Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 47 Gž-3634/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vande Senta članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja G. P., OIB: …, K., kojeg zastupa punomoćnica S. I., odvjetnica iz R., protiv tuženice R. P., OIB: …, M., K., koju zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva B. i partneri iz R., radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženice protiv dijela presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-2871/2016-75 od 31. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 21. ožujka 2023.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tuženice R. P. kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-2871/2016-75 od 31. svibnja 2022. u pobijanom dijelu u točki I. i II. izreke.

II Odbija se zahtjev tuženice R. P. za naknadu zatraženih troškova nastalih u povodu podnesenog pravnog lijeka.

III Odbija se zahtjev tužitelja G. P. za naknadu troškova za sastav odgovora na žalbu u zatraženom iznosu.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Utvrđuje se da pisana oporuka pred svjedocima sastavljena dana 22. studenog 2014. ostaviteljice pok. H. P. iz R., rođene … 1929., OIB … proglašena dana 27. listopad 2015. kod Općinskog suda u Rijeci posl.br. R2-598/2015, Pi 174/2015 nije pravno valjana te ne proizvodi pravne učinke.

II. Nalaže se tuženici nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 69.200,00 kn (slovima: šezdesetdevettisućadvjestokuna) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počevši od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadu parničnog troška u preostalom dijelu kao neosnovan.“

2. Protiv ove presude žalbu je podnijela tuženica zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i odbije tužbeni zahtjev i naložiti tužitelju da tuženici naknadi parnične troškove, podredno predlaže istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 6.250,00 kn.

3. Tužitelj u odgovoru na žalbu osporava navode istaknute u žalbi te predlaže istu odbiti. Potražuje naknadu troška za sastav odgovora na žalbu u iznosu od 6.250,00 kn uvećano za troškove sudske pristojbe sa zateznom kamatom od dana donošenja rješenja o troškovima do isplate.

4. Iako tuženica u žalbi navodi da pobija prvostupanjsku presudu u cijelosti, iz sadržaja žalbe proizlazi da tuženica pobija presudu u točki I. izreke kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev i u točki II. izreke kojom je tuženici naloženo naknaditi tužitelju parnične troškove, pa je ovaj sud sukladno odredbi čl. 365. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje: ZPP) uzeo da tuženica pobija prvostupanjsku presudu u dijelu i to u točkama I. i II. izreke.

5. Predmet spora je pisana oporuka pred svjedocima sastavljena 22. studenoga 2014. ostaviteljice H. P., koja je proglašena 27. listopada 2015. (prileži na listu 220- 222 spisa), a tužitelj kao zakonski nasljednik pok. H. P., tužbenim zahtjevom istaknutim protiv oporučne nasljednice R. P. traži utvrđenje pravne nevaljanosti te oporuke tvrdeći da ostaviteljica u trenutku sastavljanja oporuke nije bila sposobna za rasuđivanje i da predmetu oporuku ostaviteljica nije potpisala. Ujedno je tužitelj istaknuo eventualno kumulirani zahtjev kojim traži da se utvrdi da nisu opravdani razlozi za isključenje nasljednika G. P. navedeni u pisanoj oporuci pred svjedocima radi čega je povrijeđen njegov nužni dio.

6. Prvostupanjski sud je postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku u bitnome utvrdio:

- da je tužitelj rješenjem donesenim u ostavinskom postupku iza pok. H. P., upućen pokrenuti parnicu protiv oporučne nasljednice R. P. radi pobijanja pisane oporuke ostaviteljice sačinjene pred svjedocima 22. studenoga 2014., proglašene 27. listopada 2015. u predmetu Općinskog suda u Rijeci broj R2-598/15, Pi-174/15 (dalje u tekstu ovog obrazloženja: pisana oporuka pred svjedocima),

- da je predmetna pisana oporuka pred svjedocima napisana na računalu odnosno pisaćem stroju,

- da je pisana oporuka pred svjedocima pisana u prvom licu i kojom H. P. izražava svoju posljednju volju u obliku oporuke te navodi od čega se sastoji imovina oporučiteljice (trosobni stan, novčana sredstva deponirana u banci, dio grobnog mjesta te eventualno ostvareni iznos u postupku koji ostaviteljica vodi radi naknade štete) koju ostavlja tuženici,

