- 1 -              Revd-136/2024-2

Broj: Revd-136/2024-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća u pravnoj stvari 1. tužiteljice L. P. iz Z., OIB ... i 2. tužiteljice M. P. iz Z., OIB ..., obje zastupane po punomoćniku M. Lj., odvjetniku u Z., protiv 1. tuženice L. L. iz Z., OIB ..., 2. tuženika L. L. iz Z., OIB ..., oboje zastupanih po punomoćnici N. S. I., odvjetnici u Z., 3. tuženice R. Ž. iz Z., OIB ..., koju zastupa punomoćnik Ž. S., odvjetnik u Z., 4. tuženice B. P. iz Z., OIB ..., 5. tuženika S. P. iz Z., OIB ..., oboje zastupanih po N. S. I., odvjetnici u Z., 6. tuženice Đ. P. iz V. G., OIB ..., 7. tuženice M. D. iz Z., OIB ... i 8. tuženika V. V. iz Z., OIB ..., uz sudjelovanje umješača na strani 7. tuženice J. K. iz Z., OIB ..., koju zastupa punomoćnik M. K., odvjetniku Z., radi trpljenja, odlučujući o prijedlogu tužiteljica za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-1784/2020-3 od 6. travnja 2023. kojom je potvrđena i preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2881/2014-61 od 18. siječnja 2018., u sjednici održanoj 25. siječnja 2024.,

r i j e š i o   j e:

I. Prijedlog tužiteljica za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.

II. Prijedlog tužiteljica za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na razlog iz čl. 385. a st. 2. Zakona o parničnom postupku.

Obrazloženje

1. Tužiteljice su podnijele prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Osijeku, poslovni broj Gž-1784/2020-3 od 6. travnja 2023. kojom je potvrđena i preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2881/2014-61 od 18. siječnja 2018.

1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:

"1. mogu li tuženici ugovorom steći više od onoga što su platili i ugovorili pa makar se kasnije i izmijenio zakon kojim bi se moglo tumačiti da su kupili i više?

2. ako je člankom 1. stavak 4. Ugovora o prodaji stana koje su tuženi sklapali sa Gradom Zagrebom određeno „Sukladno načelu uspostave jedinstva nekretnine i posebnih dijelova zgrade kupac kupnjom stana postaje suvlasnikom odgovarajućeg dijela zemljišta u omjeru i cijeni koji će se naknadno utvrditi sukladno Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.“- a taj omjer i cijena nisu NIKADA dogovoreni niti određeni posebnim aktom, može li se to tumačiti kao stjecanje vlasništva?

3. je li predmet nacionalizacije u ovome predmetu bilo zemljište koje nije nužno za redovnu upotrebu zgrade, ili samo dio zemljišta koje pokriva zgrada i zemljištem koje služi za redovnu upotrebu te zgrade koja je nacionalizirana?

4. ako zemljište oko zgrade nije nacionalizirano kako je onda treći mogu steći nešto od nevlasnika?

5. je li geodetski elaborat broj RN-3016/1998 izdan od strane Grada Z., temeljem odredbe članka 59 stavak 2. i članka 66. Zakona o državnoj izmjeri i katastru javna isprava, te je li sud u ovome postupku vezan odlukom nadležnog upravnog tijela.".

Kao razloge važnosti postavljenih pitanja navodi odluku Županijskog suda u Osijeku, broj Gž-1287/2017 od 03.122.2018. u kojoj da je izraženo drugačije pravno shvaćanje.

Iz prijedloga za dopuštenje revizije proizlazilo bi da se tužiteljice pozivaju i na odredbu čl. 385.a st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), iako navode odredbu čl. 385. st. 2. ZPP-a. To iz razloga što se pozivaju na bitne povrede odredaba parničnog postupka.

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

3. Postupajući prema odredbama čl. 385.a, čl. 387. i čl. 389.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/18, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), revizijski sud je u odnosu na postavljena pravna pitanja ocijenio slijedeće. Pitanja koja postavljaju tužiteljice u jednom dijelu predstavljaju pitanja činjenično pravne naravi (pitanje pod 1 do 3), dok preostala pitanja predstavljaju vrlo uopćena pitanja koja polaze od predlagateljeva viđenja spora i subjektivnih zaključaka. Pored toga, pitanja se ne odnose na pravno shvaćanje suda izraženo u točki 8. obrazloženja. Stoga takva pitanja nemaju onaj stupanj univerzalnosti koji je nužan u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a koji bi doveo do dopuštanja podnošenja revizije i odluke ovog suda u kojoj bi se povodom dopuštenih pitanja iznjedrilo pravno shvaćanje kojim bi se ujednačila sudska praksa, osigurala jedinstvena primjena zakona ili razvilo pravo kroz sudsku praksu i koje bi u budućnosti riješilo svaki takav isti procesnopravni ili materijalnopravni prijepor. Slijedom navedenoga niti sudska praksa nije od utjecaja jer se ne odnosi na istovjetnu činjeničnu i pravnu situaciju, pa nisu ispunjene zakonske pretpostavke za intervenciju revizijskog suda u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a., pa je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP riješio kao u toč. I. izreke ovog rješenja.

4. Tužiteljice se samo pozivaju i na odredbu čl. 385.a st. 2. ZPP-a koja daje mogućnost dopuštenja revizije u slučajevima povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenim Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, takav razlog ne obrazlažu na način koji to zahtijeva odredba čl. 385.a st. 2. ZPP-a. Slijedom navedenog, prijedlog za dopuštenje revizije valjalo je u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a odbaciti na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP-a te je odlučeno kao u toč. II. izreke ovoga rješenja.

Zagreb, 25. siječnja 2024.

                            Predsjednik vijeća:

                            Đuro Sessa, v.r.