Poslovni broj: Usž-1394/22-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Mire Kovačić, predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan i Radmile Bolanča Vuković, članica vijeća, te više sudske savjetnice Žanet Vidović, zapisničarke u upravnom sporu tužitelja V. P. iz Z., kojeg zastupaju opunomoćenici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda V. A. i I. A., Z., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., radi invalidske mirovine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsImio-385/20-18 od 22. studenog 2021., na sjednici vijeća održanoj 22. ožujka 2023.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: UsImio-385/20-18 od 22. studenog 2021.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, KLASA: 141-02/20-03/OB:03085402690, URBROJ: 341-99-06/2- 20-321 od 28. kolovoza 2020. i rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Z., KLASA: 141-02/18-03/OB, URBROJ: 341-24-06/2-18-009628 od 4. prosinca 2019. te je odbijen zahtjev za nadoknadu troška upravnog spora.
2. Rješenjem tuženika odbijena je tužiteljeva žalba izjavljena protiv rješenja prvostupanjskog javnopravnog tijela, Područnog ureda u Z., kojim je tužitelju, hrvatskom branitelju – dragovoljcu iz Domovinskog rata kod kojeg je nastala profesionalna nesposobnost za rad dijelom uzrokovana 20% bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom 80% bolešću izvan ratnih okolnosti, priznato, počevši od 27. kolovoza 2018., pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad u iznosu od 2.325,31 kn mjesečno. Umjesto te mirovine od 27. kolovoza 2018. tužitelju je određena najniža braniteljska mirovina u iznosu od 2.629,11 kn mjesečno. Nadalje, određeno je da se priznata invalidska mirovina odnosno najniža braniteljska mirovina neće isplaćivati jer je tužitelju i nadalje povoljnija starosna mirovina priznata rješenjem Područnog ureda u Z., broj: 12233 od 7. prosinca 2015.
3. Tužitelj osporava presudu suda prvoga stupnja zbog svih zakonom dopuštenih razloga. U bitnome navodi da mu u upravnom postupku nije pravilno određen iznos mirovine jer mu je za dio invalidnosti koji je uzrokovan bolešću mirovinu trebalo odrediti uzimajući u obzir i dodatak na mirovinu od 1.400,00 kn koji ostvaruje kao bivši politički zatvorenik. Smatra da se taj iznos trebao dodati prilikom izračuna dijela invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad zbog 80% bolesti. Predlaže žalbu usvojiti, osporenu presudu poništiti i odlučiti sukladno tužbenom zahtjevu.
4. Tuženik predlaže žalbu odbiti.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporenu presudu u granicama razloga iz žalbe, pazeći po službenoj dužnosti na razloge ništavosti odluke, ovaj Sud nalazi da prvostupanjski sud presudom nije povrijedio zakon na štetu tužitelja te je za svoju odluku naveo valjane razloge utemeljene na podacima iz spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
7. Osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može se ocijeniti nezakonitom ni po jednoj osnovi propisanoj člankom 66. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", 20/10., 143/12., 152/14., 29/17. i 110/21. – dalje: ZUS).
8. U ovoj fazi spora između tužitelja i tuženika ostalo je prijeporno je li tužitelju, dragovoljcu Domovinskog rata, pravilno određena visina invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad.
9. Tužitelj je navedenu mirovinu ostvario na temelju utvrđene profesionalne nesposobnosti za rad čiji je uzrok 20% bolest koja je posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu i 80% bolest izvan ratnih okolnosti te mu je mirovina za 20% invalidnosti određena prema odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12., 19/13., 33/13., 148/13., 92/14. i 121/17. dalje: ZOPHBDR), a za 80% invalidnosti prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019. i 84/21.- dalje u tekstu ZOMO).
9. Tužitelj smatra da mu je dio invalidske mirovine koji se određuje prema ZOMO-u trebalo odrediti uz primjenu dodatka koji ostvaruje na temelju Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika ("Narodne novine", 34/95., 164/98. i 109/21.).
10. Prema ocjeni ovog Suda, za navedeno nema podloge u materijalnom propisu.
11. Naime, tužitelj je pravo na invalidsku mirovinu ostvario na temelju članka 15. stavka 2. ZOPHBDR-a, a u vezi s člankom 56. ZOMO-a. Prema članku 15. stavku 3. ZHBDR-a pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, ako tim Zakonom nije drukčije određeno. ZOPHBDR-om je propisan način izračuna invalidske mirovine koja je u cijelosti ili dijelu nastala kao posljedica ratnog uzroka.
12. Budući da je tužiteljeva invalidnost kumuliranog uzroka, pravilno mu je mirovina za dio invalidnosti 20% zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu određena prema odredbama ZOPHBDR-a, dok mu je dio mirovine uzrokovan zbog 80% bolesti (kojoj nije utvrđena uzročno posljedična veza sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu) određen prema člancima 79. do 81. ZOMO-a, odnosno prema općem propisu.
13. Naime, ZOPHBDR, kao specijalni propis za određivanje invalidske mirovine za dio invalidnosti kojem nije utvrđen ratni uzrok, upućuje na odredbe općeg propisa, odnosno ZOMO-a te stoga nema zakonske mogućnosti da se za dio invalidnosti koji je prouzročen bolešću iznos mirovine odredbi uz primjenu Zakona o pravima bivših političkih zatvorenika, koji je također specijalni propis . Drugim riječima, određivanje invalidske mirovine ne može se kumulirati na temelju dva specijalna propisa, a što neosnovano zahtijeva tužitelj.
14. Tužitelju je prema članku 49. Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji („Narodne novine“, 121/17., 98/19. i 84/21., dalje - ZHBDR) koji se primjenjuje od 1. ožujka 2018. određena i najniža braniteljska mirovina, no kako su i invalidska mirovina određena uz primjenu ZOPHBDR-a i ZOMO-a, a i najniža braniteljska mirovina određena na temelju ZHBDR-a niže od starosne mirovine koja je tužitelju određena pravomoćnim rješenjem Područne službe u Z. od 7. prosinca 2015., određena je isplata povoljnije mirovine.
15. Kraj takvog stanja stvari ovaj Sud navode žalbe ocjenjuje neosnovanima, a osporenu presudu zakonitom.
16. Slijedom navedenoga presuđeno je na temelju članka 74. stavka 1. ZUS-a kao u izreci.
U Zagrebu 22. ožujka 2023.
Predsjednica vijeća
Mira Kovačić, v.r.