- da pisana oporuka pred svjedocima sadrži „važnu napomenu“ koja se odnosi na prodaju trosobnog stana i prema kojoj napomeni novac od prodaje oporučiteljica ostavlja tuženici,

- da pisana oporuka pred svjedocima sadrži potpis oporučiteljice te potpise dva svjedoka – A. B. i S. Š.,

- da je H. P. sastavila vlastoručnu oporuku 22. studenoga 2014. (prileži na listu 158 spisa), u kojoj izražava svoju posljednju volju navodeći od čega se sastoji imovina oporučiteljice (trosobni stan, novčana sredstva deponirana u banci, dio grobnog mjesta) koju ostavlja tuženici,

- da je S. Š. prema ranije napisanom tekstu vlastoručne oporuke na listu 158 spisa, koju je osobno sastavila H. P., pretipkala sadržaj te vlastoručne oporuke na pisačem stroju,

- da oporučiteljica tako pretipkani tekst tj. tekst predmetne pisane oporuke pred svjedocima nije naknadno pročitala, potpisala ili na drugi način odobrila sadržaj teksta,

- da potpis na pisanoj oporuci pred svjedocima nije pisan rukom H. P.

7. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 31. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj: 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 – dalje: ZN) za valjanost pisane oporuke pred svjedocima, zbog čega je prihvatio tužbeni zahtjev za utvrđenje da predmetna pisana oporuka pred svjedocima nije pravno valjana, dok je rješenjem odbacio tužbu s istaknutim eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom za utvrđenje da nisu opravdani razlozi za isključenje nasljednika G. P. navedeni u pisanoj oporuci pred svjedocima radi čega je povrijeđen njegov nužni dio, budući da tužitelj nije u ostavinskom postupku upućen pokrenuti takvu parnicu.

8. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

9. Žalba tuženice je neosnovana.

10. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi samoj sebi niti razlozima presude, navedeni su jasni razlozi o odlučnim činjenicama za presuđenje, te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, pa se nije ostvarila bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju tuženica ističe u žalbi, a nisu se ostvarile niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

11. Nadalje, nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 8. ZPP i čl. 221.a ZPP koju tuženica ističe u žalbi.

11.1. Naime, u smislu odredbe čl. 8. ZPP sud prema svojem uvjerenju, a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza ukupno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, utvrđuje koje činjenice će uzeti kao dokazane. Prema odredbi čl. 221.a ZPP ako sud na temelju izvedenih dokaza koje je savjesno i brižljivo ocijenio (čl. 8. ZPP) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Dakle, pravilo o teretu dokazivanja sadržano u odredbi čl. 221.a ZPP primjenjuje se izuzetno, jer smisao pravila o teretu dokazivanja izvire iz osnovne procesno-pravne pretpostavke prema kojoj svaka stranka treba dokazati istinitost tvrdnji o postojanju činjenica na koje se poziva odnosno na kojoj zasniva svoje zahtjeve, pri čemu su predmet dokazivanja tvrdnje stranaka o postojanju ili nepostojanju činjenica od kojih zavisi primjena mjerodavnog prava u konkretnoj parnici.

11.2. U konkretnom slučaju sud je ocijenio provedene dokaza u smislu čl. 8. ZPP, pa kako je sud odlučnu činjenicu u ovom postupku – je li ostaviteljica H. P. potpisala predmetnu pisanu oporuku pred svjedocima, utvrdio na temelju nalaza i mišljenja sudskog vještaka za rukopis, dokumente i vrijednosne papire V. D., to neosnovano tuženica u žalbi ističe da tužitelj nije dokazao odlučne činjenice i da je o osnovanosti tužbenog zahtjeva valjalo odlučiti primjenom pravila o teretu dokazivanja.

12. Pretpostavke za valjanost pisane oporuke pred svjedocima (dva istodobno prisutna svjedoka), a kako to proizlazi iz jasne odredbe čl. 31. ZN, su:

- da oporučitelj zna i može čitati i pisati,

- da za već sastavljenu ispravu, neovisno o tome tko ju je sastavio, oporučitelj izjavi pred dva istodobno nazočna svjedoka da je to njegova oporuka,

- da oporučitelj pred svjedocima potpiše oporuku.

