
- Okrivljeniku
- Podnositelju Optužnog prijedloga
- po pravomoćnosti
- Oštećenoj K. Š.
- Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Daruvar
Za točnost otpravka – ovlašteni službenik
ANDREA HUDOLETNJAK