REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 871/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Branka Medančića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice Općine Privlaka, OIB: ..., zastupane po punomoćnicima - odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu A. K. i N. K. u Z., protiv tuženice-protutužiteljice Ž. Z. M., iz Z., OIB: ...., zastupane po punomoćnicima I. Š. i B. V., odvjetnicima u Z., radi utvrđenja prava vlasništva i razvrgnuća suvlasništva, i radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu tuženice-protutužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-1466/2021-3 od 22. studenoga 2022., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu broj P-895/2017-46 od 2. studenoga 2021., u sjednici održanoj 21. ožujka 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tuženice-protutužiteljice za dopuštenje revizije djelomično se odbija, a djelomično odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženica-protutužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž-1466/2021-3 od 22. studenoga 2022., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu broj P-895/2017-46 od 2. studenoga 2021.
1.1. U odgovoru na prijedlog tužiteljica-protutuženica osporava navode i predlaže prijedlog odbaciti.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da su u prijedlogu za dopuštenje revizije postavljena pravna pitanja za koja predlagateljica smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava u sudskoj praksi.
3. Odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP propisano je da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, osobito: ako je riječ o pravnom pitanju o kojem odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske ili, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili, ako je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena ili, ako je o tom pitanju Vrhovni sud Republike Hrvatske već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskoga suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnoga suda RH, Europskoga suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu.
4. Tuženica-protutužiteljica prvo i treće postavljenim pitanjem problematizira mogućnost stjecanja prava vlasništva građenjem na zemljištu potrebnom za redovnu uporabu zgrade i mogućnost provedbe razvrgnuća geometrijskom diobom uz izuzimanje tog zemljišta, ali ta pitanja nisu važna za odluku o sporu jer predlagateljica polazi od pretpostavke koja nije ispunjena. Naime, dio zemljišta koji nakon razvrgnuća ne bi trebao pripasti tuženici-protutužiteljici već tužiteljici- protutuženici, prema utvrđenjima sudova, ne služi za redovnu uporabu zgrade predlagateljice. Osim toga, uz ta pitanja nisu dostavljene odluke koje bi ukazivale na nejedinstvenu sudsku praksu.
5. Drugo i četvrto postavljenim pitanjem o tome je li za razvrgnuće geometrijskom diobom nužno prethodno provesti parcelaciju i je li odluka provediva u zemljišnim knjigama, ustaljena je praksa ovog revizijskog suda (odluka broj Rev 1807/2015-2 od 11. prosinca 2018. i dr.), da je kod pravomoćno prihvaćenog tužbenog zahtjeva, stjecatelj ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva te otpisom nastale čestice u zemljišnim knjigama i upis vlasništva na svoje čime je odluka provediva.
6. Uz peto, a i šesto pravno pitanje nisu kao razlog važnosti dostavljene odluke koje bi ukazivale na nejedinstvenu sudsku praksu. Osim toga, u odnosu na šesto postavljeno pravno pitanje kojim predlagateljica ispituje vezanost suda činjeničnim navodima stranaka i istaknutim pravnim osnovom, za navesti je da već iz odredbe čl. 186. st. 3. ZPP proizlazi da sud nije vezan za pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ali jeste za činjenični osnov koji u konačnici određuje pravni osnov, pa o tome nije ni potrebno zauzimati pravno shvaćanje.
7. Sedmim pravnim pitanjem problematizira se suvlasništvo stranaka iako su se parnične stranke suglasile u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga da se upišu kao suvlasnice u idealnim suvlasničkim dijelovima pa iz spisa ne proizlazi da bi tužiteljica-protutuženica tvrdila da je vlasnica realnog dijela nekretnine slijedom čega dostavljena odluka Županijskog suda u Šibeniku broj Gž-348/2020-2 od 26. svibnja 2020. nije usporediva sa stanjem predmeta spisa.
8. Slijedom svega navedenog, proizlazi da postavljena pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, niti je predlagateljica dostavila uz sva pitanja sudske odluke koje bi ukazivale na nejedinstvenost sudske prakse, pa je njen prijedlog valjalo djelomično odbiti a djelomično odbaciti pozivom na odredbu čl. 389.a st. 3. i 5. i čl. 389.b st. 1. ZPP.
Zagreb, 21. ožujka 2023.
Predsjednik vijeća:
Branko Medančić, v.r.