12.1. Polazeći od navedenih pretpostavki za valjanost pisane oporuke pred svjedocima, žaliteljici na njezine navode kojima ustraje na tome da se ostaviteljica suglasila sa tekstom predmetne oporuke, valja reći da navedene pretpostavke za valjanost oporuke pred svjedocima iz čl. 31. ZN moraju biti kumulativno ispunjene, što znači da izostanak bilo koje od tih pretpostavke ima za posljedicu nevaljanost pisane oporuke pred svjedocima.

13. U ovoj fazi postupka nije sporno da je oporučiteljica H. P. znala i mogla čitati i pisati, kao i da je predmetnu pisanu oporuku pred svjedocima sastavila S. Š. na temelju vlastoručne oporuke H. P., budući da iz jasne odredbe čl. 31. ZN proizlazi da nije odlučno tko je sastavljao ispravu, već je odlučno da oporučitelj izjavi da je sastavljena isprava njegova oporuka, dok je i dalje sporno je li oporučiteljica izjavila da je proglašena predmetna pisana oporuka pred svjedocima njezina oporuka i je li oporučiteljica potpisala tu oporuku.

14. Tuženica u žalbi osporava utvrđenje prvostupanjskog suda da ostaviteljica H. P. nije potpisala predmetu pisanu oporuku pred svjedocima osporavajući nalaz i mišljenje sudskog vještaka V. D., navodeći da sudski vještak nije u pisanom i usmenom očitovanju otklonio primjedbe tuženice na dani nalaz i mišljenje, čime tuženica sadržajno ističe bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 261. st. 1. i 2. ZPP.

14.1. U odnosu na sporni potpis na predmetnoj pisanoj oporuci pred svjedocima, sudski vještak je u svom nalazu usporedio potpis na predmetnoj pisanoj oporuci pred svjedocima i nesporne potpise ostaviteljice H. P. u zahtjevu za izdavanje osobne iskaznice od 16. svibnja 2011., kartonu osobne iskaznice od 31. svibnja 2011., ugovoru o međusobnim pravima i obvezama od 3. rujna 2014., otkaz ugovora od 15. studenoga 2014., te je u bitnome naveo (list 16 nalaza i mišljenja):

- da je u pritisku pisanja utvrđena podudarnost u općim rukopisnim karakteristikama, dok je u općim rukopisnim karakteristikama utvrđena razlika u:

 stupnju ispisanosti,

 općem izgledu i slici potpisa, kvaliteti potpisa, fluentnosti pisanja,

 veličini rukopisa

 pravcu pisanja

 nagibu grafema

 ritmu i dinamici pisanja

- da je utvrđena razlika u posebnim rukopisnim karakteristikama

 u slovima „P“, „H“, „a“, „u“, „l“, „i“, pri čemu vještak detaljno navodi u čemu se razlike sastoje uspoređujući sporni potpis (sp) i nesporne potpise (np).

14.2. Na temelju takvog nalaza sudski vještak je naveo da je daljnjom analizom i komparacijom utvrđenih rukopisnih karakteristika spornog potpisa u odnosu na rukopisne karakteristike nespornih potpisa, utvrđena kontinuirana destrukcija rukopisnih karakteristika spornog potpisa u odnosu na nesporne potpise, te je na temelju danog nalaza kao i navedene analize i komparacije, dao mišljenje da H. P. nije potpisala predmetnu pisanu oporuku pred svjedocima.

14.3. Tuženica je u podnesku od 21. svibnja 2021. istaknula primjedbe na dani nalaz i mišljenje u dijelu koji se odnosi na potpis H. P. na predmetnoj pisanoj oporuci pred svjedocima, pa je sudski vještak u pisanom očitovanju od 4. prosinca 2021. i usmenom očitovanju na ročištu 22. travnja 2022. otklonio navedene primjedbe ostajući u cijelosti kod danog nalaza i mišljenja te navodeći u bitnome da je temeljito analiziran sporni potpisa na predmetnoj pisanoj oporuci pred svjedocima i to međusobnom usporedbom spornog i nespornih potpisa primjenom metode analiziranja, utvrđivanja i uspoređivanja rukopisnih karakteristika koja se temelji na proučavanju općih i posebnih karakteristika rukopisa, proučavanja detalja utvrđenih rukopisnih karakteristika te usporedbom utvrđenih elemenata rukopisa u spornom i nespornom materijalu.

14.4. Stoga po ocjeni ovog suda, žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost danog nalaza i mišljenja u pogledu potpisa na predmetnoj pisanoj oporuci pred svjedocima, slijedom čega nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 261. st. 2. i 3. ZPP.

15. Pri tome žaliteljici valja skrenuti pažnju, obzirom na to da žaliteljica ustraje na osporavanju mišljenja sudskog vještaka da se na predmetnoj oporuci pred svjedocima ne nalazi potpis H. P., komparirajući pri tome tekst vlastoručne oporuke na listu 158. spisa sa sadržajem predmetne oporuke pred svjedocima, da je predmet ovog postupka samo proglašena pisana oporuka pred svjedocima, da tekst pisane oporuke pred svjedocima ne mora napisati i sastaviti ostavitelj, već takvu ispravu može sastaviti druga osoba (pa u tom smislu nije bilo potrebe da sud daje zadatak vještaku da utvrdi je li H. P. vlastoručno sastavila oporuku na listu 158 spisa), ali je za valjanost takve oporuke odlučno da ostavitelj izjavi pred dva istodobno nazočna svjedoka da je sastavljena isprava njegova oporuka, pri čemu se takva izjava može dati ne samo riječima već i drugim izrazima koji na jasan način iskazuju stvarnu ostaviteljevu slobodnu i ozbiljnu volju, i da ostavitelj pred svjedocima takvu oporuku potpiše.

15.1. U konkretnom slučaju je utvrđeno da ostaviteljica predmetnu pisanu oporuku pred svjedocima nije potpisala, pa obzirom na to da pretpostavke za valjanost pisane oporuke pred svjedocima moraju biti kumulativno ispunjene, a kako je to navedeno u točki 12. ovog obrazloženja, daljnje pretpostavke koje se tiču izjave ostaviteljice H. P. da je to njezina oporuka, nije trebalo utvrđivati.

16. U odnosu na žalbeni navod da je prilikom vještačenja trebalo uzeti u obzir potpis H. P. na kupoprodajnom ugovoru od 13. veljače 2015., a koji prijedlog je tuženica istaknula nakon što se sudski vještak pisano, a potom i usmeno očitovao na njezine primjedbe na dani nalaz i mišljenje, valja reći da je sudski vještak nalaz i mišljenje dao na temelju analize nespornih potpisa H. P. u zahtjevu za izdavanje osobne iskaznice od 16. svibnja 2011., kartonu osobne iskaznice od 31. svibnja 2011., ugovoru o međusobnim pravima i obvezama od 3. rujna 2014., otkazu ugovora od 15. studenoga 2014., pa je po ocjeni ovog suda takav prijedlog tuženice utemeljen na subjektivnom uvjerenju tuženice o valjanosti spornog potpisa na predmetnoj pisanoj oporuci pred svjedocima te usmjeren na odugovlačenje ovog postupka, a što je u suprotnosti s odredbom čl. 10. st. 1. ZPP.

17. Tuženica osporava odluku o troškovima postupka sadržanu u točki II. izreke, navodeći u bitnome da je „…sud propustio utvrditi uspjeh tužitelja u svojim navodima…“ i da „… tužitelj sa svojim navodima tijekom postupka nije uspio u cijelosti…“ zbog čega tuženica smatra da ima pravo na razmjerni dio troškova.

17.1. Sukladno odredbi čl. 154. ZPP troškovi postupka određuju se prema uspjehu stranke u parnici, a tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, pa je prvostupanjski sud pravilno odlučio o troškovima postupka primjenom odredbe čl. 154. st. 5. ZPP i važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22) zbog čega žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost pobijane presude u tom dijelu.

18. Slijedom svega navedenog, budući da je utvrđeno da ostaviteljica H. P. nije potpisala predmetnu pisanu oporuku pred svjedocima, zbog čega nisu kumulativno ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 31. ZN, a u postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti kao ni bitne povrede koje tuženica ističe u žalbi, valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženice i potvrditi prvostupanjsku u pobijanom dijelu u točkama I. i II. izreke.

19. Na temelju odredbe čl. 166. st. 1. ZPP u svezi odredbe čl. 154. st. 1. ZPP odbijen je zahtjev tuženice za naknadu zatraženih troškova za sastav žalbe.

20. Zahtjev tužitelja za naknadu troška za sastav odgovora na žalbu odbijen je na temelju odredbe čl. 155. st. 1. ZPP, jer isti nije bio potreban.

U Zagrebu 21. ožujka 2023.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić, v.r.